DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 40 <-- 40 --> PDF |
IZ UDRUZEN]A Ing. Josip Qrunwald (Zagreb): ŠLME NA KRŠU SAVSKE BANOVINE/ Jugoslovensko šumarsko udruženje održaje svoju 56. redovitu glavnu skupštinu u mjesecu augustu 1932. u Sušaku, a tom prilikom biti će i ekskurzije članova društva kroz Primorje na otok Kab i na Plitvička jezera, dakle sve u području krša Savske banovine. Ti´m povodom odredila mi je glavna uprava Jugoslovenskog šumarskog udruženja ugodnu dužnost, da Vam prigodom svečano« otvorenja ovog zborovanja održim ovo kratko predavanje o šumama i šumarstvu na kršu Savske banovine. Želja mi je, da Vas ne zamaram opsežnim statističkim podacima, pak ču se ograničiti na najnužniije, a da Vam ipak pružim preglednu sliku o kršu Savske banovine. Teritorij krša Savske banovine prostire se u vezanom kompleksu duž morske cbale zapadnog dijela banovine sa otocima Krkom, Rabom i Pagom, te manjim nenastanjenim otocima, od kojih su najveći Prvič, Sv. Grgur i Goli. Taj cjelokupni teritorij zaprema površinu od 1,1´19.389 ha ili 2S´72% od cjelokupnog teritorija Savske banovine (,3,896.961 ha). Po političkom razdjelienju tvore ovo područje krša gradovi Sušak, Bakar i Senj, te srezovi Kastav, Sušak, Crikvenica, Vinodolski Novi, Senj, Krk, Rab, Penišič, Gospić, Gračac, Donji Lapac, Udbina, Korenica, Slunj, Otočac, Brinje, Ogulin, Vrbovsko, Delnice i Čabar. Broj žiteljstva u području krša iznosi 4,?1.9´57 duša, koje žive u 8´5.0i25 domova, prema čemu otpada na jedan dom 5 duša. Poprečno ima na četv. km ,39 stanovnika, pa je najnapučeniji grad Senj sa 1.074 stanovnika, a najmanje je napučen srez Senj sa 17 stanovnika na četvornom km. Karakteristika krša je masivna podloga kamena vapnenca sa jakim udubinama, dolinama, provalijama, vrtačama, te strmim stranama i oštrim grebenima. Doline nisu dugačke i zato nema na kršu velikih gravitacijonih područja. Krški vapnenac pokazuje nam se naročito na primorskoj t. i. zapadnoj strani gorja Velika Kapela i Velebit kao gole strme hridi, poglavito u južnom dijelu sve od morske obale pa do glavne vododjelnice imenovanih gorja, koja se vododjelnica pruža gotovo paralelno sa morskom obalom od sjeverozapada prema jugoistoku do nadmorske visine od 1600 m. Istočna strana gorja Velika Kapela i Velebit, tako zvana »lička strana« za razliku od »primorske strane«, a u kojoj se nalazi i gorje Lička Plješevica i Mala Kapela, obraštena je uz naselja šikarom i sitnom šumom, dok sui od naselja udaljeniji i teže pristupačni di´jelovi imenovanih gora obrašteni u velikim´ kompleksima visokom šumom, mjestimice prašumom. U tim prašumama nalazimo prastarih bukovih i jelovih stabala, a naročito u dubokim vrtačama jelovih stabala sa 2—3 m promjera na panju, a visine od 40—50´ m. U tom« dijelu krša nalazimo i plodnih dolina i ravnica, kao što su zrmanjska dolina. Ličko polje oko Gospića, Krbavsko oko Udbine, Otočko polje uz Gacku oko Otočca; zatim Jezeranska, Plaščanska, Ogulinska dolina i neke manje. Na žalost, a uslijed ekstenzivnog stanja poljoprivrede u tim krajevima, nije plodovitost tih polja i dolina dovoljno iscrpljena, ali se poljoprivredno odjelenje banske uprave i sreski agronomi mnogo trude, da u ovim krajevima podignu poljoprivredu, te se u tom pravcu već zapažaju vidni uspjesi. Radi poroznosti vapnenca velika je oskudica vode u cijelom krškom području, ali zato ima nešto podzemne vode u obliku jakih ponornica sa kraćim ili dužim tokom * Predavanje održano prigodom otvorenja .^ć-te glavne godišnje skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja na Sušaku dne 19. VIII. 1932. 122 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 41 <-- 41 --> PDF |
i ua površini, te jačini ili slabijim slapovima i sa jezerima. U tome području lijepo je i zanimivo Švioko jezero, pa naša glasovita Plitvička jezera, koja su poznata sa svojih krasota cijetome svijetu. Radi pomanjkanja vode uopće, a osobito radi pomanjkanja pitke vode, muči žitdjstvo krša kao i stoka veliku muku za vrijeme ljetne žege. Zato se izvori gledaju u tim kraievima kao neka svetinja, a narod je prinužden dolaziti na te izvore, potoke i jezera po vodu katkad^ iz udaljenosti od 16^—20, pa i više km. U mnogim, su mjestima Izgrađene zadnjih godina velilse općinske nakapnice uz državnu pripomoć, proširuju se i izgrađuju novi vodovodi, da se ublaži ova muka i nestašica vode. Duž ličke željez nice izgrađen je vodovod, a u primorskim kupališnim mjestimia, kao i lječilištima Gorskog kotara, nemoguće je i zamisliti uspješno unapređenje turizma bez vodovoda i električne struje, ma kako da je priroda nadarila te krajeve svo´jim krasotama. Ovog ijeta dovršen je veći vodovod od ponora Žrnovnice kod Novog, koji opskrbljuje vodom morska kupališta Novi, Selce i Crikvenicu. Da se razabere opće ekonomsko stanje na području krša, navesti ću Vam pro porcijonaltni odnos pojedinih vrsta kultura po statističkim podacima, a to je: Vrst kulture Površina ha % Otpada na 1 stanovnika 1.) oranice 166.819 14´90 0´3.61 ha 2.) livade 1^1.234 10´83 0´2807 » 3.) vrtovi 3.414 0´31 0´0079 » 4.) vinogradi 6.617 (.59 0)´0153 » 5.) trstika i ribnjaci 2S7 O"02 .´0.)6 » 6.) pašnjaci 289.512 25´87 0´6702 » 7.) šume 474.977 4243 .0996 » 8.) izgrađeno zemljište, ceste, putevi i ino neplodno 56.468 5´05 0´130´7 » Ukupno 1,119.298´ 1WW 2´591il ha Odbivši stavku 8.) ostaje nam produktivno zemljište 1,063.830 94.95 2´460. ha Iz priložene skrižaljke (Prilog 1.) razabire se taj odnos potanje za područje pojedinog grada i sreza. Prema gornjemu otpada na jednog stanovnika krša samo 0´3861 ha oranice, pa kada znamo, da su to oranice vrlo mršavog tla i ekstenzivno obrađivane, onda je posve jasno, da se žiteljstvo krša može tek 2—3 mjeseca prehraniti urodom svojih oranica. Prehrana preko ljeta također je slaba, jer vidimo, da na jednog stanovnika otpada tek 79 četv. met. vrta, a i taj daje u većem dijelu radi suše slab uspjeh. Za vlažnih je godina urod polja priličan. Glavna hrana žiteljstva je krumpir, koji i ako ne rodi na krasu mnogo, ali je odlične kvalitete. Uz krumpir dolaze još jela od kukuruznog brašna (pura i palenta), pa dodamo li tome još mlijeko i mliječne proizvode i zamislimo li ograničene obroke, onda imamo potpun uvid u prehranu siromašnog žiteljstva krša. Uz gornja jela dolazi još ua ličkoj strani po katkad zalogaj mesa sitne stoke, a u primorskoj strani po koja ribica. Iz razloga, što žiteljstvo nema dovoljnog uroda za prehranu, a ni prilike zarade na domu, primorano je, da najbolja radna snaga odlazi na zaradu u daleke krajeve — danas najviše u Francusku i Njemačku, pošto je Amerika, kamo su prije išli na zaradu, danas zatvorena za inozemne radnike. Uz sve ove teške životne prilike žiteljstvo je krša skromno i uzdržljivo, zdravo i kršno, a po čitavom svijetu poznato kao ustrajno i odlično radništvo. 123 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Iskaz površina zemljišta po kulturama Prilog 1. Vrst Sresko ili gradsko načelstvo Broj stanovnika Cjelokupna površina ha O rt rt Oranice lia /o vrtovi .. 1 »/„ livade ha 1 «/o I Kastav ... . 10.535 4.980 211 365 7.32 38 0.76 660 1325 2 Sušak grad 16.104 2.032 793 164 8.07 77 3.79 278 13.68 3 Sušak srez 18.848 33.470 56 1.422 4.26 47 0.14 8.697 25.98 4 Bakar grad 2.074 399 520 11 2.77 3 0.75 34 8.53 5 Crikvenica 12.166 11.469 106 1.174 10.24 29 0.25 1.954 7.04 6 Novi Vinodo 1 . 8.708 33.532 26 1.160 3.46 12 0.03 3.517 10-50 7 Senj grad 3.072 286 1.074 7 2.45 3 1.05 6 2.10 8 Senj srez . 10.418 59.605 17 1.399 2.34 5 0.01 2.464 4.14 9 Krk . . . 20.013 42.851 47 4,694 10.96 747 1.74 734 171 10 Rab . . . 14.595 40.814 36 1.504 3.68 156 0.38 114 0.28 11 Perušić 19.754 56.939 35 7.637 13.41 150 0.26 4.834 8.50 12 Gospić . . 34.068 110.443 31 20.362 18.42 101 0.01 7.333 6.64 13 Gračac . . 27.837 101.615 27 13.343 13.13 84 0.01 7.407 7.30 14 Donji Lapac 16.538 53.528 31 8.822 16.48 205 0.40 6.235 11.65 15 Udbina . . 11.970 47.273 25 7.861 1663 82 0.17 5.924 1253 16 Korenica . 14.460 50.347 29 8.001 15.89 140 0.28 4.238 8.42 17 Slunj . . 45.837 84.695 54 39.594 46.75 359 0.42 4.513 5.33 18 Otočac . . 33-685 89.010 38 13.450 15.11 269 0.30 12.163 13.66 19 Brinje . . 15.991 32.761 49 6.766 20.62 73 0.22 4.132 12.62 20 Ogulin . . 47.074 119.564 39 16.621 13.90 293 0.25 17.088 14.29 21 Vrbovsko . 17.704 41.369 43 5.361 12.96 211 0.51 11.041 26.69 22 Delnice 20.294 63.453 32 4 697 7.40 115 0.18 12.475 19.66 23 Čabar . . 10.222 38.863 26 2.414 6.21 215 0.56 5.393 1388 Ukupno: . . . 431.957 1,119.298 39 166.819 14.90 3.414 0.31 121.234 10.83 Cjelokupna Savska banovina 2,703.171 3,896.961 1,248.013; 32.03 49.424 1.27 430.972 11.11 Uz slabu poljoprivredu, bavi se žiteljstvo na kršu mnogo i stočarstvom i to naročito uzgojem´ sitne stoke, u prvom redu ovaca, ali je i ova gospodarska grana vrlo ekstenzivna. Pučanstvo drži prevelik broj stoke s obzirom na proizvodnju krme, pa je uslijed slabog hranjenja i ta stoka slaba, zakržljala i male prodajne vrijednosti. Naročito se drži prevelik broj koza, .2... komada ili 77´37 % od sveukupnog broja koza u Savskoj banovini (55.410), pa to baš na krasu, gdje je koza uz požar najveća opasnost uopće po šume, a posebice onemogućuje svaku obnovu iskorištenih šuma! Poljoprivrednici, veterinari i upravne vlasti nastoje kako bi na području krša podigli stočarstvo, .. im to uz konzervativnost pučanstva teško uspijeva. Priložena skrižaljka 124 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 43 <-- 43 --> PDF |
na području krša Savske banovine. i površin a k u 11 u r a; pašnjaci vinogradi trstika i ribnjaci šume Plodno zemljište Neplodno zemljište ha /0 ha /0 ha 7o ha /0 ha I «/0 ha 0/ 10 821 16.50 483 9.71 2 551 51.22 4.918 98.76 62 1.24 842 41.44 158 7.78 326 16.04 1.845 90.80 187 9.20 8.810 26.32 228 0.68 13 209 39^47 32.413 96.84 1.057 316 209 52.38 53 13 28 52 13.03 362 91.73 37 9.27 3.886 3388 64 0.56 3.594 31.34 10.701 9331 768 6.69 5.162 15.39 82 0.24 19.513 58.19 29.446 87.81 4.086 12.19 53 18.53 2 0.70 71 24.83 215 75.17 12.389 20.78 13 0.02 33.019 55 40 49.289 82.69 10.316 17.31 20.349 47.48 2.681 6.26 10.462 24.41 39.667 92.57 3.184 7.43 29.757 72.90 2.664 6.52 156 0.38 3.198 7.83 37.549 92.09 3.265 7.99 14.979 26.31 12 0.002 27.923 49.04 55.535 97.52 1.404 2.48 26 070 23.60 44.379 40.28 98.245 88.95 12.198 11.05 45.248 44.53 28 0,003 30.713 3023 96.823 95.28 4.792 4.80 10.232 19.12 26.750 50.07 52.244 97.68 1.284 2.40 19.316 40.87 13.389 28.32 46.572 98.52 701 1.48 ´12051 23.93 22.241 44.18 46.671 92.70 3.676 7.30 15.997 18.90 19 0.02 101 0.12 21.618 25.52 82.201 97.06 2.494 2.94 13.565 15.24 , 47.979 53.91 87.426 98.22 1.584 1.78 7.148 21.82 14.130 43.13 32.239 98.41 522 1.59 22.539 18.85 2 0.032 60.586 5067 117.129 97.96 2.435 2.04 9.017 21.80 127 0.31 14.721 35.58 40.478 97.85 891 2.15 4.604 7.26 1 0.002 40.567 63.93 62.459 98.43 994 1.57 6.468 16.64 24.057 61.90 3S.647 99.19 316 0 81 289.512 25.87 6.617 0.59 257 0.00229 474.977 42.43 1,062830 94.95 56.468 5.05 547.618 14.05 40.904 1.05 4.142 1.06 1,383.726 35.51 3,704.799 95.07 192.162 4.93 (Prilog 2.) pokazuje nam brojčano atanje stoke na području krša Savske banovine. Vi´dimo, da se stočarstvom bavi više žiteijstvo s kontinentalnog krša, a manje sa primoTske strane. Broj koza stoji u upravnom omjeru sa površinom golijeti t. j . št o više koza, to više golijeti. Nakon predočenja općeg gospodarskog stanja na krasu — držao sam to nužnim, pošto je u uskoj vezi sa šumarstvom — prelazim na šume i šumarstvo na području krša Savske banovine. Od cjelokupne površne šuma (474.977 ha) na krškom području otpada po vlasnosti na: 125 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Iskaz sioke na području Prilog 2. o Sresko Površina u lia Stanovništvo Broj ili gradsko U cjelo/ o osoba ua načelstvo livada ukupno lklm.2 domova kupna livada 1 dom 1 Kastav 4 980 660 13-25 10.535 211 2.229 4,7 2 Sušak grad . 2.032 278 13-68 16.104 793 3.615 4,4 ´ 3 Sušak srez . 33.470 8.697 25-98 18.84 66 5.142 3,7 4 Bakar grad . 399 34 8-53 2.074 520 561 3,7 n Crikvenica . 11.469 1.954 7-04 12.166 106 2.978 4,1 6 Novi Vinodol 33.532 3.517 10-50 8.708 26 2.369 3,7 7 Senj grad . 286 6 2-10 3.072 1074 756 4,1 8 Senj srez 59.605 2.464 4-14 10.418 17 2.136 4,9 9 Krk .. . . 42.851 734 20.013 47 5.865 3,4 1-71 10 Rab .. . . 40.814 114 14.595 35 2.740 5,3 0-28 11 Perušić . . 56.932 4.834 19.754 35 3.829 5.2 8-50 12 Gospić . . . 110.443 7.333 34.058 31 6.683 5.1 6-64 13 Gračac . . 101.615 7.407 27.837 27 4.645 6,0 7-30 14 Donji Lapac 53.528 6.235 16.538 31 2.640 6,3 1.65 15 Udbina . . , 47.273 5.924 11.970 25 2.120 5.6 12-53 16 Korenica . . 50.347 4.238 14.460 29 2.720 5,3 8-42 17 Slunj . . . 84.692 4.513 45.837 54 7.132 6,4 533 18 Otočac . . . 89.010 12.162 33.685 38 6.130 5,5 1366 19 Brinje . . . 32.761 4132 15.991 49 2.826 5,7 12-62 20 Ogulin , . . 119.564 17.088 47.074 39 8.749 5,4 14-29 21 Vrbovsko . , 41.369 11.041 17.704 43 3.194 5,5 26-69 22 Delnice . . 63453 12.475 20.294 32 4.686 4,3 19-66 23 (,´ubar . . . 38.863 5.393 10.222 26 2.280 4,5 13-88 — Ukupno . . 1,119.298 121.234 10´.. 431.957 39 86.025 5,0 ~, Savska banovina 3,896.961 430.972 2,703.171 69 564.457 4 8 zemljišne zajednice ,35.1 37 lia = /40 % državne šume Vi2.l 75 ha = 36´23 % šume imovnih općina 1S6.8 57 ha = 39´34 % šume privatnika 70.9 84 ha = 14´94 % šume samoupravnih ti eta 8.2 94 ha = 175 % crkvene Šl un c 1.6 30 ha = 0-34 % Ukupno 474.97/ ha lOO´OO 126 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Savske banovine. Vrs t i bro j s t 0 k e konji magarci mazge i mule goveđa svinje ovce koze perad košnice 120 — — 1.551 598 148 1.131 ..021 320 270 — — 209 117 23. 393 1.721 459 308 8 1 2.707 274 7.076 1.379 6.636 6"5 8 — — 16 — 7 — 45 6 70 " 1 900 386 3.385 351 5.669 602 400 482 111 1.753 525 3.930 411 3030 1.039 12 5 — 98 68 187 15 555 218 548 230 481 2.743 166 9.938 4 987 5.038 849 126 684 129 2.691 2.584 31.949 2.071 14.586 1.114 164 1.615 13 921 760 31.215 651 6.975 2.130 1.471 2 — 7.025 1.162 11.168 2.317 15.446 462 3.38. 9 — 12.016 2.569 23.246 6.097 22.205 2.062 2.112 80 3 11.905 2.957 36.657 8.624 17.063 1.7.. 1.19. 6 — 7.368 1.174 13.975 1.359 11.187 84 1.882 55 — 4.197 1.696 19.45. 1.548 10.676 249 2.373 18 — 5.993 1.241 15.235 222 8.965 380 1.933 277 — 15503 4.399 33.427 3.495 42.783 1.752 1.85. 10 4 11.392 2.196 2..853 12.2 21.230 1.036 593 — — 5.843 974 6.474 347 8.365 187 1.955 4 — 18.974 2.830 24.351 3.685 33.732 2.640 406 3 — 6.251 779 2147 230 19.356 806 699 — — 8.392 2.118 1.437 148 25471 613 32? — — 2.556 1.507 1,458 462 7.890 681 7-84"/„ 22.212 92-58» „ 3.488 89-09´´/„ 743 1..80"/„ 131.004 4-60"/„ 31.080 73-53´´/„ 302.953 77-38" 0 42.875 7-74V„ 293.534 18-97 /„ 21.129 283.144 3.767 834 829.043 674.988 412.031 55.410 3,791.650 111.367 Najveći su dakle vlasnici šuma na liršu država i imovne općine. Imovna općina iičlia, premda je svojedobno segregirana, ipak nije nikada kreirana niti predana u vlasnost njenim pravoužitnicima, jer oni to nisu željeli ni htjeli, pa zato su ove šume još i danas pod upravom države. Ako i površinu ličke imovne općine od 55.669 ha pribrojimo državnim šuimaima, to imamo onda na ki-šu: državnih šuma 222.744 ha = 46"9<3 %, šuma imovnih općina 136.188 ha = 39´34 %. ..-.. su u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji, tako su i na području krša nastale šume državne i imovnih O´pćina segregacijom između države i bivših krajišnika po pukovnijama, a u ime otkupa prava služnosti, što su ga krajišnici imali na građevno i ogriievno drvo, te na pašu stoke do 127 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 46 <-- 46 --> PDF |
onda u državnim šumama. Jedino u Gorskom kotaru nastale su državne šume konfiska cijom cjelokupne imovine hrvatskih heroja Petra Zrinjskog i Krste Frankopana po državnom fiskusu, a nakon njihovog smaknuća u Wiener-Neustadtiu godine 1671. Ovi naši velikani sretni su i zadovoljni u vječnosti, što su . njihove bivše šume danas vlasnost one nacionalne države, koju su oni već onda naslućivali i željkovali, nastojeći se oteti ispod tuđinske vlasti i nekrvne srodnosti. Prigodom segregacije dodijeljene su imovnim općinama šume bliže i pristu pačnije naseljima, dok su državi dodijeljene ivdaljenije šume, koje su, kako sam već naprijed spomenuo, još i danas — u većem dijelu gorja Velebit, Velika f Mala Kapela, te Lička Plješivica — uslijed pomanjkanja prometila nepristupačne i zato sto-je kao neiskorištine prašume. U svjetskom ratu poharani su mnogi gradovi i bezbroj naselja, a nije se ništa . gradilo u gradovima i selima. Uslijed toga´, kao i s razloga, što se mnogo građevnog drva trošilo u ratne svrhe, nastala je ogromna potreba na građevnom drvetu. Padi unutarnjih prlika u Pusiii izostala je Rusija kao najveća i najjača izvoznica divne robe, a naročitoi meke grade sa svjetskog tržišta. Uslijed tih prilika mogle su ostale države, koje izvoze drvo, a u koje spada i Jugoslavija´, kroz vrijeme od god. .91´9. pa do god. V929. prodati svu svoju proizvodnju drvne industrije u inostranstvo U´Z visoke cijene. Šta više, nisu te manje izA^ozne države mogle ni podma´riti svu potražnju svjetskog tržišta, us´lijed čega su se cijene drvetn digle do bajoslovnih visina. Postojeće drvne industrije proširivale su se i na deseterostruki kapacitet, a nove — i manje i veće — drvne industrije nicale su kao gljive. Šume su se sjekle pre´koredno i brzo po cijeloj drža-vi, a U´aročito u Bosni, Slavoniji i Hrvatsko´j bez obzira na potrajnost šum´skog gospodarstva. Uz ovakove prilike na drvnom tržištu bile su god. 1920. prodane i državne šume u Maloj Kapeli i Velebi´tu ma kratkoročnu eksploataciju od 20 godina, ali Uislijed nastalog spora između kupca´ i države nije došlo do sječe ovili šuma, osim manje površine u Malo´j Kapeli uz ličku željeznicu. Do godine .930. bila je u glavnom sanirana velika potražnja građevnog drva na svjetskom tržištu, a osim toga pojavila se u godini 1929. i Rusija na tome tržištu sa ogromnim količinama građevnog drva, a uz znatno niže cijene od naših. ´.. okolnosti zadale su našo´j drvnoj industriji, a naročito onoj me´kog drveta, težak udarac, bacivši je u još težu krizu. Ona danas stoji sa velikim i skupocjenim investicijama i ogromnim kapacitetom, koji uslijed stagnacije na svjetskom tržištu´ ne može iskorišćavati niti može da proda ogromne proizvedene zalihe drva. Velika šumska industrija prinuždena je, da za eksploataciju ovako velikih šumskih kompleksa, a u gorovitom, kamenitom, od javnih prometila udaljenom (dakle teško pristupačn´O´m) terenu, prethodno izvrši ogromne investicije za izgradnju pilana, prometila i inih naprava, kojima će moči u kratko vrijeme ogro´mne količine drveta preraditi, izvesti i unovčiti, ako želi uspješno raditi t. j . u kratkom vremenu amortizirati investicije i postići željenu dobit, koja (kako nam je poznato) u doba visoke konjunkture nije bila baš tako skromna. G´dje se ovo sve ne može u skladu provesti, ondje nema egzistencije velikoj drvnoj industriji i ona mora neminovno propasti. Održi li se velika industrija, naročito u visokim, gorskim krajevima, mora propasti šuma, jer se tu pojavljujui dva potpuno oprečna elementa. S jedne strane industrijalac, kojega uspjeh ovisi o njegovoj financijskoj snazi, okretnosti, spretnosti i poglavito brzi´ni rada, dok nam je s druge strane dostojanstvena, mirna i polagana priroda, koja nije u stanju istim tempom obnoviti ´posječene šume. I baš ova neodstranjiva diferencija u kratkim i dugim ro´kovima ne imože nikako dovesti u sklad interese šumarstva odnosno šumovlasnika i veHke šumske industrije. U ovakovim terenima, u kakovima su prašume na kršu, umjesno je jedino prijeborno šumsiko gospodarstvo sa turnusom od li20 godina i ophodnjicom od 30—40 godina, uzevši u obzir, da su to većinom mješovite jelove i bukove šume. Kod takovog gospodarstva može se dakle 138 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 47 <-- 47 --> PDF |
eksploatirati u razdoblju od 30—40 godina samo . do >. postojeće drvne gromade na cjelokupnoj šumskoj površini, a tolika dTvna masa ne može zadovoljiti veliku drvnu industriju sa ogromnim investicijama, pa sve kada bi to bila i znamenita slavonska hrastovina. Sve sam to spomenuo- samo zato, da možete razumjeti radost moju i sviju nas šumara, što su naše prašume u područjU´ krša ostale u to doba visoke konjunkture pošteđene od sječe, a time i od katastrofe za svoj daljnji opstanak. Prekorednom i prebrzom sječom naših šuma u poratnom deceniju nije došla samo naša drvna industrij^a u krizu, već došlo u još težu i veću krizu naše šumarstvo, jer će izvršenom p´rekorednom sječom šuma nastati kroz više decenija vakuum u Ijrihodima naših šuma i to baš u vrijeme, kada bi ti prihodi bili i Sumovlasnicima i državnoj trgovačkoj bilansi najpotrebniji. Narod je vječan kao i njegove potrebe, pa zato treba, da je u tom smislu vođeno cjelokupno, a naročito šumsko gospodarstvo, jer to njegova priroda zahtijeva, pa je iz tih razloga država kao najveći šumoposjednik dužna da u svojim šumama vodi strogo potrajno gospodarstvo, a kao vlast da strogo pazi, da se i sa svim ostalim Sumama tako gospodari. Danas stavljaju ovakav zahtjev na državu i pTCtstavnici naših najvećih drvnih industrija, jer stoje sa neamortiziTanim investicijama za prekoredne sječe šuma, a koje i investicije ne mogu držati u pogonu niti iskorišćavati, jer ne mogu prodati niti već proizvedenu drvnu robu. Nakon svega istaknutcga namiče nam se pitanje: Pa zar se u istinu ove prašumekrškog područja ne mogu iskorišćavati, već se moraju pustiti, da i dalje stagniraju bez većeg prirasta, a narod da i dalje stradava od nezaposlenosti i siromaštva? Zar da nam i nadalje ove ogromne drvne zalihe predočuju »mrtve kapitale«? Odgovor je kratak i jasan, a glasi: JVloguće je i ove šume eksploatirati u obliku strogo po´trajnog šumskog gospodarenja i bez skupocjenih investicija, koje treba velika šumska industrija. Investicije t. j . izgradnja malih lako prcnosivih pilana,, te izgradnja potrebne mreže cesta i puteva za izvoz drvnoga materijala vršiti će se postepeno, a istim tempom ulaziti će primjerena i trajna dobit, koju će dijeliti poduzetnik sa .trajnom zaradom naroda pri izgradnji i uzdržavanju cesta i puteva, kao i pri sječi´, izradbi i izvozu drvnog materijala. Ovakovo iskorišćavanje tih prašuma u stanju je provesti sam.o mala domaća drvna industrija, koja nije vezana na kratak rok s obzirom na amortizaciju ogromnih investicija. Mjesto skupih i brzih prometila, kao što su industrijske željeznice, žičare i sličnO; sa skupim pogonima, izvažati će se drvo cestama i putevima, a diferenciju između skupih prometila i jeftinih cesta i puteva zaslužiti će narod na podvozu kolima. Izgradnju cestovne mreže imala bi provesti država kao šumoposjedtiik, a izgradnju privoznih puteva od cesta do sječina ekspioateri. Najglavnije su ceste već izgrađene u Velebitu i Maloj RapeU. Sječe se imaju voditi ,tako, da se ove prašume prezrele i prestare pretvore u što kraćem vremenu u redovito iskorišćavane pTijeborne šume. Organizirati rad oko eksploatacije tih prašuma na gornji način teška je, ali časna zadaća šumara. Posve su drugi odncSaji u šumama imovnih općina na kršu. Kako sam već spoinenuo, iza državnih su na kršu najveće šume imovnih općina, i to: ličke imovne općine (u državnoj vlasnosti i upravi) sa 50.669 ha; otočke sa 72.109 ha; O´gulinske sa 56.832 ha i dio slunjske sa 7.244 ha. Kako su do ujedinjenja upravljali, državnim šumama u Hrvatskoj i Slavoniji većim dijelom Šumari Mađari, to se oni nisu mnogo brinuli za šume segregirane ličkoj imovnoj općini. Pravonžitnicima je dod*uše doznačivana kompetencija na ogrijevnom i građevnom drvetu, ali pravoužitnici nisw redovno sjekli doznačivana im stabla, već su sjekli po miloj volji i to deseterostruku, pa i veću količinu-, nego im ie bila dtozna 129 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 48 <-- 48 --> PDF |
čivaiia. Lugarsko je osoblje doduše podnosilo prijave, vlasti su presuđivale šumske štete, ali one radi siromaštva nisu od naroda nikada ubirane, a poslije ujedinjenja šumske su štete u više navrata oproštene. Od izgradnje ličke željeznice sjeklo se još više u tim šumama, jer je bilo omogućeno prodavati drva na sve strane. Posljedica ovakovog samovoljnog i nerazumnog goispodarenja u tim šumama kroz punih 70 godina jasna je i šume ličke imovne općine predočuJM danas ne samo bezvrijedne šikare, bliže naseljima, već i goli krš, a tek tu i tamO´ sto-ji po koji kompleks uSčuvanih šuma, koje su nepristupačne ili nisu još na dohvatu. Šume otočke i ogulinske imovne općine nisu doduše tako devastirane kao šume ličke imovne općine, ali su i one prekorednom sječom potpuno iscrpljene i zna´tan dio šumskih površina okupiran je po pravoužitnicima u poljoprivredue svrhe, a naročito kao gorske sjenokoše. Da su šume imovnih općina potpuno iscrpljene, nije nikakovo čudo. Dok su pravoužitnici s jedne strane daleko više sjekli drva za upravo- raskošnu potrošnju ogrjeva u sirovom (svježem) stanju na otvorenim ognjištima, a da ni za ogrijevno ni za građevno drvo nisu ništa plaćali u ime doprinosa za porez, namet, upravu, čuvanje i ine troškove, dotle je s druge strane uprava šuma bila prinuždena, da u svrhu nabave potrebnog novca za podmirenje spomenutih troškova iznosi velike količine stabala na prodaju. Uz takovo gosipodiarenje sa šumama imovnih općina uopće, a ovih u krškom području napose, moralo se doći do današnjeg pasivnog stanja. Što više, dalo se već unaprijed matematski točno ustanoviti, kada će ovo pasivno stanje nastupiti prekorednom sječom i to ne samo kod ovih (od iskona siromašnih) imovnih općina na´ kršu, već t kod druigrh, nekada hrastovim šumama vrlo bogatih imovnih općina. Ovo pasivno stanje imovnih općina (bez razlike) u Savskoj banovini predočuje nam težak problem- za riješenje pitanja njihovog daljnjeg opstanka. Uzme li se ovaj problem u razmatranje bilo s koje strane i riješavao se kako mu drago, u svakom slučaju ima se u šumama imovnih općina zavesti najveća štednja na ogrijevnom i građevnom- đrvetu i posvetiti najveća pažnja obnovi, uzgoju i čuvanju tih š-ura-a. U tu svrhu ra-orati će pravoužitnici davati radn-u snagu u -naravi i potrebne doprrnoise u novcu, jer mi znamo, da nema danas (niti je ikada bilo) posjeda i gospodarstva, koje bi -davalo samo prihode, a bez ikakovili troškova vlasnika ili bilo koga, kako je to do sada bivalo -kod imovnih -o-pćina. Da se naisiromašnijim imovnim općinamia pripomogne, bi´lo bi -pravednije riješenje, da pravoužitnici daju u naravi radnu snagu (kao o-dradu za šumske štete) za šum.sko-uzgojne radove, a država da -dade potrebne novčane doprinose, makar i djelo-mično, jer su imovne općine došle u ovo stanje pod upravom i nadzorom državne vlasti. Eventualno će država biti prisiljena-, da šume nekih imovnih općina preuzme potpuno u svoju upravu i na svoj trošak radi siromaštva nji-h-ovih pravoužitnika, barem tako dugo, dok se ove šume ne dovedu opet u normalno stanje i tako se spase -od piosvemašnje devastacije, a u općem interesu i radi ostalih blagodati, koije nam šume -daju. Nekoji misle, da bi se pitanje imovnih općina n-ajjednostavnije riješilo, kada bi se njihove šum-e razdijelile po upravnim ili -poreznim lopči-nama pravoužitnicima na uživanje i gospodarenje. Ovo bi bila najveća nesreća za šume imovnih općina, jer bi ih bez dvojbe stigla ista sudbina kao i današnje zemljišne zajednice u Krajini, t. j . u kratko vrijeme bile bi pretvorene u šikare, a zati-m u golij-et i krš sa svim kobnim posijedicam-a. Šumsko gospodarstvo je intenzivnije, što sačinjava veće vezane komplekse. Ono je i jeftinije, pa-k bi bilo skroz neopravdano i nerazumno, da diobom- stvorimo manje gospodarstvene komplekse šuma´ sa skupljim i ekstenzivnij-im gospodarstvom. Uvjeren sam., da nadležne vlasti ne će nikada dozvoliti, a pravoužitnici nika-da tražiti dio´bu šuma imovnih -općina, jer bi to značilo njihovo uništenje za uvijek i nenadoknadiv gubitak za njihove pravoužitnike i cijelokupni narod i -državu. 130 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Treće po veličini jesu na kršu šuime privatnika, od kojih zaslužuju da se spomenu uzorno gospodarene šume vlastelinstva Thurn-Taxis sa ^površinom^ od 21.062 lia u području srezova Delnice i Sušak, a u kojima možemo naći jelovih šuma i sa preko 700 m^ drvne mase po 1 ha. Po veličini su vrijiedne još i šume vlasteliinstva Čabar obitelji Qhyczy sa površinom od 15.927 ha, koje su također dobro uščuvane. Kod obih ovih vlastelinstava u tečaju je po^stuipak po zakonu o konačnoj likvidaciiji provedbe agrarne reforme, po kojem se veći dio potonjih šuma ekspropriira u korist općina. Ostale privatne šume jesu vlasnost mamjih šumoiposjednika, od kojiih ću spomenuti lijepe gajeve oko kuća na kršu, koje narod pomno čuva kao zaštitu za svoje kuće i zgrade od jakog vjetra i nevremena. Na četvrto mjesto dolaze po veličini šume zemljišnh zajednica. Dok u Gorskom kotaru ima z. z-ca sa prekrasnim^ i potrajno gospodarenimi šumamia, dotle nami šume z. z-ca u bivšoj Krajini predočuju šikare i gole paišnjačke površine, koje bi se većim dijelom još uvijek dale resurekcijom u toliko po´šumitl, koliko je to potrebno za pašnjačke šume, a time bi se oslobodile od paše blaga preostale šume državne, imovnih općina i z. z-ca, u koje danas navaljiuje stoka i oteščava njihov ´Uzgoj. Komunalne šume jesu većinom´ šume mjiesnih općina, rastresene u manjim koniipleksima. Danas su većinom šikare ili pašnjaci. U istočnom dijelu krša, t. i. na »ličkoj strani«, nemamo još velikih posve golih površina, ali one nastaju i proširuju se iz d´ana u dan složnim^ djelovanjem prekoredne i nerazumne sječe šuma, pašom- prevelikog brojai stoke i na samim sječinama (a naročito velikog broja koza, toga glavnog tvorioca krša), čestim šumskim požarima na velikim površinama, nadalje naglim i jakim atmosfeTskim promjeniama u obliku jake ljetne žege, krute zime, dugotrajne suše i jakih oborina uz pratnju silnog vjetra »bure«. Iz naprijed navedenih statističkih podataka i tabela ne razabire se, gdje se zapravo nalazi taj naš goli krš, a to dolazi otuda, što su ti podaci bazirani na katastrailnom stanju, a katastar je sve površine krša suip&umirao pod pašnjake ili u: (kod sastava katastra prije 50—60 godina još nedevastirane) šume. Kako sami pašnjaci na kršu zapremaju površinu od 25´87 % = 289.512 ha, to je svakako premalen zvanično sabrani podatak za goli krš sa 76.482 ha = .97 % cjelokupne površine, a 6´85 % područja krša Savske banovine. Ova površina (odnosno % golijeti) znatno je veća, što se razabire okularno, kadia se čovjek proveze kroz podruičje krša. Točna površina znati će se, kada se provede popis i izdvajanijie površina krša i golijeti u svrhu ipošumljenjia i privođenja boljoj kulturi u smislu propisa § 92. Zakona o šumama. Oornja površina od 76.482 ha može se odnositi na potpune golijeti na primorskoj strani krša. Primorski krš i golijeti Savske banovine prostiru se duž cijele morske obale zapadne granice gorja Velike Kapele i Velebita, počam od Sušaka pa do granice Savske i Primorske banovine na moru, t. j . do -rta Sv. Magdalene kod sela Lisarice. To je taj po Dr. Balenu zvani »ljuti krš«, kojem´u možemo pribrojiti i otoke Prvić, Sv. Grgur, Goli i Pag, dok su otoci Krk i Rab u većem dijelu već pošumljeni, naročito na zapadnoj strani. Pošumljenje ovog »Ijntog krša« iziskuje mnogo troškova, muke, truda i strpljivosti, dok se na »ličkoj strani« mogu površine krša pošumiti gotovo posvuda piutem resurekcije t, j . iz izbojaka još postojećih paejeva i izdanaka bivših šuma. Tvrdi se, da je jednom i primorska strana krša bila obraštena gustom šumom. Ova je tvrdnja vjerojatna, što se dade zaklj-učiti iz debelih starih bukovih i hrastovih stabala, kojih se još i danas može naći u neipristupačnim uvalama i gudiiTama. Na vrhu otoka Goli imamo´ još danas pet ogromnih stabala crnike (Oniercus ilex), koja su jamačno više stotina godina stara. Iznad sv. Jurja nalazimo´ od davnine autohtonu borovu šumiu i t. d. Jedni tvrde, da na kršu nije ´uopće bilo šuma., drugi hoće, da su ih 131 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 50 <-- 50 --> PDF |
posjekli Mlečani. Ja sani´ mišljenjai, da je i Primorje bilo obrašteno ..... zrelim šumama i da su te šume nestale jednostavno iz razloga, jer su bile pristupačne za eksploataciju i na dohvatu trgovačkiii brodova, da ili prevezu u one države i krajeve, gdje su šume već prije bile posječene i devastirane. Sjeklo ih je domaće žiteljstvo, a 1 povremene tuđinske vlasti, pa jamačno kao takova vlast i Mlečani. Za ovo uvjerenje imamo dovoljno potkrepe i danas na »ličkoj strani« krša-, gdije vidimo, da su udaljeniji predjeli od naselja i danas o-brašteni prašumom´, dok su predjeli bliži naseljima prekorednom sječom i popašom stoke, a naročito koza, pretvoreni u šikare, u kojima nalazimo još i danas često panjeva debelih stabala. Cim dalje od naselja´, tim U´alazimo više takovih pani´eva, sve manje šikare, a sve više šume. Dakle sve i bez Mlečana vidimo danas na ličkoj strani krša. Osobito od izgrad´Uje ličke željeznice i time veće mogućnosti unovčenja drva, nadošlo je naglo nestajanje šume, a mjesto šuma naglo proširivanje šikara, bujica, krša i golijeti. Ovo iskreno priznanje činim iz razloga, jer je priznanje zla prvi korak prema popravku. Po tome nam je jasno, da je naglo proširivanje krša u ličkoj strani pO´Sljedica složnog djelovanja sjekire, koza i ine stoke, žarkog sunca i krute zime, velike suše i naglih oborina, a kao najveće zlo od svih gornjih zala istaknuti mi je u zadnjem deceniju raspojasanu demagogiju, tog nezasitnog moloha, koji traži vječne žrtve baš u šumama, sa kojima je život naroda usko vezan. Za vrijeme najžešćih stranačkih borbi nadmetali su.se strančari, koji će pribaviti protupropisnim´ načinom što više paše u mladim branjevinama, koji će pribaviti što više drva iz raznih naslova potrebnima i nepotrebnima, bez razlike na vlasuost šuma, a da ovakovom momentanom korišću pojedinaca ili skupina, plate svoje lične političke račune, upropaećuiući tako trajno imovinu naroda — šumn. Stoga moramo biti i jesmo baš mi šumari i šumoposjednici u velike zahvalni Nj. Vel. Kralju, Uzvišenome Pokrovitelju našeg Udruženja, što je odl´UČni´m i mudrim Manifestom od 6. januara 1929. poništio t demagoško uništavanje šuma. Svakako je za stvaranje krša bila od uvijek baza laka mogućnO´St eksploatacije šuma, bilo i uz najmanju dobit. Sjeklo se u stara vremena još skroz nerazumno. Šumarska je znanost tek u devetnaestom stoljeću uhvatila temelje, čem´U je mnogo doprinijelo baš uništavanje i nestajanje šuma. Vidimo, da su se najprije sjekle i uništavale šume na morskim obalama, onda uz plovne rijeke, nadalje sve više uz novoizgradenc ceste, a pogotovo uz željeznice. Bilo kako m-u dr´ago, pred nama stoji danas kruta činjenica, ogrO´mna površina golog krša sa svim njegovim kobnim´ posljedica-ma i na nama je šumarima sveta dužnost, da pronađemo najpodesnije puteve i načine, ka´ko bi spriječili daljnje stvaranje krša, a već postojeći krš što prije zašumili. Prve predradnje na pošumljavanju krša potječu još iz vremena carice Marije Terezije, tamo iz godine 1765. Krajiški zakoni iz godina 1807. i 1850´. rješavaju pitanje vlasnosti i to šuma kao državnog vlasništva, a pašnja´ci postaju vlasnost mjesnih O´pćina. To sve izvode zajedničkim radom oficiri tehničkog odjeljenja i šumarski činovnici. U ta vremena izgrađivale su se i razne ´premjerbe i nacrti krša. Godine 1871. dokinuta je vojnička uprava Krajine, a jači temelj dobivaju radovi oko pošumljavanja krša ustanovom »Kr. nadzorništva za pošumljenje krasa u Senju« god. 1878., a na temelju carskog naređenja od 8. VI. 1871., kojim je dokinuta vojnička uprava. Prvi je šef nadzorništva E. Malbohan šumarnik i nadzornik. Ova institucija postoji još i danas u Senju pod imenom »Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uredenj´e bujica«. Šef je profesor inž. Alfonso Kauders, koji mnogogodišnjim radomi na pošumljavanju krša ima odličnih i vidnih uspjeha, te velikih zasluga u tome radu. Najnovija i najjača osnova za daljnje radove na pošumljavanju krša dana je novim Zakonom O´ šumama Ofd 21. decembra 1929., koji je stupio na snagu danom 1. jula 1930. Pro´pisi ovog zakona obuhvatili su sva dosadanja iskustva u tim´ radovima, 132 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 51 <-- 51 --> PDF |
te je pitanje pošumljenja krša tretirano zakonskim odredbaima prvi puita ispravno i iscrpivo, a to je, da pitanje pošuimljenja´ krša nije samo šumarsko pitanje, već da se ovo pitanje ima zajednički riješiti sa šumarskog i poljoprivrednog gledišta, a u sporazumu sa interesentima, t. j. da je ovo pitanje u prvome redu općesocijalnog karaktera i usko povezano sa ekonomskim, financijskim i kulturnim stanjem samog žiteljstva na kršu. Potpun uspjeh radova na pošumljenju krša biti će zagarantovan saimo onda, kada se ono buide baziralo na potrebi i želji samog pučanstva na kršu, a kao posljedica njegove spoznaje o koristima i poitriebi tog pošumljenja. Iz ovih razloga određuju u tome pogledu propisi Zakona o šumama § 92. do § 105. najužu saradnju šumarskih i agronomskih stručnjaka, te interesenata. Tim povodom sazvao je bivši i prvi ban Savske banovine dr. Josip Šilović na dane 14. i 15. oktobra 1930. u Zagrebu miješovitu stručnjačku konferenciju, koja je nakon svestranog i iscrpivog raspravljanja pod predsjedanjem samog gospodina bana donijela opsežnu »Rezoluciju o rješavanju šumarsko-gospodarskog problema u kraškom području Savske banovine«. Kao nadopunu ovoj rezoluciji donijeli su poljoprivredni stručnjaci banske uprave u Zagrebu i svi sreskt poljoprivredni referenti krškog područja Sia svoje konferencije održane u Gosipiću na dane 12., 13. i 14. januara 1931. »Zaključke konferencije agronomskih stručnjaka o m^jerama za rad na unapređenju biljne proizvodnje kraškog područja Savske banovine«. Ovom Rezolucijom i Zaključcima određene su točno smjernice zajedničkog budućeg rada agronoma i šumara na podizanju poljoprivrede i pošumljavanja krša. Ovi su akti odštampni u više stotina primjeraika i razdijeljeni medu videnije žitelje i intelektualce, vode pučanstva na kršu, koji su ih isipravno i potpuno shvatili u želji, da se ovi radovi s pospješenjem provode. Kao osobito uspjeli propagandni rad za podizanje općeg kulturnog stanja pučanstva na kršu, a napose u podizanju svijesti, volje i znanja u pogledu radova na pošumljenju krša, te velike koristi, što ih pošumljavanje daje u pogledu sviju gospodarskih grana, valja mi naglasiti istodobno izdanje knjige god. 1931. našeg uvaženog stručnjaka u pitanju pošumljenja krša dr. inž. Josipa Balena, univerzitetskog profesora poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Beogradu, a pod naslovom: »Naš goli krš«. Mnogo doprinosi u istom pravcu svojim predavanjima u većim: mjestima primorskog krša odlični stručnjak inž. Ante Premužić, inspektor šuma iz Sušaka pod naslovom »Smijernice za preporod i preustrojstvo šumskog i seljačkog gospodarstva na kršu«. Pokazuje se, da živa riječ i zorno opisivanje uz sMke i projekcije snažno djeluje na slušače seljake, pa bi bilo potrebno, da se takova predavanja vrše preko zime Sto češće. Ovaj propagandni rad uz ipotporu dosadanjih rezultata od radova oko pošumilja^ vanja krša, a od kojih narod ima već osjetljivu korist u drvetu dobivenom: čišćenjem i proredom 20—40 godišnjih kultura na kršu i još veće koristi od izdašne paše u ovako prorijeđenim kulturama, najbolji su nam- j:amac za daljnji uspjeh pošumljavanja krša. Pri provedbi izdvajanja zemljišta na kršu u svrhu pošumJjenja i privođenja boljoj kulturi po § 92. Zakona o šumama, izdvaija se ponajprije sve ono zemljište, koje je sposobno za poljoprivredu, a potrebno je za* ispasišta i ine agronomsike svrhe. Sva ova zemljišta imati će se vezati prikladnim´ putevima sa selima i postojećo:m ce:stovnom mrežom uz eventuatau istodobnu provedbu komasacije i iind)ividiUia:lne diobe svih takovih agronomskih zemljišta. Sva zemljišta određena za pošumljavanje imaju se s pospješenjem´ pošumljavati, jer će to biti najbolja ameliora´cija poljoprivrednih zemljišta i za podizanje poljoprivrede uopće. Za primorska kupališta potrebno je izraditi regulatorne osnove, kojima se imaju izdvojiti prikladne i potrebne površine za javne parkove, te za pošumlijenje zaštitnog pojasa oko samih kupališta zimzelenim vrstama drveća. Ceste, koje vežu ova primorska kupališta, kao i ostale ceste, treba zasaditi drvorediima birzorastućih vrsti 133 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 52 <-- 52 --> PDF |
drveća. Hitno pOidizanje turizma iziskuje sve to. Parkovi dižu u pučanstvu estetska i etička čuvstva, a time podižu i smisao za pošumljavanje. Za proizvodnju sadnica potrebnih za pošuTnljavanje ima dovoljan broj šumskih rasadnika u području krša. Bilo bi od prijeke nužde, da se šumiski rasadnik u Crikvenici proširi na račuin susjednog povrtnjaka, koji i onako ne oidgovara svojoj svrsi, pa da se u tom povećanom raisadniku uzgajaju potrebne sadnice za parkiranja i drvorede ne samo javnih parkova i cesta, već i oko privatnih kuća i ljetnikovaca, u koju svrhu se danas potrebne sadnice na žalost i sramotu našu uz skupe novce uvažaj« iz Italije. Od većih rasadnika spomenuti mi je lijepo uređene rasadnike »S. Mihovil« i »Kesten« na Vratniku odnosno u Senjskoj draži; »Pod Badanj« u Crikvenici, te »Ka´su movićevo bil´jevište« u Gospiću. Ove godine je obnovljen rasadnik u Rabu i zaveden je u nj vodovod. Osim ovih ima još 5 manjih rasadnika povremenog i lokalnog ka raktera. Svi ti rasadnici imaju površinu od 7´21 ha, te se u njima uzgaja godišnje oko 3—3´5 milijona sadni´ca. Dosađan´ja pošumljavanja izvadala su se ponajviše po uzoru pošumljavanja krša u Istri i Dalmaciji sadnjom sadnica crnog i atepovog bora, a sa listačama vrlo malo. 1 ako nam ovi borovi daj. odlične rezultate kao primarno drvo s obzirom na stvaranje humusa, to će se ipak morati napustiti sadnja čistih borovih plantaža, jer su zadnje godine permanentno napadane od raznih zareznika. Tome će biti razlogom, jer krš nije, a naročito ne u Primorju, iprirodna stojbina za bor. Uništavanje zareznika iziskuje godimice velike izdatke, osim toga su ove borove plantaže u vječnoj i velikoj opasnosti od požara, a naročito za velike ljetne žege i suše. Zapaljene lizgore za kratak čas do temelja, a tom zgodom izgori i sav humus, koji se kroz decenije stvarao, te se ovakove paljevine teže pošumtjuju, nego prvobitni goli krš. Ti borovi daju nam krhko i za tehničku uporabu nesposobno drvo, a niti kao ogrjev neće ga puCans,tvo uipotrebljava, jer ribu i mesna jela priređuje na žari (rošt, gradele), pa dobije za jele neugodan okus ipo borovoj smoli. Sve ove loše strane bora nalažu nam, da napustimo daljnje pošumljavanje krša čistim borovim kulturama, -pa da ga izvadamo sa listačama. Kojim listačama. to će nam odgovoriti priroda na samoj površini, koju želiimo pošumiti ili u neposrednoj blizini, gdje još ima koja šumica ili izbojci iz starih panjeva. Te listače jesu: hrast kitnjak. crni jasen, crni grab, brijest, javor i t. id. Svakako treba protežirati uzgoj mješovitih šuma li´stača, a posve gole manje površine i sa vrlo malo zemlje popunjavati sadnjom borovih sadnica ili sjemena. Pošumljavanje sadinicama vrlo je skupo, a ako su sadnice u rasadmiku iKgojene izravno oid sjemiena´ bez presađivanja (školovanja) u samom rasadniku, onda je uspjeh vrlo dvojben. Samo iz sjemena uzgojene sadnice imaju redovno vrlo razvitu žilu srčanicu bez postranog žilja. Ova je žila srčanica kod jednogodišnjih sadnica dugačka 20´—2. cm; kod dvogodišnjih do 50 cm, a kod trogodišnjih i četverogodišnjih 60´—80 cm. Posve je naravno, da ova žila srčanica nije u stanju nakon presadnje sadnice u teren crpiti dovoljno vlage i hrane za sadnicu, te sadnica ugine za´ tra´jnije suše. Pošumljavanje sa školovanim sadnicama u rasadniku t. j . sa razvitim sistemom žilja, koje je u stanju primati dovoljno vlage i hrane za daljnji opstanak i napredak sadnice, biti ćs puno uisp´iešniie. Mnogo je jeftinije ´pošumljavanje sa sjemienom, a naročito ćemio sadnju sjeniena izvoditi na mjestima, gdje nam nije prošlih godina posađena sadnica uspjela, jer je na tim mjestima´ već ta´ko rekući priTeđena zemlja za sadnju sjemena. Tu će nam sjeme lako niknuti kao´ i u rasadniku i razvijati´ se neprekidnim životom. Presađena sadnica prve 2—3 godine stagnira, a osobito neškolovana, koja ima samo razvitu žilu srčanicu, jer treba 2—3 god., a katkada i više, dok se iz žile srčnice razvije sistemi žilja, t. i. dok se S´adnica dobro ukorijeni ili ožilji. Dosadanji pokusi sadnje sjemena dali su dobre rezultate, a naročito uz dodatak umjetnog gnojiva. Kao dobre vrsti umjetnih 134 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
gnojiva pokazali su se KAS, Herliuies, sadra, superfosfat, samo im djelovanje nije trajno, jer su lako topiva i radi poroznosti krša odnese ili vođa neiskorištene u dubinu zemilje. Kao najbolje umjetno gnojivo pokazala se pri sadnji na kršu Thomasova drozg-a, koja se polagano topi. Trebalo bi u ovu svrhu priređivati još teže topiva gnojiva, koja bi djelovala 2—3. pa. i više godina. Pitanje sadnje sjemena u mjesto sadnica i upotrebe um-jetnih gnojiva treba najpomniie promatrati i usavršivati, jer ćemo tako silno pojeftiniti, a time i posipještii pošnmljenje krša. Sjeme za sadnju treba uvijek uzimati samo sa krša t. j . aklimatizirano. Kada se voziimo parobrodom od Sušaka uz morsku obalu prema jugu, vidjeti ćemo, da je primorski krš od Sušaka prema jugu do Novoga već gotovo sav zašuimljen i zelen; od Novoga do Senja nešto slabije, a od Senja do mede Primorske banovine još slabije. No i u ova 2 dijela vidimo već većih površina ograđenih suhozidom i pošumljenih, kao radosne preteče daljnjeg pošumiljavanja i navjestioce bolje budućnosti onog mukotrpnog naroda. Najstarije i najuspjelije kršike kulture jesu u Senjskoj Dragi u vezi sa osobito uspjelim uređenjem; bujica. Danas, kad narod promatra vidne uspjehe napora i rada šumarskih stručnjaka oko pošumijenja krša, kad osjeća već ma i ograničene koristi od tih šumica na drvetu i boljoj paši, kad može u tim šumicama sklonuti glavu u gustu hladovinu pred žarkim suncem, kad osjeća i sve ine blagodati, što nam ih šume daju, gleda ta´j narod u nas šumare sa najvećim pouzdanjem, i poštivanjem, a to je najveći zalog za daljnji uspješan rad na pošumijavanju krša. Šuma je jedini uslov za opći gospodarstveni i kulturni preporod poštenog, prepaćenog, izdržliivog naroda našeg krša. Grad Sušak je žarište kulture i napretka Gornjeg .Jadrana, pa u vezi s time i propagandnim radom uglednih građana građa Sušaka i širje mu okolice, šire se sve bržim tempom zeleni i sve jasniji trati uspjelog pošumijavanja krša prama jugu. Ja ih molim kao današnje naše gostoprimce, da u ovom radu ustraju, na čemu im budi hvala cjelokupnog pučanstva krša i nas šumara! ZAPISNIK II. sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog iidruženia, održane dne 18. i 19. decembra 1932. godine. Prisutni: predsjednik Lenarčić ; podpredsjedinik Griinwald ; tajnik N e i d h a r d t: blagajnik . r a d i 1; odbornici: . o r o š i ć, P r p i ć, . a b i ć, P e t r o v i ć. R o h ., . a r a n a c, . i k 1 a u, S a v i č, S m, i 1 a i, j a s i ć, . a 1 e n, P a h e r II i k, . a n 0 j 1 o vi ć. — Ispričali su se: Krstić, D i v j a k. I. Ovjerovlju´ju se zapisnici : a) odborske sjednice, održane na Sušaku dne 17. i 18. Vni. 1932. i b) odborske sjednice, održane dne 21. Vili. 19,3.2. na lađi Triglav, piigodom ekskurzije Sušak—Rab. II. Blagajnik čita blagajnički izvještaj. Prima se. a) Odobrava se naknadno izdatak za goste iz Ceskoslovačke na glavnoj skupštini na Sušaku u iznosu od Dinara 5.21? i 75 para. b) Zaključuje se u buduće u predmetu gostiju iz inozemstva uzvanim društvima unaipređ javiti točno, ukoliko i u čemu će delegati biti gosti .Tgoslovenskog šumarstog udruženja. c) Zaključuje se sve članove, koji se imaju brisati iz članstva, a duguju članarinu preko dvije godine, pozvati preko odvjetnika da uiplate članarinu i da snose odvjetničke troškove. III. Tajnik čita odgovore na predstavke .Tugoslovenskog šumarskog udruženja. 135 |