DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 71 <-- 71 --> PDF |
vožnje imali smo prilike da vidimo šume bivše srednje šumarske škole. Sume su za vrijeme rata bile sasma posječene, no poslije rata su nanovo podignute. Danas pretstavljaju lijepe i uspjele hrastove kulture. Dalje se plodni kraj lagano gubi i prelazi u pustu stepu. Ova je nastala uslijed nepovoljnog djelovanja jakog sjeveroistočnog vjetra. Na prolazu kroz stepu promatrali smo rast bagrema, kojim se želi ovaj pusti kraj zašumiti. Opaženo je, da su stabla vrlo lošeg liabitusa, da su suhovrla i da mnogo zaostaju na kvaliteti za stablima oko Cinpercenia. Pokusi su činjeni i sa hrastom, no podignute kulture pokazuju vrlo loš izgled: mala visina, velike krošnje, kratka debla. Narod u ovom kraju veoma oskudijeva na šumi. Imali smo prilike vidjeti na više mjesta u vinogradima betonsko kolje, koje narod upotrebljava u pomanjkanju drveta. Da bi poljoprivredno gospodarenje bilo u ovom kraju što intenzivnije, forsira se zadružno gospodarenje, koje država potpomaže time što im daje popust od 5% kod plaćanja državnog poreza. Provezli smo se pored predjela Jigalia, koji je bio u rukama privatnika, a kasnije ga preuzela država i uredila na njemu odgajalište konja za vojsku. Danas se ovdje više ne odgajaju konji, već se pokušalo zemljište zašumiti bagremom, no te su kulture, iako već 20´ godina stare, veoma slaba uzrasta i habitusa. Vozeći se kroz pravu stepu nijesmo mogli opaziti na daleko ni jednog stabla. Zbog jakog vjetra, koji naročito hara u ovom predjelu, pruga ide kroz usjek, dako je teren potpuno ravan. Osam kilometra daleko od mjesta Fetešti nalazi se rukav Dunava »Borca«, poplavno područje Dunava, obraštcno vrbom (salix viminalis). U ovom se kraju narod mnogo bavi košaraštvom. U Konstancu stigosmo promatrajući neprestano pokušaje zašumljavanja bagremom i hrastom. Rezultati su sve slabiji, što se više približavamo moru. Glavni uzrok neuspjehu je suha klima sa malo oborina, koje su osim toga iiejednoliko razdijeljene preko godine. Nakon kratkog boravka na obali Crnog mora i razgledanja okoline povratili smo se u Bukarešt. Sutradan razgledasmo politehniku, koja broji 5 odjeljenja, od kojih je jedan odio šumarski. Godine 1894. osnovana je prva stručna šumarska škola u Rumunjskoj u miestu / .-/^ C Bj;aneštL Kandidati za ovu školu morali su imati 4 razreda srednje škole. Naukovailje ^ je trajalo 4 godine. Od 190´1- god. tražila se za upis u tu školu potpuna srednja škola. Za ...^. fU^l^ vrijeme rata nijesu se u njoj uopće držala predavanja. Godine 1919. premještena je u Bukarešt i konačno 1923. pripojena je politehnici u Bukareštu. Jedna ogromna zgrada određena je tu za potrebe šumarskog odjela, u kojoj slušači provode većinu dana. Ovdje je smještena veoma bogata stručna biblioteka, do koje je prostrana čitaonica. Biblioteka i čitaonica otvorene su preko cijelog dana. Studenti mogu ovdje naći sva potrebna stručna djela — a u samoj čitaonici mogu nesmetano da se preko cijelog dana bave studijem. Naučni program za šumarstvo ne razlikuje se bitno od našega. Predavanja traju od 8 do 12 i od 2 do 7 sati. Na izostanak slušača sa predavanja strogo se pazi, te onaj, koji u godini izostane 5 puta sa predavanja, a ne može izostanak da opravda, ne može te godine da pristupi ispitu. Nakon završenih studija, koje traju 4 godine, ne stupaju studenti u vojsku, već ostaju i nadalje na školi, gdje im stručno vojno osoblje drži predavanja iz vojnih predmeta. Kod ocjenjivanja ima 20 ocjena. Ocjene od 1 do 12 znače nedovoljan, a od 12 do 20 znače pozitivan odgovor. Nakon što smo razgledali politehniku, upotrijebili smo slobodno vrijeme na razgledavanje Bukarešta. Naveče smo otputovali za Zagreb. Na koncu hoću još da spomenem lijep prijem, kog smo imali po čitavoj Rumunjskoj. Svud nam se izlazilo toliko u susret, da smo jedva i opažali, da smo prekoračili prag svoje domovine. Odmah na stanici u Turn-Severinu dočekao nas je gospodin D r. S t i n g e V., profesor na politehnici u Bukareštu, kome dugujemo naročitu zahvalnost. On nas je pratio za vrijeme čitave ekskurzije i svagda se brižno starao, da nam ništa ne uzmanjka. 69 |