DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 69 <-- 69 --> PDF |
mažu ova stabla pomlađenje (kao sjemenjari). Kako zaostali panjevi tjeraju obline izbojke, koji bi posve ugušili mlade hrastove biljke nikle iz sjemena, to uprava vodi sječu u ranu jesen i time donekle sprječava obilno tjeranje izbojaka. Osim toga dozvoljava se okolnom stanovništvu, da u kasno proljeće trga mlade izbojke. Seljaci ovo vrlo rado čine, jer upotrebljavaju izbojke kao stočnu hranu. Na taj način može uprava da provodi svake godine u svojim šumama besplatno i korisno trijebljenje. Tlo na navedenim površinama obradi se i potom se sadi žir. Tlo je kompaktno, dosta zbito, pa prirodno zašumljavanje bez prethodne obradbe teško uspijeva. Imali smo prilike vidjeti na nekojim mjestima uspjeh ovoga rada. Hrastovog pomlatka ima u dovoljnoj mjeri, a pošteđeni grabovi izbojci daju dovoljnu garanciju za buduću podstojnu sastojinu. U smjesi sa hrastom dolazi i brijest, no on je u zadnje vrijeme toliko stradao od zareznika (scolitus multistriatus), da se pomalo posve! gubi. Nakon objeda u šumskom restauranu vratili smo se u Bukarešt, gdje smo posjetili šumarski muzej. Čitava jedna zgrada određena je za ovu korisnu instituciju. Muzej je osnovan tek pred tri godine, no bogat je na zbirkama, kao da postoji već više decenija. Sve je tu smješteno u lijepom sistematskom redu, kako slijede predmeti, koji se predaju na fakultetu. Došli smo najprije do pedološke zbirke, gdje su smješteni razni profili tla, a poglavito oni, koji čiine glavnu karakteristiku Rumunjskih šuma. Svaka kutija ima kratki opis kraja, iz kog je uzeto tlo kao njegov tipični predstavnik. Nesumnjivo je od velike koristi, da slušači već na fakultetu upoznaju glavne karakteristike tla svoje domovine — kako onog, koje se danas nalazi pod šumom, tako i onog, koje istom treba pošumiti. Zatim slijedi dendrološka zbirka. Ova je također vrlo bogata i služi kao veliko pomagalo slušačima kod učenja ovog važnog predmeta. Ovdje su lijepo poredane grančice pojedinih vrsta drveća. Posebno je smještena zbirka pupova, a također 1 sjemenja. Uz ovu zbirku smješteno je razno oruđe, koje služi za obradbu tla kod sjetve sjemena ili sadnje biljaka. Na zidovima su slike, gdje su vrlo lijepo prikazane prorede. Razno obojena stabla prikazuju stupnjeve proreda, koji će uslijediti u pojedinim periodima vremena. Pored ovih slika smještena je velika plastična karta Rumunjske. Bogato je zastupana zbirka iz nauke o iskorišćavanju šuma. Jedan dio na slikama, a jedan dio izrađen u miniaturi prikazuje vrlo lijepo sav rad od obaranja stabla, pa do slaganja i upotrebe pojedinih sortimenata; zatim sav posao oko ugljarenja, slaganja drva u žežnice, kao i transport. Osobito je lijepa mala šumska željeznica izrađena u miniaturi, dok je na drugoj strani mala jarmača. Slušači mnogo, cijene svoj muzej i svaki je od njih spreman, da po više dana radi na njegovom uređenju. U neposrednoj blizini šumarskog nalazi se i vrlo bogat lovački muzej, koji smo također posjetili. Daleko bi me odvelo da nabrajam sve redom, što smo imali pri like vidjeti u ovom muzeju. Dne 1. jula krenusmo željeznicom u Sinaju. Najprije smo razgledali sam grad, koji se smjestio u prekrasnoj dolini okruženoj sa svih strana bregovima, koji sa rastavljaju samo na jednu stranu. Visoko strši gorje Sinaja (2.300 m). Donji je dio sav u zelenilu crnogoričnog drveća, dok prema vrhu vegetacija lagano iščezava. Sam je vrh gol i daje lijepu sliku suvata. Nakon što smo razgledali grad, posjetismo kraljevski dvorac. U dnu bregova, okružen borovima i jelama, strši on visoko iz zelenila. Prošli smo kroz sve njegove dvorane i naročito rado zastali u sobi, gdje je naš kralj boravio za vrijeme posjeta visokoj rodbini. Veliko blago umjetničke i istorijske vrijednosti krije u sebi ovaj na oko skromni lovački dvorac. Poslije podne istoga dana odvezli smo se automobilima u okolna mjesta Busteni i Predeal, gdje smo razgledali veliku žičaru i tvornicu celuloze. Tvornica je smještena podno visokog gorja, preko koga je prevedena žičara u dužini od 20 km i 1300 m. 67 |