DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 51     <-- 51 -->        PDF

te je pitanje pošumljenja krša tretirano zakonskim odredbaima prvi puita ispravno i
iscrpivo, a to je, da pitanje pošuimljenja´ krša nije samo šumarsko pitanje, već da se
ovo pitanje ima zajednički riješiti sa šumarskog i poljoprivrednog gledišta, a u sporazumu
sa interesentima, t. j. da je ovo pitanje u prvome redu općesocijalnog karaktera
i usko povezano sa ekonomskim, financijskim i kulturnim stanjem samog žiteljstva na
kršu. Potpun uspjeh radova na pošumljenju krša biti će zagarantovan saimo onda,
kada se ono buide baziralo na potrebi i želji samog pučanstva na kršu, a kao posljedica
njegove spoznaje o koristima i poitriebi tog pošumljenja. Iz ovih razloga određuju u
tome pogledu propisi Zakona o šumama § 92. do § 105. najužu saradnju šumarskih i
agronomskih stručnjaka, te interesenata.


Tim povodom sazvao je bivši i prvi ban Savske banovine dr. Josip Šilović na
dane 14. i 15. oktobra 1930. u Zagrebu miješovitu stručnjačku konferenciju, koja je
nakon svestranog i iscrpivog raspravljanja pod predsjedanjem samog gospodina bana
donijela opsežnu »Rezoluciju o rješavanju šumarsko-gospodarskog problema u kraškom
području Savske banovine«. Kao nadopunu ovoj rezoluciji donijeli su poljoprivredni
stručnjaci banske uprave u Zagrebu i svi sreskt poljoprivredni referenti krškog područja
Sia svoje konferencije održane u Gosipiću na dane 12., 13. i 14. januara 1931.
»Zaključke konferencije agronomskih stručnjaka o m^jerama za rad na unapređenju
biljne proizvodnje kraškog područja Savske banovine«.


Ovom Rezolucijom i Zaključcima određene su točno smjernice zajedničkog
budućeg rada agronoma i šumara na podizanju poljoprivrede i pošumljavanja krša.
Ovi su akti odštampni u više stotina primjeraika i razdijeljeni medu videnije žitelje i
intelektualce, vode pučanstva na kršu, koji su ih isipravno i potpuno shvatili u želji,
da se ovi radovi s pospješenjem provode.


Kao osobito uspjeli propagandni rad za podizanje općeg kulturnog stanja pučanstva
na kršu, a napose u podizanju svijesti, volje i znanja u pogledu radova na
pošumljenju krša, te velike koristi, što ih pošumljavanje daje u pogledu sviju gospodarskih
grana, valja mi naglasiti istodobno izdanje knjige god. 1931. našeg uvaženog
stručnjaka u pitanju pošumljenja krša dr. inž. Josipa Balena, univerzitetskog profesora
poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Beogradu, a pod naslovom: »Naš goli krš«.


Mnogo doprinosi u istom pravcu svojim predavanjima u većim: mjestima primorskog
krša odlični stručnjak inž. Ante Premužić, inspektor šuma iz Sušaka pod naslovom
»Smijernice za preporod i preustrojstvo šumskog i seljačkog gospodarstva na
kršu«. Pokazuje se, da živa riječ i zorno opisivanje uz sMke i projekcije snažno djeluje
na slušače seljake, pa bi bilo potrebno, da se takova predavanja vrše preko zime Sto
češće. Ovaj propagandni rad uz ipotporu dosadanjih rezultata od radova oko pošumilja^
vanja krša, a od kojih narod ima već osjetljivu korist u drvetu dobivenom: čišćenjem
i proredom 20—40 godišnjih kultura na kršu i još veće koristi od izdašne paše u ovako
prorijeđenim kulturama, najbolji su nam- j:amac za daljnji uspjeh pošumljavanja krša.


Pri provedbi izdvajanja zemljišta na kršu u svrhu pošumJjenja i privođenja boljoj
kulturi po § 92. Zakona o šumama, izdvaija se ponajprije sve ono zemljište, koje je
sposobno za poljoprivredu, a potrebno je za* ispasišta i ine agronomsike svrhe. Sva ova
zemljišta imati će se vezati prikladnim´ putevima sa selima i postojećo:m ce:stovnom
mrežom uz eventuatau istodobnu provedbu komasacije i iind)ividiUia:lne diobe svih takovih
agronomskih zemljišta.


Sva zemljišta određena za pošumljavanje imaju se s pospješenjem´ pošumljavati,
jer će to biti najbolja ameliora´cija poljoprivrednih zemljišta i za podizanje poljoprivrede
uopće.


Za primorska kupališta potrebno je izraditi regulatorne osnove, kojima se imaju
izdvojiti prikladne i potrebne površine za javne parkove, te za pošumlijenje zaštitnog
pojasa oko samih kupališta zimzelenim vrstama drveća. Ceste, koje vežu ova primorska
kupališta, kao i ostale ceste, treba zasaditi drvorediima birzorastućih vrsti


133