DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 5     <-- 5 -->        PDF

s njime dirljivim i lijepim govorom pomenuti potpredsjednik istaknuvši
požrtvovan njegov rad kao šumara, kao patriote i kao brižnog oca obitelji.
Nadgrobnih oproštaja bilo je i od strane Jugoslovenskog sokolskog
društva u Zagrebu, zatim od strane Jadranske straže, podružnica Zagreb,
a i od strane ličnih prijatelja pokojnikovih u Zagrebu i van Zagreba.
Odar pokojnikov bio je okićen bezbrojem vijenaca.


Pokojni .... pošao je na vječni počinak smiren — znajući, da je
izvršio po najboljoj mogućnosti svoju dužnost kao stručnjak, kao čovjek
i kao roditelj. Oplakuju ga uz suprugu sinovi (Bogoslav, kapetan fregate
i komandant Jugoslovenske podmorničke flote, zatim Vladimir, kapetan


1. klase zagrebačkog pješadijskog puka) i dvije kćerke.
Neka je trajan pomen medju šumarima pokojnom Rudolfu Erny-u,
a njegovoj plemenitoj duši pokoj vječni. D. Hradil.


Ing. ROM. SARNA VKA (BEOGRAD) :


ISTICANJE DUGOROČNIH UGOVORA I
SMANJIVANJE ETATA U BOSANSKIM
ŠUMAMA


(L´EXPIRATION DES CONTRATS A LONGUE DUREE ET
L´ AFFAIBLISSEMENT DES REVENUS FORESTIERS EN BOSNIE)


Dugoročni ugovori na području sadašnje Direkcije šuma u Sarajevu
i Banjoj Luci rezultat su jedne žestoke borbe oko načina iskorišćavanja
državnih šuma u l^osni i Hercegovini, koja se vodila koncem 90-tih i
početkom 900-tih godina. Iskorišćavanje državnih šuma putem dugoročnih
ugovora i iskorišćavanje njihovo u vlastitoj režiji bila su dva
stanovišta, koja su stručnjake onda podvojila u dva neprijateljska tabora
i dovela do ogorčenih okršaja. Pisali su se opsežni referati za referatima,
finansijski stručnjaci sastavljali su proračune i bilanse, dokazivalo se,
napadalo i branilo i —^ pobjedu odnese iskorišćavanje šuma putem dugoročnih
ugovora, i ako je poslovanje u vlastitoj režiji bilo zauzelo lijepe
razmjere. Iskorišćavalo se u glavnom bukovo i crnogorično drvo, jelika
i omorika (smrčika). Crnogorično drvo izrađivalo se gotovo samo u
valjke, dok se bukovo drvo u ogromnim količinama palilo u čumur za
željezaru u Varešu ili su se cijepali pragovi za bosanske željeznice.
Cijepale su se također velike količine šubija, a osim toga i dužice i vesla.


Stanovište, da šume treba iskoriščavati putem dugoročnih ugovora,


nije moglo odmah da iskoristi svoju pobjedu. Velike su firme duže vre


mena oklijevale latiti se posla, nešto radi političkog stanja (okupirano


područje), a nešto i radi tehničkih poteškoća, naročito oko izvoza drveta


iz ogromnih ugovornih područja do oskudne mreže državnih željeznica.


I^irme su se postepeno, i ako docnije bržim tempom, odlučivale na skla


16 S