DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Statistika šuma Azijske Rusije nije nikako tačna. Istina, nije ni predratna statistika
nepreglednih sibirskih šuma bila na doličnoj visini, a kamo li sadašnja. Ipak
bi se dobiveni, makar i krivi podaci (šta ćemo, kad nema drugih) mogli dovesti u sklad
sa rezultatima znanstvenih istraživanja azijske flore i biologije biljnih asocijacija.
Otkud cedar u Rusiji? I to 9´8 % svih šuma, što čini milijune i milijune ha površine!
Zahtjevi na toplinu jedine vrsti, koja bi ovdje eventualno mogla doći u obzir (a to je
c Deodara) iskliučuju svaku mogućnost šireg njegovog rasprostranjenja sjeverno od
Rusko-Afganske granice. Tu je veoma vjerojatna jedna pretpostavka, kojom je g. ..
donekle pokriven kao sakupljač statističkih podataka, ali,nikako ne kao šumar. Ta se
pretpostavka sastoji u tome, da Rusi daju ime »kedr« trima vrstima bora sekcije
haploxylon. To su pinus cembra (var. sibirica), pinus coronans i p. coraiensis. Od
toga najviše ima lim-be (ima je same možda više od 9´8 %!), ali nije to cedar ni u
botaničkom´ ni u šumarskom ni u tehnološkom smislu. Velim »ni u tehnološkom«, jer
le na pr. u Americi »cedrovina« dosta širok tehnološk i pojam, u kome su sup-
sumo´vane mnoge tuje (white cedar), borovice, libocedrus (red cedar, bastard cedar)
i t. d. To se toliko uvriježilo, da »drvo za olovke« uvijek zovu cedrovinom, premda
ono potječe od juniperus virginiana. Ali nifco još nije čuo, da se limb ovi na u
šumarskim djelima identifikuje sa cedrovinom.


Ariša ima dos.ta u Sibiriji. Ali ne mogu vjerovati, da ariSeve šume zapremaju
polovic u svih četinjastih šuma azijske Rusije. To i suviše diže vrijednost ruskih
šuma, kao i premalen postotak (opet taj postotak 0´? %!) jele u Sibiriji. Po statistici


g. .. u Sibiriji nema vrsti abies sibirica. Ali je faktično ima, ima 10 i 20´ puta više,
nego što nam predočuju stupci g. .. .lela čini u Azijskoj Rusiji prostrane čiste i još
prostranije miješane sastojine... na veliko nezadovoljstvo Rusa, koji je s pravom
smatrani tehnički najgorom vrsti. Možda je čak i hotimice u podacima, koji su služili
za bazu g. Madareviću, provedena redukcija jele (drva bez vrijednosti) i povećan postotak
ariša (drva velike vrijednosti).
Što se tiče Japana, na prvom mjestu po proizvedenoj masi stoji cedrovina
(4 mll. m^), na drugom bor {2´9), na trećem- smreka i jela (2´6). Podatke o cedrovini
smatram netačnimai. Već sam istaknuo, kako je neispravno smatrati cedrovinomi drvo
limbe, a još je gore kumulirati u jednoj rubrici i pravi cedar i »cedrovinu« u smislu
shvaćanja u Americi i ruski »kedr«.


U pogledu tropskih šuma ne slažem se sa osnovnom mišlju g. .., da te
šume imaju upravo enorman prirast po ha (do 20 m^ u centru Konga) i kad bii se
ondje »uzgajala umjetna šuma, to bi prirast dosegao brojku 30 do 50 m^«. Usvojimo
li u načelu autorovo gledište, onda moramo dijeliti i njegov optimizam glede drvne
zalihe svili šuma na svijetu i ukupnog godišnjeg prirasta njihovog. A to ne možemo
i ne smijemo. Jer ne samo što će te tropske šume kroz dugo vremena ostati nepristupačne,
nego i sam karakter tropskih šuma ne dozvoljava uračunavati sav taj prirast
u faktični prirast drvne mase. Dengler smatra, da veliko prirašćivanje tropskih šuma
svjedoči o njihovom visokom stupnju razvoja sa gledišta ekološkog, ali » .. . ganz
anders vom- forstwirtschaftIichen Gesichtspunkt aus. Da ist die Oesamthojzcrzeugung...
durchaus nicht ubervviiltigend gross, besonders aber nicht die Nutzliolzerzeugung
wegen der teilweise geringen Holzqualitat und schlechter Stanmiausformung.«


Knjiga g. Madarevića, a naročito poglavlje »statistika šuma cijeloga svijeta«
prvi je opsežni pokušaj te vrsti u našoj literaturi. Teškoće, na koje je autor naišao,
bile su velike. Nadamo se svi, da će drugo izdanje knjige biti prosto od ovakovih
grubih grešaka. Bilo bi naročito poželjno, kad bi se podaci b ruskim šumama — toj
ogromnoj budućoj rezervi drva — obradili pomnije. Jer niko ne sumnja, dia ćemo mi
Slaveni za kojih lOi—.5 godina dočekati političko, a odmah zatim i ekonomsko
uskrsnuće Rusije.


151