DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 56 <-- 56 --> PDF |
bilo omogućeno, da samo sposohra stuidiraiu šumarstvo. Što strožim ispitom na koncu prve godine, neka bude onemogućen dalji studij slabije sposobnim^ kandidatima. Ovo Udruženje smatra štetnim sadanje propise, po kojima može kandidat da na ispitu tri puta padne a četvrti puta da položi. Udruženje smatra da je u studij« šumaTstva, možda više nego li u drugim strukama, potrebno, da studenti budu individualn o upućivani i vodeni po svojim nastavnicima. To je moguće samo uz razmjerno manji broj valjano probranih (selekcioniranih) slušača. Predlažemo, da se zabrani upis u drugo godište studija svim onim slušačima, koji nisu položili sve ispite prvog godišta. .Jugoslov. šumarsko udruženje drži, da bi to bio način, kojim bi se mogao smanjiti broj slušačđ na onu mjeru, uz kojU´ bi se odigojill najbolji stručnjaci. 1 današnje vanredno teško privredno stanje (kriza) zahtijeva, da u život ude razmierno manji broj što sposobnijih stručnjaka. Jugoslov. šumarsko udruženje smatra, da je broj šumarskih stručnjaka danas i u državnoj t u ostalim službama premalen. Ono će nastojati kod nadležnih da se na sva mjesta, koja zahtijevaju fakultetsku šumarsku spremu, faktično i namještaju inžinjeri, apsolventi naših šum. fakulteta. Posebnom predstavkom-u predmetu namještanja šumarskih inžinjera, obratiti če se na Ministarstvo šuma i rudnika. XIV. Gosp. Borošić referiše o zakladi za uzgoj djece šum. činovnika . Imovina zaklade nije uvrštena u državnu kasu, već je predana Kr. banskoj upravi u Zagrebu. Prema tome je .lugoslovensko šumarsko udruženje u glavnom uspjelo sa svojim predstavkama, koje je odaslalo nadležnima po predmetu. Zaključuje se upraviti predstavku Kr. banskoj upravi u Zagrebu sa molbom, da se imenuje novi odbor za´klade i da se postupi po pravilima zaklade (u odbor ulazi i jedan član Udruženja). XV. Iz . e r e š k e n j i j e V e zaklade izdaju se dve potpore udovama moliteljicama svakoj po 2C0 Dinara. Trećoj moliteljici izdaje se potpora od 200 Dinara iz budžetne stavke za potpore. XVI. Zaključuje se prema dopisu Ministarstva šuma poslati tome Ministarstvu popis knjiga knjižnice ,1. Š. U. te staviti na raspolaganje knjižnicu za izradu šumarske terminiiogije. Gosp. ing. li a r a n a c izvještava, da je komisija za terminologiju imenovana u Ministarstvu šuma. Pošto nema kredita za putovanja, nisu imenovani članovi komisije izvan Ministarstva. Ali predviđa se, da profesori šum. fakulteta, članovi .lugoslov. šum. udruženja, i t. d. budu dopisni članovi komisije. Komisija će najprije sastaviti materija´ i poslati ga zatim^ dopisnim članovima (odnosno svakome koji se za predmet interesuje) na razmatranje. XVII. Rasprava o novom zakonu o banskim upravam9 odlaže se, dok se prikupe detaljniji podaci´ o namjeravanim izmjenama postojećeg zakona. XVliI. Uzima se do znanja dopis predsjedništva Bugarskog šumarskog društva, kojim se izvinjuje, što nije to društvo odaslalo delegata na skupštinu .1. Š. U-a na Suišaku. XIX. a) Zaključuje se zamoliti Ministarstvo šuma, da se što skorije izradi novi pravilnik o prikupljanju prinosa u fond za p o šu m 1 j a v a n j e i da se u predmetu pravilnika sasluša i mišljenje Jugoslov. šumarskog udniženja. b) Prema zaključku skupštine na Sušaku zaključuje se odaslati Ministarstvu šuma, banu savske banovine i banu dunarvske banovine, slijedeću predstavku: Predstavka. Prema postojećim´ društvenim pravilima zadaća je Jugoslovenskog šumarskog udruženja da čuva, unapređuje i zastupa interese šumarstva, cijele šumske privrede i interese svojih članova (§ 2. Pravila). U vezi sa tim propisima vodi Jugoslovensko šumarsko udruženje naročitu brigu o interesima svojih članova´. Medu te se članove 188 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ubrajaju skoro svi stručno obrazovani šumari, iz cijele Jugoslavije, a onda mnogi šumoposjednici bilo da su oni privatna ili pravna lica (imovne općine). U zadnje doba m´nogo se raspravlja u užoj i široj šumarskoj javnosti o pitanju kupa nekih velikih šumskih posjeda po imovnim općinama uslijed kojih su ove naše važne narodne ustanove dovedene u tako težak finansiija-lan položaj, da ima malo nade, da će se moći u skoroj budućnosti oporaviti. Isto je pitanje uzela u pretres i posljednja Glavna skupština .lugoslovenskog šumarskog udruženja, održana dne 19. augusta 1932. na Sušaku. Tom zgodom donesen je jednoglasni zaključak, da društvena uprava upozori na ovu činjenicu najviša upravna mjesta u praVcu, da se ubuduće točno ispita i potpuna vjerodostojnim dokumentima utvrdi, da li ie izvjestan kup dotičnoj imovnoj općini uopće potreban, da se nadalje računski dokažu koristi, koje bi odnosna imovnai općina od toga kupa imala, kao i da se u najsitnije detalje ispita financijalno stanje odnosne imovne općine. Poslije rata kupljeni šumski posjedi većinom ne mogu izdržavati sami sebe (uprava, čuvanje, porez, namet, pošumljivanje itd.), jer sn kupljene većinom čiste i ogoljene površine ili mlade branjevine — a da o amortizaciji kupovine nema ni govora. Najeklatantniji primjer, kako se kupovima šum. površinr uništavaju imovne općine, je zadnji kup veleposjeda Buč—Kamensko po brodskoj imovnoj općini, gdje je za cea 14,500.000 Dinara kupljeno cea 9.900 kat. jutara, od toga cea 5.000) jutara, koje treba uz skupe novce pošumljivati, (to su nažalost većinom stare sječine, čiste sječe bukovih sastojina, vršene preko cijele godine) a ostatak površine su stare bukove sastojine, koje se ne mogu eksploatisati, jer su raštrkane i jer proizvodni troškovi uz današnje prodajne cijene daju negativnu ili vrlo nisku taksu na panju, a imovna^ općina mora — da namakne kupovinu — uz bagatelne cijene prodavati svoju staru slavonsku hrastovinu. Istovremeno je Glavna skupština .I.Š. U. stavila u dužnost upravnom odboru, da kod odlučujućih šumarskih faktora ishodi punu zaštitu onih šumara^ koji sa jakim argumentima pobijaju takove kupove, od onih — većinom´ neodgovornih — lica, koja takove kupove forsiraju. Jer da ironija bude veća, čuju se u javnosti glasovi, da su slabom stanju imovnih, općina krivi samo šumari, što se mora najenergičnije odbiti, jer je bilo šumara, koji su pravovremeno i sa uvjerljivim dokumentima upozoravali na opasnost, ali ih se nije slušalo. Nadalje je Glavna skupština zatražila, da se oni šumiari, kojima se dokaže, da su se kod rada na spomenutim kupovima ma u kom pravcu ogriješili o interese imovne općine odnosno o svoje staleške i stručne dužnosti, pozovu na strogu odgovornost. upravni odbor .I.Š. U. izvršujući prednje zaključke Glavne skupštine, umoljava cij. naslov: 1) da kupovanju šumskih površina po imovnim općinama ubuduće obrati svoju najveću pažnju; 2) da dade punu zaštitu onim šumarima, koji sa argumentima — a radi dobro shvaćenih interesa imovne općine — takove kupove pobijaju; 3) da se povuku na orgovornost oni službenici, koji su se — kod zauzimanja za te kupove — ogriješili o interese imovnih općina.« XX. Izabire se uži odbor od gg. Qri:nwald, Petračić, Hradil, Neidhardt, koji će spremiti referat o gradnji III-čeg kat a na društvenoj zgradi. Za eventualne predradnje (nacrte i slično) odobrava se kredit od 50OO Dinara. XXI. Zaključuje se, da u Centralnom odboru za drvarsku privred u zastupaju Jugoslovensko šumarsko udruženje gospoda: Ing. Qriinwald i Dr. Ugrenović. Kao zamjenik ing. Rohr. Oni će proučiti potrebu pristupanja .lugoslovenskog šumarskog udruženja u Centralni odbor. .... Čita se predlog Podružnice u Beogradu, kojim predlaže, da se izda djelo , »Enciklopedija šumarstva« analogno sličnim´ djelima u inostranstvu. ^ \..\<^\^ 139 |