DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 18     <-- 18 -->        PDF

velike površine pošumiti vještačkim putem. Mora se priznati, da ima
više veoma lijepih prirodnim putem podmlađenih sastojina, ali s druge
strane ima i cijelih ugovornih područja, koja ništa nisu bila podmlađena
prirodnim putem, sa izuzetkom možda jednoga ili dvaju.


Revizija dugoročnih ugovora provedena u godini 1929. na osnovu
čl. 277. Finansijskog zakona za godinu 1928/29. stvorila je (reducirajući
ugovorima i naknadnim dodacima predviđene inenzitete sječa na 60—
68% mase stabala iznad 30 cm prsnog promjera) mogućnost, da se prilike
u tom pravcu znatno poboljšaju. Ovom redukcijom intenzitete sječa
nije doduše ublažen nijhov tempo, jer prcduzeća nijesu htjela odustati
od svojih etata, ali je posljedica redukcije intenziteta sječa bila ta, da su
nakon sječe u sječinama ostale primjerenije drvne mase, koje će s jedne
strane moći zagarantovati regeneraciju šuma prirodnim putem, a s druge
strane pružiti mogućnost docnijeg postepenog iskorišćavanja preostalih
zaliha drveta, dok do sječe ne dođu mlađe sastojine. Da revizija dugoročnih
ugovora nije postigla nikakvih drugih uspjeha, bila bi samom
redukcijom intenzitete sječa barem u šumsko-uzgojnom pogledu izvršila
svoju zadaću, jer je tom redukcijom stvorena baza za racionalnije gospodarenje
sa šumama. Niža intenziteta u ranijim godinama,, i ako ne bi
mogla održati kontinuum u visini etata iz godine 1931., mogla bi ga podržavati
na jednoj primjerenoj visini ne izazivajući osjetljive perturbacije
u šumskom gospodarstvu, do koiih sada mora doći.


Ne upuštajući se na osnovu izloženoga u smjela proricanja o visini
budućih etata kao i o budućem razvoju šumskog gospodarstva uopće,
jer bi na osnovu imaginarnih pretpostavaka o prirastu i o drugim momentima,
od kojih će zavisiti visina budućih etata, došli samo do fiktivnih
rezultata, naročito ako u današnje doba stvaramo zaključke za duži
niz godina unaprijed, ipak se sam od sebe nameće zaključak, da će naglo
obaranje etata radi nestašice sirovina dovesti do osjetljivih perturbacija
i u fiskalnom i u nacionalno-ekonomskom i socijalnom pogledu.


Do ovako očajnog stanja šumskog gospodarstva došlO´ je, kako
je već istaknuto, u prvom redu radi toga, što šumsko gospodarstvo nije
imalo solidnog temelja, koji je trebalo da udari uređivanje šuma. Uređivanje
šuma nije izvršilo svoju zadaću, jer nije imalo jasno određenoga
cilja gospodarenja, te zato nije moglo dati smišljenoga plana gospodarenja,
koji će o kontinuumu etata i prihoda strogo voditi računa i tako
uređivanje i iskoriščavanje šuma dovesti u tijesnu vezu, što sama priroda
gospodarstva iziskuje. Iskoriščavanje i uređivanje šuma u praksi se tako
tijesno — ne možda tek dodiruju, već šta više isprepliću među sobom,
da se jedno bez drugoga u praksi ne da zamisHti. Već je sama sječa
zapravo prva uzgojna radnja, prva radnja regeneracije šuma po unaprijed
smišljenom planu. Uređivanje je šuma dakle ujedno i pomoćno
sredstvo iskorišćavanja i njegova kontrola, kao što je i iskoriščavanje
ujedno i sredstvo i cilj gospodarstva. Podvojenost uređivanja i iskorišćavanja
u praksi i u administraciji nesretna je kopija nauke, koja iskoriščavanje
i uređivanje obrađuje kao dvije zasebne grane šumarstva. Ova
vještačka podvojenost uređivanja i iskorišćavanja u praksi i u administraciji
mora biti od štete po šumsko gospodarstvo, jer jedno i drugo
vodi k istom cilju, jer je suština njihova jedno, a ne dvoje. Pojam racionalnog
iskorišćavanja šuma uključuje u sebi pojam uređivanja, kao što
ovaj pojam uključuje u sebi racionalno iskoriščavanje šuma. Ako to nije


176