DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 73 <-- 73 --> PDF |
davno u svim njegovim sastojcima stoljetnom liulturom satrven, tako da je iščezao u prirodi, a često i u prestavama šumara, budući da je bio nadomješten jednolikom šumom i nazorom, da sve raste ondje, gdje se zasadi. To je glavni razlog pored ostalih, o kojima će biti niže govora — radi koga je Fenno-Skandija najzgodnija za studiranja tipova. Prostrane šume Finske s praktičnog su gledišta sastavljene od dviju vrsta drveća, bora i omorike; ostale vrste u glavnom su podređene. Vozeći se njima prije svega opažamo vrlo čestu pojavu skoro čistih borovih sastojina (prirodno, da poneka omorika ili breza, pa i cijela njihova skupina, ništa ne mijenja na toj »čistoći«) u glavnom slabih, punih vrijeska; to je dakle Calluna-tip. Kasnije raspoznajemo bolje borove sastojine, također čiste, koje se od prvih razlikuju već svojim izgledom (mjestimice vrlo dobra stabla) i time, što mjesto vrijeska pod njima prevladava brusnica; to je Vaccinium-tip. Sve omorikovc sastojine pripadaju većinom tipu Myrtillus. Tako se postepeno pronikne u tipiziranje. Detaljnijiim istraživanjem spoznamo, da se svaka sastojina može uvrstiti u neki tip i teško bi našli onih, koje ue bi mogle uči u okvir barem nekog tipa. čim čovjek stvori ispravnu prestavu u prirodi, lako shvati tipove. U onoga, koji studira djela o tipovima prije, nego ih je vani u šumi vidio, lako opazite, da su pri opisivanju pojedinih tipova navedene opširno i kurzivom sve stojbinske biljke, mahovine i lišajevi, ali drveće, koje tvori sastojinu, spominje se samo kao uzgred, šta više nekada je i ispušteno. U stvarnosti je i pri određivanju tipa najglavnije drveće, a zemljišna je flora pri tom samo kao neka potvrda i dokumenat ocjene stvorene prema glavnoj vrsti drveća; previdjeti taj fakt značilo bi krivo shvaćanje, koje bi vodilo k tome, da na šumu kao takvu ne gledamo više radi stabala, nego radi bilja. Izvježbaniji finski taksator određuje tip tia prvi pogled, nekada i iz daljine; večinomi ne mora ni ispitivati vegetaciju. Pretpostavka, da je drveće, koje tvori sastojinu, glavnim znakom tipa, a da je prizemna flora samo podređena, opravdana je samo u šumi prirodnoj; u kultiviranoj šumi može nastati oprečan slučaj, ali nikada se značaj šumskog drveća ne može pri prosuđivanju tipa potpuno previdjeti. Isto tako ne smiju nikoga buniti nazivi tipova. To su zapravo samo nazivi, imena, čiji odnos prema odgovarajućem tipu nije moguće precjenjivati. Brojne su karakteristike svakog tipa; sam naziv, budući da je izabran prema jednoj ili dvjema karakterističnim biljkama (između mnogih), nije odlučan za definiciju tipa; isto bi se tako tipovi mogli debro označiti slovima ili brojevima. Glavno je cjelokupan karakter, suma svih znakova, a taj čini ne samo floristički sastav, nego još i niz drugih faktora; pojedini karakteristični faktori mogu se dosta i mijenjati, može na pr. neka karakteristična biljka i manjkati, a da se radi toga tip ne promijeni. Iz autopsije mogu opisati ove tipove: Cladina-tip (CIT) vidio sam samo na sjeveru i dosta rijetko, žalibože nikada zrelu sastojinu, nego plohe nedavno isječene, samo s brojnim oplodnim stablima, tako da nemam dovoljno tačnc prestave. To su najslabije borove sastojine, a tlo pod njima pokrito je lišajevima Cladonia randiferina i Cladonia alpestris, samo ponegdje vrijesak,- Empetrum; mahoviTia skoro nema nikako. Lišajevi tvore mjestimice veće kompaktne sagove, vrijesak je više razbacan, ponekad su mjesta potpuno gola, krševita. Borova sastojina biva rijetka, zakržljala, kriva; tlo pjeskovito, često izbija golijet. To je ekstreman tip, loš i suh, sjevernjački, obično na grebenima i vrhuncima brežuljaka. Calluna-tip (..), jedan je od najčešćih. Borova šuma, često s primjesom omorike i breze, s tlom pokrivenim vrijeskom, koji mjestimice tvori kompaktne sagove. Dalje se tamo pojavljuju mahovine i to obično one suvlje, Hylocomium parietinum i proliferum, Dicranum undulatum i scoparium (prema Cajandru još Ptilium crista castrensis); lišajevi su dosta brojni. Pojavljuju se pojedine borovnice i brusnice; 71 |