DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
gnojiva pokazali su se KAS, Herliuies, sadra, superfosfat, samo im djelovanje nije trajno, jer su lako topiva i radi poroznosti krša odnese ili vođa neiskorištene u dubinu zemilje. Kao najbolje umjetno gnojivo pokazala se pri sadnji na kršu Thomasova drozg-a, koja se polagano topi. Trebalo bi u ovu svrhu priređivati još teže topiva gnojiva, koja bi djelovala 2—3. pa. i više godina. Pitanje sadnje sjemena u mjesto sadnica i upotrebe um-jetnih gnojiva treba najpomniie promatrati i usavršivati, jer ćemo tako silno pojeftiniti, a time i posipještii pošnmljenje krša. Sjeme za sadnju treba uvijek uzimati samo sa krša t. j . aklimatizirano. Kada se voziimo parobrodom od Sušaka uz morsku obalu prema jugu, vidjeti ćemo, da je primorski krš od Sušaka prema jugu do Novoga već gotovo sav zašuimljen i zelen; od Novoga do Senja nešto slabije, a od Senja do mede Primorske banovine još slabije. No i u ova 2 dijela vidimo već većih površina ograđenih suhozidom i pošumljenih, kao radosne preteče daljnjeg pošumiljavanja i navjestioce bolje budućnosti onog mukotrpnog naroda. Najstarije i najuspjelije kršike kulture jesu u Senjskoj Dragi u vezi sa osobito uspjelim uređenjem; bujica. Danas, kad narod promatra vidne uspjehe napora i rada šumarskih stručnjaka oko pošumijenja krša, kad osjeća već ma i ograničene koristi od tih šumica na drvetu i boljoj paši, kad može u tim šumicama sklonuti glavu u gustu hladovinu pred žarkim suncem, kad osjeća i sve ine blagodati, što nam ih šume daju, gleda ta´j narod u nas šumare sa najvećim pouzdanjem, i poštivanjem, a to je najveći zalog za daljnji uspješan rad na pošumijavanju krša. Šuma je jedini uslov za opći gospodarstveni i kulturni preporod poštenog, prepaćenog, izdržliivog naroda našeg krša. Grad Sušak je žarište kulture i napretka Gornjeg .Jadrana, pa u vezi s time i propagandnim radom uglednih građana građa Sušaka i širje mu okolice, šire se sve bržim tempom zeleni i sve jasniji trati uspjelog pošumijavanja krša prama jugu. Ja ih molim kao današnje naše gostoprimce, da u ovom radu ustraju, na čemu im budi hvala cjelokupnog pučanstva krša i nas šumara! ZAPISNIK II. sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog iidruženia, održane dne 18. i 19. decembra 1932. godine. Prisutni: predsjednik Lenarčić ; podpredsjedinik Griinwald ; tajnik N e i d h a r d t: blagajnik . r a d i 1; odbornici: . o r o š i ć, P r p i ć, . a b i ć, P e t r o v i ć. R o h ., . a r a n a c, . i k 1 a u, S a v i č, S m, i 1 a i, j a s i ć, . a 1 e n, P a h e r II i k, . a n 0 j 1 o vi ć. — Ispričali su se: Krstić, D i v j a k. I. Ovjerovlju´ju se zapisnici : a) odborske sjednice, održane na Sušaku dne 17. i 18. Vni. 1932. i b) odborske sjednice, održane dne 21. Vili. 19,3.2. na lađi Triglav, piigodom ekskurzije Sušak—Rab. II. Blagajnik čita blagajnički izvještaj. Prima se. a) Odobrava se naknadno izdatak za goste iz Ceskoslovačke na glavnoj skupštini na Sušaku u iznosu od Dinara 5.21? i 75 para. b) Zaključuje se u buduće u predmetu gostiju iz inozemstva uzvanim društvima unaipređ javiti točno, ukoliko i u čemu će delegati biti gosti .Tgoslovenskog šumarstog udruženja. c) Zaključuje se sve članove, koji se imaju brisati iz članstva, a duguju članarinu preko dvije godine, pozvati preko odvjetnika da uiplate članarinu i da snose odvjetničke troškove. III. Tajnik čita odgovore na predstavke .Tugoslovenskog šumarskog udruženja. 135 |