DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ovom kraju njegova velika upotrebljivost u tehničke svrlie. Poznato je, da se bagrem uspješno upotrebljava kao građevno i tvorivo drvo. On se vrlo malo uteže, slabije nego hrast, što ga čini veoma podesnim za stolarsku građu. Mehanička mu je obradba nešto teža, nego kod hrasta, jer mu je tvrdoća veća, no ovo se lako pregori, ako se uzme u obzir, da je tim povećana finoća strukture — a donekle i trajnost. Bagrem ,|e zbog navedenog u ovom kraju upravo ekonomski potrebna vrst drva, koju ne bi mogla ni jedna druga uspješno da nadomjesti. Kako je bagrem tipična svjctloljubiva vrst, koja može kroz neko vrijeme potpuno iscrpsti snagu tla, to je i o tom mjestimično vođeno računa. Vršene su potsadnje sa grabom i jasenom radi zaštite tla. Potsadivanje se obavljalo ponajviše sjetvom sjemena u brazdice. Obje potsadenc vrste dobro su se održale, jasen naročito na vlažnijim mjestima. U mladim bagremovim šumama čini se već nakon četvrte godine prvo čišćenje. Vadi se sitni materijal, koji se dade dobro upotrijebiti za kolje i motke. Taj prvi proredni materijal slaže se u rpc, koje se prodaju po 150 Lea (50 Din.). Te su rpe tovar za jedna obična seoska kola. Po hektaru dobije se 17 rpa. Sječa, izrada i slaganje ovog prorednog materijala daje se u akord. Od svake 3 izrađene rpe jedna pripada izrađivaču. Vidimo, da je već u četvrtoj godini čisti prihod prorede bagremove šume oko 550 Din. po ha. Sastojine se goje ponajviše u ophodnji od 30 god. (kao niska šuma). Zdrava stabla jačih dimenzija svrstaju se u posebne rpe određene za tehničku upotrebu, a ostalo ide za kućni obrt i gorivo. Unovčenje se provodi redovno putem licitacije, no uvijek se vodi strog račun o lokalnim potrebama i ... se namiruju u prvom redu. Nakon što smo razgledali pomenutc bagremove sastojine i približili se već kraju šume, zastali smo iznenađeni pred lijepom kolibom od trske, u kojoj je bila smještena sva sila predmeta izrađenih iz bagremovine. Tu smo imali prilike da vidimo raznolikost i ljepotu kućnog obrta u tom kraju, a ujedno i veliku upotrebljivost bagrema u ove svrhe. Nemoguće mi je da ovdje nabrajam predmet po predmet, što smo ondje vidjeli, no napominjem, da je njihov ukusni poredaj silio čovjeka na osjećaj, kao da prolazi kroz dug niz radionica, u kojima je radilo mnogo raznih zanatlija. Vrlo je velika ljubav naroda za šumu u ovom kraju. Iako je ona u neposrednoj blizini sela, nigdje nijesmo mogli opaziti šumske štete. Danas već dovoljno poštuju i mlađe branjevine, pa je rijetkost, da stoka upadne u koju. I ovdje se ispunilo ono staro pravilo, da ljudi umiju dovoljno cijeniti jednu stvar^ek kad je već potpuno izgube. Tada su obično spremni, da je i uz najveće žrtve povrate natrag. Strah pred snažnom pješčanom lavinom pobudio je u stanovništvu veliku ljubav za šumu. Nije rijedak slučaj, da seljaci svoje livade pretvaraju u lijepe bagremove gajeve. Nakon objeda i kratkog počinka u šumi krenuli smo automobilima u Craiovu, a odavde vlakom u Bukarešt. Za vrijeme čitave vožnje do Bukarešta vidjeli smo tek po koju hrastovu ili bagremovu šumu, koja kitnjasto ispada iz žutog klasja i zelenih livada. Jer je u ovom kraju vrlo dobro poljoprivredno tlo, to i šume pokazuju veoma lijep izgled. Stabla su gotovo sva zdrava, debla ravna, poredana u pravilne redove, koji govore, da je šuma podignuta umjetnim putem — sjetvom sjemena u redove. U predvečerje stigosmo u Bukarešt. Tu smo večer bili gosti naših kolega Rumunja. Prenoćili smo u njihovom domu. Nikada ne smijemo zaboraviti njihov srdačan doček. Svagdje su se upravo natjecali, da nam izađu u susret. Sutradan krenusmo automobilima, da razgledamo okolne šume hrasta lužnjaka. Predio se zove Snagov. To je srednja hrastova šuma sa podstojnim grabom, koji se na nekim mjestima toliko širi, da posve ugrožava opstanak hrasta. Vidjeli smo veliko nastojanje uprave, da prijeđe od srednje šume k visokoj. Sječa se obavlja u krugovima, koji imaju početni promjer oko 20 m. Na ovakovim površinama ostavlja se samo po koje zdravo i lijepo uzraslo stablo za zaštitu tla i budućeg pomlatka. Ujedno po 66 |