DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 52     <-- 52 -->        PDF

drveća. Hitno pOidizanje turizma iziskuje sve to. Parkovi dižu u pučanstvu estetska i


etička čuvstva, a time podižu i smisao za pošumljavanje.


Za proizvodnju sadnica potrebnih za pošuTnljavanje ima dovoljan broj šumskih


rasadnika u području krša. Bilo bi od prijeke nužde, da se šumiski rasadnik u Crikvenici


proširi na račuin susjednog povrtnjaka, koji i onako ne oidgovara svojoj svrsi, pa da


se u tom povećanom raisadniku uzgajaju potrebne sadnice za parkiranja i drvorede ne


samo javnih parkova i cesta, već i oko privatnih kuća i ljetnikovaca, u koju svrhu se


danas potrebne sadnice na žalost i sramotu našu uz skupe novce uvažaj« iz Italije.


Od većih rasadnika spomenuti mi je lijepo uređene rasadnike »S. Mihovil« i


»Kesten« na Vratniku odnosno u Senjskoj draži; »Pod Badanj« u Crikvenici, te »Ka´su


movićevo bil´jevište« u Gospiću. Ove godine je obnovljen rasadnik u Rabu i zaveden


je u nj vodovod. Osim ovih ima još 5 manjih rasadnika povremenog i lokalnog ka


raktera. Svi ti rasadnici imaju površinu od 7´21 ha, te se u njima uzgaja godišnje oko


3—3´5 milijona sadni´ca.


Dosađan´ja pošumljavanja izvadala su se ponajviše po uzoru pošumljavanja krša


u Istri i Dalmaciji sadnjom sadnica crnog i atepovog bora, a sa listačama vrlo malo.


1 ako nam ovi borovi daj. odlične rezultate kao primarno drvo s obzirom na stvaranje


humusa, to će se ipak morati napustiti sadnja čistih borovih plantaža, jer su zadnje


godine permanentno napadane od raznih zareznika. Tome će biti razlogom, jer krš


nije, a naročito ne u Primorju, iprirodna stojbina za bor. Uništavanje zareznika iziskuje


godimice velike izdatke, osim toga su ove borove plantaže u vječnoj i velikoj opasnosti


od požara, a naročito za velike ljetne žege i suše. Zapaljene lizgore za kratak čas do


temelja, a tom zgodom izgori i sav humus, koji se kroz decenije stvarao, te se ovakove


paljevine teže pošumtjuju, nego prvobitni goli krš. Ti borovi daju nam krhko i za


tehničku uporabu nesposobno drvo, a niti kao ogrjev neće ga puCans,tvo uipotrebljava,


jer ribu i mesna jela priređuje na žari (rošt, gradele), pa dobije za jele neugodan


okus ipo borovoj smoli.


Sve ove loše strane bora nalažu nam, da napustimo daljnje pošumljavanje krša
čistim borovim kulturama, -pa da ga izvadamo sa listačama. Kojim listačama. to će nam
odgovoriti priroda na samoj površini, koju želiimo pošumiti ili u neposrednoj blizini,
gdje još ima koja šumica ili izbojci iz starih panjeva. Te listače jesu: hrast kitnjak.
crni jasen, crni grab, brijest, javor i t. id. Svakako treba protežirati uzgoj mješovitih
šuma li´stača, a posve gole manje površine i sa vrlo malo zemlje popunjavati sadnjom
borovih sadnica ili sjemena.


Pošumljavanje sadinicama vrlo je skupo, a ako su sadnice u rasadmiku iKgojene
izravno oid sjemiena´ bez presađivanja (školovanja) u samom rasadniku, onda je uspjeh
vrlo dvojben. Samo iz sjemena uzgojene sadnice imaju redovno vrlo razvitu žilu
srčanicu bez postranog žilja. Ova je žila srčanica kod jednogodišnjih sadnica dugačka
20´—2. cm; kod dvogodišnjih do 50 cm, a kod trogodišnjih i četverogodišnjih 60´—80 cm.
Posve je naravno, da ova žila srčanica nije u stanju nakon presadnje sadnice u teren
crpiti dovoljno vlage i hrane za sadnicu, te sadnica ugine za´ tra´jnije suše. Pošumljavanje
sa školovanim sadnicama u rasadniku t. j . sa razvitim sistemom žilja, koje je u
stanju primati dovoljno vlage i hrane za daljnji opstanak i napredak sadnice, biti ćs
puno uisp´iešniie.


Mnogo je jeftinije ´pošumljavanje sa sjemienom, a naročito ćemio sadnju sjeniena
izvoditi na mjestima, gdje nam nije prošlih godina posađena sadnica uspjela, jer je na
tim mjestima´ već ta´ko rekući priTeđena zemlja za sadnju sjemena. Tu će nam sjeme
lako niknuti kao´ i u rasadniku i razvijati´ se neprekidnim životom. Presađena sadnica
prve 2—3 godine stagnira, a osobito neškolovana, koja ima samo razvitu žilu srčanicu,
jer treba 2—3 god., a katkada i više, dok se iz žile srčnice razvije sistemi žilja, t. i.
dok se S´adnica dobro ukorijeni ili ožilji. Dosadanji pokusi sadnje sjemena dali su
dobre rezultate, a naročito uz dodatak umjetnog gnojiva. Kao dobre vrsti umjetnih


134