DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 41 <-- 41 --> PDF |
i ua površini, te jačini ili slabijim slapovima i sa jezerima. U tome području lijepo je i zanimivo Švioko jezero, pa naša glasovita Plitvička jezera, koja su poznata sa svojih krasota cijetome svijetu. Radi pomanjkanja vode uopće, a osobito radi pomanjkanja pitke vode, muči žitdjstvo krša kao i stoka veliku muku za vrijeme ljetne žege. Zato se izvori gledaju u tim kraievima kao neka svetinja, a narod je prinužden dolaziti na te izvore, potoke i jezera po vodu katkad^ iz udaljenosti od 16^—20, pa i više km. U mnogim, su mjestima Izgrađene zadnjih godina velilse općinske nakapnice uz državnu pripomoć, proširuju se i izgrađuju novi vodovodi, da se ublaži ova muka i nestašica vode. Duž ličke željez nice izgrađen je vodovod, a u primorskim kupališnim mjestimia, kao i lječilištima Gorskog kotara, nemoguće je i zamisliti uspješno unapređenje turizma bez vodovoda i električne struje, ma kako da je priroda nadarila te krajeve svo´jim krasotama. Ovog ijeta dovršen je veći vodovod od ponora Žrnovnice kod Novog, koji opskrbljuje vodom morska kupališta Novi, Selce i Crikvenicu. Da se razabere opće ekonomsko stanje na području krša, navesti ću Vam pro porcijonaltni odnos pojedinih vrsta kultura po statističkim podacima, a to je: Vrst kulture Površina ha % Otpada na 1 stanovnika 1.) oranice 166.819 14´90 0´3.61 ha 2.) livade 1^1.234 10´83 0´2807 » 3.) vrtovi 3.414 0´31 0´0079 » 4.) vinogradi 6.617 (.59 0)´0153 » 5.) trstika i ribnjaci 2S7 O"02 .´0.)6 » 6.) pašnjaci 289.512 25´87 0´6702 » 7.) šume 474.977 4243 .0996 » 8.) izgrađeno zemljište, ceste, putevi i ino neplodno 56.468 5´05 0´130´7 » Ukupno 1,119.298´ 1WW 2´591il ha Odbivši stavku 8.) ostaje nam produktivno zemljište 1,063.830 94.95 2´460. ha Iz priložene skrižaljke (Prilog 1.) razabire se taj odnos potanje za područje pojedinog grada i sreza. Prema gornjemu otpada na jednog stanovnika krša samo 0´3861 ha oranice, pa kada znamo, da su to oranice vrlo mršavog tla i ekstenzivno obrađivane, onda je posve jasno, da se žiteljstvo krša može tek 2—3 mjeseca prehraniti urodom svojih oranica. Prehrana preko ljeta također je slaba, jer vidimo, da na jednog stanovnika otpada tek 79 četv. met. vrta, a i taj daje u većem dijelu radi suše slab uspjeh. Za vlažnih je godina urod polja priličan. Glavna hrana žiteljstva je krumpir, koji i ako ne rodi na krasu mnogo, ali je odlične kvalitete. Uz krumpir dolaze još jela od kukuruznog brašna (pura i palenta), pa dodamo li tome još mlijeko i mliječne proizvode i zamislimo li ograničene obroke, onda imamo potpun uvid u prehranu siromašnog žiteljstva krša. Uz gornja jela dolazi još ua ličkoj strani po katkad zalogaj mesa sitne stoke, a u primorskoj strani po koja ribica. Iz razloga, što žiteljstvo nema dovoljnog uroda za prehranu, a ni prilike zarade na domu, primorano je, da najbolja radna snaga odlazi na zaradu u daleke krajeve — danas najviše u Francusku i Njemačku, pošto je Amerika, kamo su prije išli na zaradu, danas zatvorena za inozemne radnike. Uz sve ove teške životne prilike žiteljstvo je krša skromno i uzdržljivo, zdravo i kršno, a po čitavom svijetu poznato kao ustrajno i odlično radništvo. 123 |