DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 30 <-- 30 --> PDF |
KRITIKE I ODGOVORI PODUZETNIČKA DOBIT. U svom istoimenom elaiil između obih formula, dolazi samo od toga, što g. Wasziier polazi iz drugih pretpostavka. Upravo zato, što su izvodi i same formule vrlo jednostavne, tako da je iz ujili sve vidljivo, smatrao sam suvišnim, da primjerima nadopunim svoj članak na poziv g. Wasznera u broju 8—9 Š. L. U 12. broju Š. L. g. Waszner braivi svoje formule i to ne tako, da direktno opravdava svoje pretpostavke, nego primjerimia pokazuje, da poduzetnička dobit računata po njegovim pretpostavkama ne daje isti rezultat, kao kad se računa PO Barthinoj formuli, koja slijedi iz drugih pretpostavaka. I ovdje su primjeri posve suvišni. Svatko sa i malo znanja algebre može razumjeti jednu formulu i bez nrimjcra. Tek kod vrlo komplikovanih predmeta osvjedočićemo se primjerom, nismo li negdje pri postavljanju formule pogriješili. Efekt sa primjerima može se polučiti samo kod površnog čitaoca. U čemu se razlikuju pretpostavke? Evo u čem. Kod izvođenja Bartliine formule uzimlju se u obzir svi troškovi učinjeni do kraja posla, t. j . do unovčenja izrađenog materijala, kada se i očituje poduzetnička dobit. U te troškove spadaju li troškovi oko nabave kapitala u vidu kamata. Ti se troškovi (kamati) priznaju kao takovi u čitavoj kalkulaciji, gdje ulaze u punoj svojoj veličini, pa ih treba priznati i kod računanja poduzetnčke dobiti. Q. Waszner priznaje te troškove u samoj kalkulaciji ,ali ih ne priznaje kod računanja poduzetničke dobiti. Kad ta različita shvatanja, da li kod računanja poduzetničke dobiti treba kamate priznati ili ne, ne bi podvrgli daljnjem ispitivanju, mogla bi nam oba shvatanja biti jednako vrijedna, a praksa bi prihvatila jedno ili drugo shvatanje. No kod daljnjeg razmatranja dolazimo do zaključaka, koji govore u prilog samo jednom od ta dva shvatanja. Veličina poduzetničke dobiti zavisi od jako mnogo faktora, u glavnom od vrijednosti konačnog objekta i od naravi samog posla, t. j . da li je taj manje ili više rizičan. Nijednom formulom ne dadu se obuhvatiti svi ti faktori, pa tako ni Barthina formula nema ta svojstva. Ali kod formule moramo tražiti barem to, da ona nije oprečna glavnim principima, po kojima se ravna veličina poduzentičke dobiti. Konačni efekt posla sadržan je u prodajnoj cijeni robe. U toj cijeni sadržani su svi troškovi (i šumska taksa) i poduzetnička dobit. Logično je, da kod svih poslova, gdje je prodajna cijena ista, dakle i promet novca listi, bude i jednaka poduzetnička dobit, razumije se, u koliko je riziko posla isti. Po g. Waszneru izlazi, da poduzetnička ^ Tačno je, da Bartha nije donosio posebne formule za poduzetničku dobit. No C C u članu njegove formule —^.— sadržana je razlika C -~ Z. Dakle —=.-— C — Z. Iz ove ´ l.Op ´ l.Gp formule slijedi Z = 1 + .: p u našoj praksi na području Hrvatske i Slavonije ta se formula odavna upotrebljava i kratkoće rada zove se Barthina formula, pa sam je i ja tako nazvao. Zapravo imala bi se zvati »modifikovana Barthina formula«, to više, što p u Barthinoj i modifikovanoj formuli nema identično značenje. 188 |