DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 46 <-- 46 --> PDF |
onda u državnim šumama. Jedino u Gorskom kotaru nastale su državne šume konfiska cijom cjelokupne imovine hrvatskih heroja Petra Zrinjskog i Krste Frankopana po državnom fiskusu, a nakon njihovog smaknuća u Wiener-Neustadtiu godine 1671. Ovi naši velikani sretni su i zadovoljni u vječnosti, što su . njihove bivše šume danas vlasnost one nacionalne države, koju su oni već onda naslućivali i željkovali, nastojeći se oteti ispod tuđinske vlasti i nekrvne srodnosti. Prigodom segregacije dodijeljene su imovnim općinama šume bliže i pristu pačnije naseljima, dok su državi dodijeljene ivdaljenije šume, koje su, kako sam već naprijed spomenuo, još i danas — u većem dijelu gorja Velebit, Velika f Mala Kapela, te Lička Plješivica — uslijed pomanjkanja prometila nepristupačne i zato sto-je kao neiskorištine prašume. U svjetskom ratu poharani su mnogi gradovi i bezbroj naselja, a nije se ništa . gradilo u gradovima i selima. Uslijed toga´, kao i s razloga, što se mnogo građevnog drva trošilo u ratne svrhe, nastala je ogromna potreba na građevnom drvetu. Padi unutarnjih prlika u Pusiii izostala je Rusija kao najveća i najjača izvoznica divne robe, a naročitoi meke grade sa svjetskog tržišta. Uslijed tih prilika mogle su ostale države, koje izvoze drvo, a u koje spada i Jugoslavija´, kroz vrijeme od god. .91´9. pa do god. V929. prodati svu svoju proizvodnju drvne industrije u inostranstvo U´Z visoke cijene. Šta više, nisu te manje izA^ozne države mogle ni podma´riti svu potražnju svjetskog tržišta, us´lijed čega su se cijene drvetn digle do bajoslovnih visina. Postojeće drvne industrije proširivale su se i na deseterostruki kapacitet, a nove — i manje i veće — drvne industrije nicale su kao gljive. Šume su se sjekle pre´koredno i brzo po cijeloj drža-vi, a U´aročito u Bosni, Slavoniji i Hrvatsko´j bez obzira na potrajnost šum´skog gospodarstva. Uz ovakove prilike na drvnom tržištu bile su god. 1920. prodane i državne šume u Maloj Kapeli i Velebi´tu ma kratkoročnu eksploataciju od 20 godina, ali Uislijed nastalog spora između kupca´ i države nije došlo do sječe ovili šuma, osim manje površine u Malo´j Kapeli uz ličku željeznicu. Do godine .930. bila je u glavnom sanirana velika potražnja građevnog drva na svjetskom tržištu, a osim toga pojavila se u godini 1929. i Rusija na tome tržištu sa ogromnim količinama građevnog drva, a uz znatno niže cijene od naših. ´.. okolnosti zadale su našo´j drvnoj industriji, a naročito onoj me´kog drveta, težak udarac, bacivši je u još težu krizu. Ona danas stoji sa velikim i skupocjenim investicijama i ogromnim kapacitetom, koji uslijed stagnacije na svjetskom tržištu´ ne može iskorišćavati niti može da proda ogromne proizvedene zalihe drva. Velika šumska industrija prinuždena je, da za eksploataciju ovako velikih šumskih kompleksa, a u gorovitom, kamenitom, od javnih prometila udaljenom (dakle teško pristupačn´O´m) terenu, prethodno izvrši ogromne investicije za izgradnju pilana, prometila i inih naprava, kojima će moči u kratko vrijeme ogro´mne količine drveta preraditi, izvesti i unovčiti, ako želi uspješno raditi t. j . u kratkom vremenu amortizirati investicije i postići željenu dobit, koja (kako nam je poznato) u doba visoke konjunkture nije bila baš tako skromna. G´dje se ovo sve ne može u skladu provesti, ondje nema egzistencije velikoj drvnoj industriji i ona mora neminovno propasti. Održi li se velika industrija, naročito u visokim, gorskim krajevima, mora propasti šuma, jer se tu pojavljujui dva potpuno oprečna elementa. S jedne strane industrijalac, kojega uspjeh ovisi o njegovoj financijskoj snazi, okretnosti, spretnosti i poglavito brzi´ni rada, dok nam je s druge strane dostojanstvena, mirna i polagana priroda, koja nije u stanju istim tempom obnoviti ´posječene šume. I baš ova neodstranjiva diferencija u kratkim i dugim ro´kovima ne imože nikako dovesti u sklad interese šumarstva odnosno šumovlasnika i veHke šumske industrije. U ovakovim terenima, u kakovima su prašume na kršu, umjesno je jedino prijeborno šumsiko gospodarstvo sa turnusom od li20 godina i ophodnjicom od 30—40 godina, uzevši u obzir, da su to većinom mješovite jelove i bukove šume. Kod takovog gospodarstva može se dakle 138 |