DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 66 <-- 66 --> PDF |
s kojima se jamačno neće složiti velika većina šuinarskiii stručnjaka. 0 tom je autor bio uostalom na čistu već i prije štampanja svoje knjige. Pa kad je tim svojim mislima ipak dao od´uška i putem štamipe, onda je očito računao s okolnošću, da ideje, koje ne nalaze odziva u sadašnjosti, mogu da ga nadu u budućnosti. Donosimo ovdje neke prigovore njegovoj knjizi iz pera g. ing. A. Panova. POVODOM KNJIGE »NAŠE ŠUME« g. ing. MAĐAREVIĆA. Teško je u kratkom letimičnom prikazu ocijeniti vrijednost jedne opsežne knjige, koja tretira odjedared sv e probleme šumarstva. Zadaća ocjenjivača postaja još težom, ako je autor toga opsežnog i u neku ruku univerzalnog šumarskog djela svjesno išao za tim, da obori skoro sve temelje, na kojima je izgrađeno šumarstvo (kao znanost i kao praksa), pošto ti temelji po njegovu sudu ne odgovaraju modernim principima šumarstva, kako ih slivaća on. AK je najveća poteškoća u tome, što novi, po g. Madareviću usvojeni principi ne samo stoje u najvećoj opreci sa dosadanjira načelima šumarske znanosti, nego su često i medu sobom kontradiktorni. Zato ću se osvrnuti na izvjesne autorove tvrdnje i zaključke samo u oblasti uzgajanja šuma, prepuštajući drugima analognu analizu ostalih dijelova knjige (taksacija, iskorišćavanje, šumarsko zakonodavstvo). Mislim, da će neminovno doći do nepovoljne kritike i ostalih autorovih pozicija. Zar se mogu na pr. krstiti imenom »dekadence« šumarstva (str. 193) sadanja nastojanja i rad šumara oko proučavanja karaktera i suštine prebornih šuma i težnja, da se prebornom obliku gospodarenja opravdano pripiše sve veće šumsko-gospodarstveno značenje? Zar se može nadalje smatrati ispravnim mišljenje, da je to »sreća« (kako se izrazio autor), da mnogi privredni planovi pojedinih gospodarstvenih jedinica (svi znamo koliko truda i troška zahtijeva izradba tih elaborata) »snivaju večiti san na tavanima šumarija i šumskih direkcija« (str. 208)? Da li je zaista potrebna revizija (i to baš u smjerovima, koje predlaže autor) one ideologije, na kojoj su izgrađeni šumski zakoni (str. 292.), ili nam je mnogo preči i realniji zadatak: provesti što prije u život načela sadašnje g šumarskog zakonodavstva izgrađenog na bazi sadašnj e naše ideologije, jer bez toga nećemo očuvati naše šume. 0 svim tim´ pitanjima moglo bi se detaljno i opširno raspravljati, ,1a u njih neću zalaziti. Mene ovdje zanimaju samo poglavlja: postanak, uzgoj i sadašnje stanje (t. j . statistika) šuma cijeloga svijeta. Na prošlogodišnjem internacionalnom´ kongresu trgovaca drvom . predstavnika drvne industrije (u Parizu) rekao je jedan od referenata kongresa ovo: 1 milliard de metres cubes de bois represente la production annuelle mondiale; 1 milliard tinq cents millions de metres cubes sa consommation ...« (»godišnja produkcija drva na cijelom, svijetu iznosi jednu milijardu kubnih metara, a potrošnja poldrug milijarde«). Možda su ti podaci približni, grubi i netačni, ali su u suštini istiniti. Od konca rata trošilo se naime godišnje 5Q% više drva, nego što je iznosio prirast u šumama pristu pačnim is k or i š ća van j u, jer je svakom jasno, da samo takove šume mogu doći u obzir kod regulisanja ponude i potražnje na drvnom tržištu. Od navedenih grubih podataka odmah i na prvi pogled odskaču brojke, s kojima raspolaže autor knjige »Naše šume«. Prema njemu naime (str. 113) ima na svijetu tačno 3,,549,380.7S8 ha šuma, njihov ukupni godišnji prirast iznosi .„5.´.,77´1.0.0 m´, a godišnja potrošnja 2„135,667.O0O .´´, »što iznosi ravno jednu trećinu svjetskog prirasta«. Š´uma ima na svijetu više, nego što misHmo: njihov je prirast bolji i veći, nego što mislimo; siječemo godiišnje mnogo manje, nego što treba. Sve su to lozinke, koje se poput crvene niti provlače kroz knjigu »Naše šume« i svojim´ optimizmom oduševljavaju čitaoca... sve dok ne prouči logičke baze autorovih pozicija, sve dok ne počne da analizira podatke, koji imaju da posvjedoče o ispravnosti njegovih zaključaka. Šuma je jedno preduzeće. Samo gospodarstvena šuma zaslužuje naziv šume (»U Evropi ima mnogo lijepih šuma, dok u Aziji ima još više bioloških šuma, koje su IdS |