DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 67 <-- 67 --> PDF |
. ...... je .. ../... ..... . .. ......... ......... . ....... — ....... .... .. ...., .. ...... .......... . ............, ... .. ... ...... Tj .... .. .. ...... ... ..... ...... ......, .. .. ...... ......, i;o .. . .... .. ......... ........ . ..... ... .......... . ..... .. ......... ..... .............. ......, a .... ....... ....... Resume. L´histoire, les effets et les caracteristiques economiques et forestieres dime loi receute sur »la Defense de riiidustrie forestiere natiouale«. C´est une loi sur les scicries ou plutot sur »les marches ou les affectations des scieries« des petits proprietaires yougoslaves, qui etaient menaces dans Icur existence par la grande Industrie forestiere d´origine ćtrangere munue et assuree par des coutrats forestiers a loiigue duree. IZVJEŠTAJI EKSKURZIJA ZAGREBAČKIH STUDENATA ŠUMARSTVA U ŠUME RUMUNJSKE. Ljeti 1931. god. organizovana je eksl^urzija šumarskog fakulteta u Zagrebu, kojoj je bila svrha, da se upoznaju šume kraljevine Rumunjske. Na put smo krenuli 27. juna pod vodstvom gg. profesora Dr. A. Ugrenovića i Ing. S. Flogla. Ekskurziji su prisustvovali također gg. docent Dr. N. Neidhardt i asistent lug. JVl. Anić. Iz Zagreba smo otputovali rečenoga dana u 8 sati, a 28. juna u 12 sati stigli smo u Turn-Severin. Prije podne razgledali smo mjesnu biblioteku. Nakon objeda posjetili smo stare Rimske iskopine, koje se nalaze u blizini .grada, a zatim krenusmo automobilima u Ciuperceni, kamo stigosmo u prvi mrak. Ovdje nas je veoma prijazno dočekalo mjesno stanovništvo, koje nam je ponudilo konak u svojim kućama. Sutradan u . sati krenusmo da razgledamo šume mjesne šumske uprave. Nakon kratke vožnje automobilima zaustavili smo se u lijepoj bagremovoj šumi. čovjek gotovo ne može da vjeruje, da se na tom mjestu pred nekoliko godina sterala prostrana pustinja. Zašumljena površina iznosi 2.800 ha, a prostire se u glavnom uz Dunav sa prosječnom nadmorskom visinom od 60—80 m. Prvo djelovanje živih pijesaka opaženo je oko god. 1840´. Pomenute površine bile su u rukama države, koja je na njima vodila šumsko gospodarenje. Oko god. 1830. provedena je na tim površinama čista sječa, a zemljište razdijeljeno medu okolno stanovništvo, koje ga ie odmah počelo iskorišćavati u poljoprivredne svrhe. Već nakon nekoliko godina bilo je to zemljište seljacima samo velik teret, koji im nije donosio nikakove koristi, već je nastupila opasnost, da pijesak prekrije okolna plodna polja. Da zaštiti interese toga kraja, država je preuzela zemljište opet u svoje ruke i počela sa zašumljavanjima. Čitava površina zašumljena je u glavnom bagremom. Na nekim mjestima činjeni su pokusi sa hrastom i borom, no pokazalo se, da uspjeh sa ove dvije vrsti nije ni izdaleka onako dobar, kao što je to slučaj sa bagremom. . tome bagrem daje u.kraće vrijeme veće drvne mase, što je od velike važnosti za one krajeve, gdje vlada nestašica na drvetu. Bor i hrast imaju vrlo loš i nepravilan habitus, čemu je kod hrasta možda razlogom, što okolno stanovništvo pušta u mlade kulture stoku, koja oštećuje stabalca odgrizanjem vrhova. Koji je razlog, da i bor, kome stoka ne čini nikad toliku štetu kao hrastu, pokazuje isti nepravilni habitus —´ nezna se pravo. Dubljina pijeska iznosi gotovo po čitavoj^ površini po više metara. Razlog, da je bagrem potpuno ovladao u ovom kraju, je taj, što mu lilima i tlo osobito dobro odgovaraju. Osim toga govori u prilog podizanja bagremovih šuma u |