DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 51 <-- 51 --> PDF |
te je pitanje pošumljenja krša tretirano zakonskim odredbaima prvi puita ispravno i iscrpivo, a to je, da pitanje pošuimljenja´ krša nije samo šumarsko pitanje, već da se ovo pitanje ima zajednički riješiti sa šumarskog i poljoprivrednog gledišta, a u sporazumu sa interesentima, t. j. da je ovo pitanje u prvome redu općesocijalnog karaktera i usko povezano sa ekonomskim, financijskim i kulturnim stanjem samog žiteljstva na kršu. Potpun uspjeh radova na pošumljenju krša biti će zagarantovan saimo onda, kada se ono buide baziralo na potrebi i želji samog pučanstva na kršu, a kao posljedica njegove spoznaje o koristima i poitriebi tog pošumljenja. Iz ovih razloga određuju u tome pogledu propisi Zakona o šumama § 92. do § 105. najužu saradnju šumarskih i agronomskih stručnjaka, te interesenata. Tim povodom sazvao je bivši i prvi ban Savske banovine dr. Josip Šilović na dane 14. i 15. oktobra 1930. u Zagrebu miješovitu stručnjačku konferenciju, koja je nakon svestranog i iscrpivog raspravljanja pod predsjedanjem samog gospodina bana donijela opsežnu »Rezoluciju o rješavanju šumarsko-gospodarskog problema u kraškom području Savske banovine«. Kao nadopunu ovoj rezoluciji donijeli su poljoprivredni stručnjaci banske uprave u Zagrebu i svi sreskt poljoprivredni referenti krškog područja Sia svoje konferencije održane u Gosipiću na dane 12., 13. i 14. januara 1931. »Zaključke konferencije agronomskih stručnjaka o m^jerama za rad na unapređenju biljne proizvodnje kraškog područja Savske banovine«. Ovom Rezolucijom i Zaključcima određene su točno smjernice zajedničkog budućeg rada agronoma i šumara na podizanju poljoprivrede i pošumljavanja krša. Ovi su akti odštampni u više stotina primjeraika i razdijeljeni medu videnije žitelje i intelektualce, vode pučanstva na kršu, koji su ih isipravno i potpuno shvatili u želji, da se ovi radovi s pospješenjem provode. Kao osobito uspjeli propagandni rad za podizanje općeg kulturnog stanja pučanstva na kršu, a napose u podizanju svijesti, volje i znanja u pogledu radova na pošumljenju krša, te velike koristi, što ih pošumljavanje daje u pogledu sviju gospodarskih grana, valja mi naglasiti istodobno izdanje knjige god. 1931. našeg uvaženog stručnjaka u pitanju pošumljenja krša dr. inž. Josipa Balena, univerzitetskog profesora poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Beogradu, a pod naslovom: »Naš goli krš«. Mnogo doprinosi u istom pravcu svojim predavanjima u većim: mjestima primorskog krša odlični stručnjak inž. Ante Premužić, inspektor šuma iz Sušaka pod naslovom »Smijernice za preporod i preustrojstvo šumskog i seljačkog gospodarstva na kršu«. Pokazuje se, da živa riječ i zorno opisivanje uz sMke i projekcije snažno djeluje na slušače seljake, pa bi bilo potrebno, da se takova predavanja vrše preko zime Sto češće. Ovaj propagandni rad uz ipotporu dosadanjih rezultata od radova oko pošumilja^ vanja krša, a od kojih narod ima već osjetljivu korist u drvetu dobivenom: čišćenjem i proredom 20—40 godišnjih kultura na kršu i još veće koristi od izdašne paše u ovako prorijeđenim kulturama, najbolji su nam- j:amac za daljnji uspjeh pošumljavanja krša. Pri provedbi izdvajanja zemljišta na kršu u svrhu pošumJjenja i privođenja boljoj kulturi po § 92. Zakona o šumama, izdvaija se ponajprije sve ono zemljište, koje je sposobno za poljoprivredu, a potrebno je za* ispasišta i ine agronomsike svrhe. Sva ova zemljišta imati će se vezati prikladnim´ putevima sa selima i postojećo:m ce:stovnom mrežom uz eventuatau istodobnu provedbu komasacije i iind)ividiUia:lne diobe svih takovih agronomskih zemljišta. Sva zemljišta određena za pošumljavanje imaju se s pospješenjem´ pošumljavati, jer će to biti najbolja ameliora´cija poljoprivrednih zemljišta i za podizanje poljoprivrede uopće. Za primorska kupališta potrebno je izraditi regulatorne osnove, kojima se imaju izdvojiti prikladne i potrebne površine za javne parkove, te za pošumlijenje zaštitnog pojasa oko samih kupališta zimzelenim vrstama drveća. Ceste, koje vežu ova primorska kupališta, kao i ostale ceste, treba zasaditi drvorediima birzorastućih vrsti 133 |