DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 70     <-- 70 -->        PDF

visinske razlike. Sistem žičare je Bleichertov. Na dan doveze oko .....^ nr´ drva.
Jedna kola mogu da voze najviše 1 m^ drva. Drvo, koje dovozi žičara, sortira se pred
tvornicom prema stepenu zdravosti i upotrebljivosti u posebne složajeve, odakle ide
u mehaničke mlinove, u kojima se dobiva usitnjeni materijal. Ovaj se ne prerađuje u
ovoj tvornici iia papir, već se usitnjeno drvo, lijepljeno u obliku grube Ijepenke, otprema
u susjednu tvornicu, koja ga dalje ispire, miješa sa celulozom i prerađuje konačno
u papir. Tvornice prerađuju godišnje SOiOOO—IOO.OOO m´ drva. Papira proizvodu u
24 sata oko 30.000 kg.


Sutradan, t. j . 2. jula, posjetili smo dolinu Azuge. To je vrlo lijepa dolina, kojom
teče potočak, uz koji je izgrađena šumska željeznica. Okolni bregovi, na kojima se
uzgaja čista smrekova šuma, strmo se ruše u ovu dolinu. Vlasnik je ovih šuma: jednim
dijelom kraljevska obitelj, a jednim dijelom država. Eksploatator pomenutih šuma je
akciono društvo, koje ima u rukama tvornicu papira u Bustcniu, što smo je dan prije
razgledali. Društvo nosi naslov: »Fabrika de hartie Busteni a. d.« Sve površine iskorišćuju
se čistom sječom. Godišnje se iskorišćuje 100 ha, a prihod po ha iznosi oko
>... m^ Sa pošumljavanjem posječenih površina nemaju vlasnici šume nikakova posla,
jer ga vrši veoma savjesno sam eksploatator. Ugovorom je ustanovljeno, da eksploatator
mora godišnju sječinu da pošumi u roku od 5 god. Po izminuću ovoga roka mora
na ha biti 6.000 zdravih i za život sposobnih smrekovih biljčica. Nije li ovom zahtjevu
potpuno udovoljeno, rok za pošumljenjo se produži. Da li je gornjem zahtjevu udovoljeno,
utvrđuje državno stručno osoblje. Do produženja roka rijetko dolazi — samo
onda, kad zbog prirodnih nepogoda pošumljavanje ne uspije, jer se eksploatator siara
da u ovom kraju bude uvijek dovoljno šume, koja će kasnije da alimentuie njegove
tvornice. Ako eksploatator ne postupa po ugovoru, mora da plati znatne otštete. Jasno
je, da bi u slučaju nestanka šume u ovoj dolini moralo društvo obustaviti rad svoje
tvornice, jer ne bi moglo naći u blizini pogodan materijal za njezimi opskrbu. Zbog
navedenog nema za državu opasnosti, da će nastati pustošenje rečenih površina, pa
je stoga i mogao vlasnik da pošumljavanje posve prepusti eksploatatoru.


Kako je već rečeno, vrši se uvijek čista sječa, koja bi ovdje zbog velike nagnutosti
terena morala biti zabranjena, no dozvoljava se s razloga, jer je tlo veoma dobro
i duboko. Sječa se vrši redovno u ljetu, jer je u planinskom kraju lakše voditi ljetnu
sječu nego zimsku i jer je lakše sa stabala posječenih u ljetu guliti koru, koja inače
mnogo kvari kvalitetu papira. Na uspjeh pomlađenja nema ljetna sječa nikakova utjecaja,
jer se ono vrši umjetno i to u proljeće druge godine. Pomladenje se vrši gotovo
uvijek sjetvom sjemena, a samo na veoma strmim predjelima, gdje postoji opasnost
da voda odnese sjeme, pomladenje se vrši biljkama. Sjeme se sije u proljeće, jer u
jesen posijano sjeme Iako ugine od smrzavice, koja ga izbaci ra površinu, ako snijeg
odmah ne zapane. Potroši se prosječno oko 4 kg sjemena po ha. Kako je tlo vlažno
(škriljevasto), to je uspjeh pomlađenja vrlo dobar. Prema pričanju tamošnjih stručnih
organa dosegne nekojih godina i 90%.


U novije vrijeme uvedena je 40 godišnja ophodnja, jer je smreka u toj dobi
vrlo podesna za papir. Proreda se obavlja u 25. godini prvi put, jer je smreka tada
već sposobna za fabrikaciju papira. Kod te prve prorede izvadi se 50% stabala. Posječena
stabla izrađuju se i sortiraju u šumi, a zatim se tovare u vagone šumske željeznice,
koja je vlasništvo pomenutog društva. Šumska željeznica odvaža drvo do
susjedne željezničke stanice, odakle se materijal sposoban za tehničku uporabu razašilje
dalje, a zaostali tanji i manje vrijedni komadi (u prvom redu proredni materijal)
otprema se u spomenutu tvornicu papira.


Objedovali smo u šumi, a zatim se povratili u Sinaju, da odavde još istu večer
otputujemo u Bukarešt. Prenoćili smo u Bukareštu, a sutradan pošU vlakom u Konstancu.
Vožnja od Bukarešta do Konstance vrlo je interesantna. Odmah na početku


68