DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Zaključu´je se zamoliti Ministarstvo Suma, da se tiatpisi-i formulari na stranim jezicima što skorije zamijene natpisima i iormularima na narodnom jeziku. XXXII. Čita se dopis ing. S. . a r a n c a, kojim, javlja, da je izdao popularnu knjigu »Naše šumarstvo i lovstvo u slici i riječi«, pa predlaže, da .lugoslovensko šumarsko udruženje otkupi 500 primjeraka uz cijenu od Din 10.—po knjizi. Tajnik referiše, da bi se nabavka mogla izvršiti iz stavke budžeta 1932.: »Potpore piscima za izdavanja stručnih knjiga«. Ta stavka iznosi još oko 14.000 Dinara, ali ona je rezervisana za izdavanje brošure o Josipu Kozarcu. Dr. . a 1 e n referiše, da brošuru o Kozarcu nije više moguće izdati u god. 193i2. Zaključuje se iz spomenute stavke nabaviti ,500 primjeraika propagandnih knjiga ing. Baranca. Knjiga će se raspačavati uz cijenu od 10 Dinara po komadu. Sto komada tih brošura će se besplatno razdijeliti u svrhu propagande. Ing. G ti n w a 1 d predlaže, da se nabave iz iste stavke budžeta, iz preostalog još iznosa, knjige g. prof. D. Ugrenovića: »i s k o r i š ć a v a n j e šuma«; prof. I)r. Petračića: »Uzgoj šuma«: prof. Dr. Balena: »Naš goli Krš«. Knjige su nedavno izašle. Otkupom stanovitog broja tih knjiga, izvršila bi se zadaća spomenute stavke budžeta. Ako se više u 1932. godini ne može izdati brošura o Kozarcu, rieka se stavka upotrijebi u svrhu nabavke tih stručnih knjiga. Tajni k razlaze, da je protivan, da se knjige nabave i predlaže, da se stavka upotrijebi za slavensku publikaciju, za Šumarski List, za propagandne plakate ili slično. Zaključuje se nabaviti navedene knjige prema predlogu ing. Qrunwalda u ukupnoj svoti od 9.000.— Din. XXXIII. Tajnik apelira na članove odboia, da se svi začlane u Kereškenjijevu zakladu. XXXIV. Zaključuje se narednu sjednicu po mogućnosti održati u Beogradu. XXXV. Ing. Mikla u stavlja upit po predmetima glavne skupštine: a) Šta je sa upisom u zadrugu za privredni film? Povjerava se ing. Barancu da prouči djelovanje zadruge. Ako bi .lugoslovensko šumarsko udruženje pristupilo, da nebi ulog Udruženja ostao zaleđen u zadruzi. b) Šta je sa propagandnim filmom? Tajnik razlaže, da smalra, da sada nije podesan momenat, da se izrađuje film i da se upisujemo u zadrugu. Moramo paziti da u ovo teško financijalno vrijeme ne pravimo odviše izdataka, da novčano ne presušimo i ne zaledimo se. c) Šta je sa zakonom-o ustrojstvu Ministarstva šuma i šumi. struke. Ing. Baranac razlaže, da je stvar kod užeg odbora, XXXVI. Ing. Mik´la u predlaže, da bi bilo dobro, da se na slijedeću sjednicu iznese referat delegata, koji su .lugoslovensko šumarsko udruženje zastupali na kongresu Cehoslovačkih šumara u Brnu. — Prima se. Time je sjednica na dne 19. decembra 19´32. godine u 12´ sati prije podne završena. PREDSTAVKA .lUGOSLOVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA U PREDMETU PROJEKTA ZAKONA O OVLAŠTENIM TNŽINJERIMA. .)ug;)slovensko šumarsko uaruženie slobodno je podastrijeti svoje primjedbe na projekat zakona o ovlaštenim mžinjerima. Koliko nam je poznato inžinjsrske komore izradile su suštinu iDga projekta. Smatramo, da bi ovakav zakon, kakav je u projektu predviđen, do\ eo do komplikacija u primjenjivanju. Mi se na te komplikacije nečem.) osvrtati. One su raspravljene i u dnevnoj štampi, a tretirane su i u pretstavkama, koje su na Gospodina Ministra građevina upravile razne druge oganizacije. Mi ćemo se ovdje zadovoljiti samo nekim primjedbama, uvjereni, da će nadležna Ministarstva, a u prvom redu Ministarstvo građevina povući dosadanji projekat i izraditi novi projekat predmetnog zakona. Izgleda nam, da su dosadanji projekat izradili inžinjeri građevinari i arhitekti, kojj su u dosadanjim inžinjerskim komorama najviše zastupljeni, a manje 143 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 62 <-- 62 --> PDF |
da su ili nikako saradivale brojne ostale inžinjerske struke. A baš narav uposlenja i odnošaj prema poslodavcima bitno je različan kod građevinskih inžinjera s jedne strane te kod inžinjera kemije, elektrotehnike, šumarskih, poljoprivrednih s druge strane. Kod svih potonjih inžinjera prevladava zaposlenje u vidu stalnog namješteničkog odnos a prema poslodavcu (u industriji, na šumskom i poljodjelskom posjedu slično). Mora se željeti> da novi zakoo tu razliku u prirodi raznih struka inžinjera uzme u obzir, pa da u svojoj definitivnoj formi ne ukoči razvoj nekih inžinjerskih zvanja jednoobrazniin odredbama. Što za inžinjere građevinare može biti posve na mjestu, ne mora odgovarati za inžinjere kemičare, šumare, agronome, mašinske itd. 1) Kad bi se predmetni projekat zakona o ovi. inžinjerima uzakonio zapravo bi općenito inžinjeri bili podijeljeni u dvije glavne grupe t. j . inžinjere ovlaštene za koje važi taj zakon i u inžinjere u državnoj službi. Korisnije bi bilo, da se općenito inžinjeri podijele u tri kategorije prema službi koju vrše, naime: a) inžinjere u državno j i samoupravnoj službi, koji ne bi bili članovi komora i za koje ne bi važio zakon o ovlaštenim civilnim inžinjerima; b) inžinjere u stalnoj privatno j služb i (na posjedima, u industriji, uopće privatni namještenici), koji bi bili članovi inž. komora, ali ne bi trebali imati ovlaštenje; c) ovlaštene civilne inžinjere. Ovlaštenim civilnim inžinjerima neka budu isključivo pridržana prava, da izvršuju stručne radove, koje ne izvršuje država za sebe na svome posjedu i privatnik po svome kvalifikovanom stručnjaku na svome posjedu. 2) Apsolutno je potrebno, da se predmetni projekat zaikona o ovlaštenim civilnim inžinjerima saobrazi postojećim pozitivnim propisima zakona o šumama (od 21. XII. 1929.). Nepotrebno je da šumarski stručnjaci u stalnoj privatnoj službi, koji već imaju sve kvalifikacije po zakonu o šumama za samostalno upravljanje šumskim gospodarstvom budu podvrgnuti još posebnom´ ispitu za ovlaštenje i da budu oporezovani visokom taksom za sticanje ovlaštenja, kad su oni već državnim praktičnim stručnini ispitom potpuno kvaUfikovani po zakonu o šumama. Predlažemo stoga, kao najpreču potrebu, da se u zakon o ovlaštenim civilnim inžinjerima uvrsti i slijedeći stav: »Isključivo pravo ovlaštenih inžinjera na vođenje šumskog gospodarstva te na sve radoive, koji su s time u vezi, ne odnosi se na kivalifikovane šumske stručnjake, koji su prema odredbama §§ 131 i 132 zakona o šumama namješteni na šumskim posjedima«. 3) Smatramo potrebnim, da bi se u zakonu posebnom odredbom zapriječilo izigravanja propisa zakona o šumama u predmetu stalno g namještanja kvalifikovanih stručnjaka. Eventualno da bude propisano, da ovlašteni civ. inžinjeri ne smiju vršiti šumarske stručne poslove na šumskim posjedima i u drvarskim preduzećima, na kojima nije, a morao bi biti namješten po zakonu o šumama kvaliifikovan šumarski stručnjak. Na takovim posjedima mora u prvom redu biti udovoljeno propisima zakona o šumama u pogledu stalnog namještanja kvalifikovanih šum. stručnjaka, pa tek tada mogu na tim posjedima stručno šumarske radove da vrše i ovlašteni šum. inžinjeri. 4) Mišljenja smo, da je dobro da se zapriječi, da u daljnjoj budućnosti šumarski državni stručnjaci kao i stručnjaci stalno namješteni (po propisima zakona o šumama) u privatnoj službi vrše privatnu praksu za razne druge stranke osim za svoje službudavce. Tajkova privatna praksa neka bude pridržana ovlaštenim civilnim inžinjerima. Samo na taj način bi se stvorila miogućnost prosperiteta i uopće materijalnog opstanka po napredak šumarstva korisnog slobodnog stručnog zvanja ovlaštenih inžinjera. I baš uslijed toga, što bj oft´lagteni šumarski inžinjer imao da vrši veoma diveigentne radove za razne privatne stranke (a eventualno i za državu te samoupravna tijela) morao bi on da bude vješt i iskusan stručnjak sa duljom praksom. Stoga nismo 144 |