DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 5     <-- 5 -->        PDF

s njime dirljivim i lijepim govorom pomenuti potpredsjednik istaknuvši
požrtvovan njegov rad kao šumara, kao patriote i kao brižnog oca obitelji.
Nadgrobnih oproštaja bilo je i od strane Jugoslovenskog sokolskog
društva u Zagrebu, zatim od strane Jadranske straže, podružnica Zagreb,
a i od strane ličnih prijatelja pokojnikovih u Zagrebu i van Zagreba.
Odar pokojnikov bio je okićen bezbrojem vijenaca.


Pokojni .... pošao je na vječni počinak smiren — znajući, da je
izvršio po najboljoj mogućnosti svoju dužnost kao stručnjak, kao čovjek
i kao roditelj. Oplakuju ga uz suprugu sinovi (Bogoslav, kapetan fregate
i komandant Jugoslovenske podmorničke flote, zatim Vladimir, kapetan


1. klase zagrebačkog pješadijskog puka) i dvije kćerke.
Neka je trajan pomen medju šumarima pokojnom Rudolfu Erny-u,
a njegovoj plemenitoj duši pokoj vječni. D. Hradil.


Ing. ROM. SARNA VKA (BEOGRAD) :


ISTICANJE DUGOROČNIH UGOVORA I
SMANJIVANJE ETATA U BOSANSKIM
ŠUMAMA


(L´EXPIRATION DES CONTRATS A LONGUE DUREE ET
L´ AFFAIBLISSEMENT DES REVENUS FORESTIERS EN BOSNIE)


Dugoročni ugovori na području sadašnje Direkcije šuma u Sarajevu
i Banjoj Luci rezultat su jedne žestoke borbe oko načina iskorišćavanja
državnih šuma u l^osni i Hercegovini, koja se vodila koncem 90-tih i
početkom 900-tih godina. Iskorišćavanje državnih šuma putem dugoročnih
ugovora i iskorišćavanje njihovo u vlastitoj režiji bila su dva
stanovišta, koja su stručnjake onda podvojila u dva neprijateljska tabora
i dovela do ogorčenih okršaja. Pisali su se opsežni referati za referatima,
finansijski stručnjaci sastavljali su proračune i bilanse, dokazivalo se,
napadalo i branilo i —^ pobjedu odnese iskorišćavanje šuma putem dugoročnih
ugovora, i ako je poslovanje u vlastitoj režiji bilo zauzelo lijepe
razmjere. Iskorišćavalo se u glavnom bukovo i crnogorično drvo, jelika
i omorika (smrčika). Crnogorično drvo izrađivalo se gotovo samo u
valjke, dok se bukovo drvo u ogromnim količinama palilo u čumur za
željezaru u Varešu ili su se cijepali pragovi za bosanske željeznice.
Cijepale su se također velike količine šubija, a osim toga i dužice i vesla.


Stanovište, da šume treba iskoriščavati putem dugoročnih ugovora,


nije moglo odmah da iskoristi svoju pobjedu. Velike su firme duže vre


mena oklijevale latiti se posla, nešto radi političkog stanja (okupirano


područje), a nešto i radi tehničkih poteškoća, naročito oko izvoza drveta


iz ogromnih ugovornih područja do oskudne mreže državnih željeznica.


I^irme su se postepeno, i ako docnije bržim tempom, odlučivale na skla


16 S




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 6     <-- 6 -->        PDF

panje dugoročnih ugovora. Poslovanje u vlastitoj režiji nije tom prilikom
bilo odmah obustavljeno, ali je bilo postepeno restringirano. Nova se
područja za iskoriščavanje u vlastitoj režiji nijesu otvarala, iskorišćavanje
otvorenih područja primicalo se polagano (radi nestašice raspoloživih
drvnih masa) svome kraju ili su se preostale raspoložive drvne
mase predavale firmama na iskoriščavanje putem dugoročnih ugovora.


Iskoriščavanje državnih šuma putem dugoročnih ugovora bilo je
dakako mnogo jednostavnije i nije iziskivalo nikakvih novčanih žrtava
za investicije. Kako je s vremenom iskoriščavanje šuma dugoročnim
ugovorima preotelo maha, razvio se u tom pogledu ubrzo jedan specifički
sistem sa svim svojim manama, koje i danas opterečuju naše šumarstvo.
Sječe su se u ugovornim područjima u početku vodile na osnovu
brzih okularnih procjena. Docnije su sastavljeni i kompletni eksploatacioni
planovi. Ali se tih planova, što se tiče sječe raspoloživih drvnih
masa, nije nikada strogo pridržavalo.


Ispuštajući iz vida šumsko-uzgojnu stranu sječa, vodene su, uslijed
favoriziranja stranih firmi i samog sistema, gole sječe na večim površinama
i na večim nadmorskim visinama, prekoračivane su intenzitete
sječa predviđene i određene elaboratima, vračalo se opetovano sa sječama
u sastojine, kroz koje je sječa več prošla, samo da se firmama poveća
drvna masa. Sječe su tako posve poprimile čisto eksploatacioni
karakter. Ako su osim toga počinjene mjestimice još i veće grješke u
doznaci stabala, ako je sječom starih stabala uništen podmladak, odnosno
ako su satrta tanja stabla, ako je vjetar izvalio ono nekoliko ostavljenih
sjemenjaka, nastale su vandalske devastacije. Ovako posve devastiranih
sastojina ima u većoj ili manjoj mjeri, sad na većim sad na manjim površinama,
gotovo u svakom ugovornom području. A^ještački pošumiti devastirane
sastojine bilo je fizički) več nemoguće radi ogromnih površina.


Elaboratima propisani etati za pojedina područja nijesu se kraj´
takvog gospodarenja održavali. Još se manje vodilo računa o sveukupnom
etatu šuma na tadanjem području Bosne i Hercegovine. 0 tome se
i nije moglo voditi računa, jer općinske šume (baltalici) nijesu bile izdvojene
i jer ni sve servitutima neopterećene šume nijesu bile proci´enjene.
Kao jedina protuteža prejakom zahvatu sječa stajala su još´ neprodana
područja šuma, koja su fungirala kao neka rezerva, i ako im ta
zadaća nije pripisivana. Bivša bi uprava sigurno i ta područja bila prodala,
da je našla kupca i da se nije bojala kritike bosanskog sabora, koji
je gospodarenje sa šumama oštro i veoma često napadao. Tako su ova
područja sačuvana do poslije rata.


Nova je uprava preuzela predratne dugoročne ugovore, a i sistem
iskoriščavanja putem dugoročnih ugovora, .. su se prvih godina poslije
rata prilike malo poboljšale. Nastojalo se, da se nedostaci u uzgojnom
pogledu uklone iz predratnih dugoročnih ugovora. Dugoročni ugovori
bili su razriješeni i odmah obnovljeni sa izmijenjenom stilizacijom, koja
je 0 uzgojnom momentu, a time i o održavanju šuma, više vodila računa.
Pravi razlog razrješavanju i obnovi starih ugovora bio je, radi izmijenjenih
valutarnih prilika, finansijske prirode. Poboljšanje u uzgojnom
smjeru teklo je tek paralelno sa pomenutim glavnim razlogom obnove
ugovora. Ovaj efektivni napredak u načinu gospodarenja sa šumama,
koje su se iskorišćavale putem dugoročnih ugovora, nije u praksi gotovo.


164




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 7     <-- 7 -->        PDF

ni došao do izražaja, jer su ugovori već 1925. mijenjam opet na štetu
šume i na štetu gospodarenja sa šumama.


I ako je odmah poslije rata došlo barem u stilizaciji ugovora do
izvjesnog efektivnog napretka u iskorišćavanju šuma s obzirom na šumsko-
uzgojne momente, ipak nije bilo jednog jasnog cilja gospodarenja.
O kontinuitetu etata. o kontinuitetu prihoda kao da se nije uopće vodilo
računa. Neprodana područja, za koja se moglo reći, da fungiraju kao
neka rezerva i koja su mogla u nekoj prelaznoj fazi nadomjestiti odnosno
dopuniti snižene etate i snižene prihode, bila su ubrzo prodana.
Radi toga se sa sigurnošću mora očekivati, ako ne vakuum u godišnjim
etatima i prihodima, a ono svakako jedna perioda sa tako sniženim godišnjim
etatima i tako sniženim prihodima, da prema sadašnjim gotovo
iščezavaju. A ta činjenica morala se već ranije uočiti i o njoj povesti
strogo računa pri prodaji još slobodnih područja. Gotovo sve slobodne
raspoložive mase. u koliko nijesu bile opterećene servitutnim pravima
drvarenja seoskog stanovništva, bile su angažovane dugoročnim ugovorima,
izuzevši mase, koje su bile rezervisane za snabdijevanje malih
domaćih pilana ili ostavljene na slobodno raspolaganje eraru. A toga je
bilo malo. Groš etata i prihoda bio je dakle, a i sada je još vezan baš za
dugoročne ugovore. Prema tome su raspoložive drvne mase iz dugoročnih
ugovora morale odrediti opseg i način gospodarenja.


Zadaća iskorišćavanja imenznih kompleksa netaknutih šuma već
u samom početku sigurno nije bila laka, ali se moralo započeti, jer je
trebalo novaca. Troškove naglog razvoja okupiranih zemalja morale su
snositi one same. Bivša uprava nije za taj razvoj žrtvovala ništa, a najmanje
novčana sredstva. Zato se odmah i bacila na iskorišćavanje velikog
prirodnog bogatstva, u prvom redu šuma i rudnog blaga. Šume su
većim dijelom nosile karakter prašuma sa posve nepoznatim prihkama o
prirastu. Pojavio se problem iskorišćavanja ogromnih drvnih zaliha prašuma.
Principi nauke o uređivanju šuma nijesu se mogli direktno primijeniti
na ove šume sa mnogo prestarjehh stabala enormnih dimenzija.
Nastojalo se, da se ove šume jačim zahvatom sječa što prije dovedu u
normalnije stanje, a tek onda da se počnu uređivati po principima nauke


o uređivanju šuma. Možda se ova zadaća i nije mogla drugačije riješiti
nego izdavanjem ogromnih područja u dugogodišnji zakup. Državna
uprava sa svojom neelastičnom administracijom, koja odviše bazira na
nepovjerenju, teško bi sama riješila ovu zadaću iskorišćavajući šume u
vlastitoj režiji. Mase su bile za takav rad preogromne. Osim toga bi
ovakav rad iziskivao velik broj stručnog šumarskog i komercijalnog
osoblja, nadalje ogromne kredite za investicije i jednu naročitu organizaciju
rada. Svi su ovi faktori tako ogromnih dimenzija, da je teško
zamisliti, da bi državna uprava sama mogla uspješno riješiti ovu zadaću.
Odabrani put iskorišćavanja šuma putem dugoročnih ugovora bio je jako
riskantan, jer od jačeg zahvata sječa do sječa eksploatatorskih nije daleko.
A sve su prilike govorile, da do ovakih eksploatatorskih sječa mora
doći,, pa je i došlo. To su diktirale oskudne saobraćajne prilike, dovučeni
veliki kapitali, bojazan za dovučene kapitale, nagli razvoji okupiranog i
docnije anektiranog područja, koji je iziskivao horendna novčana sredstva,
grandiozna i većim dijelom sterilna eksperimentisanja bivše
uprave i t. d.
165




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Šumsko-uzgojni i šumsko-gospodarski momenti bili su silom prilika
bačeni u pozadinu, i ako su se šumarski stručnjaci, a i šira Javnost,
tome opirali. Ali su nastojanja pojedinaca morala podleći vcliko-m kapitalu
na štetu šuma i šumskog gospodarstva. Prilike se u tom smjeru
nijesu, kako je već naglašeno, promijenile ni poslije rata. Šumsko gospodarstvo
nije imalo nikakve baze, jer je uređivanje šuma, koje nije
odgovaralo svooj zadaći, posve izdalo. Uređivanje šuma je prvi i posljednji
postulat šumskog gospodarstva, jer je ono unutarnja veza iskorišćavanja
i obnove šuma i jer predstavlja racionalnu potrajnost i program
gospodarenja. Prema tome je uređivanje šuma i jedino opravdanje
šumarstva kao nauke i kao ekonomske grane, jer ono mora da obuhvati
zapravo cijelo šumarstvo. Te unutarnje veze između iskorišćavanja i
obnove šuma nije bilo, niti je bilo općeg programa gospodarstva, jer nije
bilo uređivanja šuma, koje bi se prilagodilo našim prilikama i tako odgovaralo
svojoj svrsi i zadaći.


Da te unutarnje veze između iskorišćavanja i obnove šuma nije bilo,
dokazuju velike površine devastiranih šuma, a da nije bilo, pa i sada da
ne postoji opći program gospodarstva, razabire se jasno iz priloženih
dviju tabela i iz grafikona, gdje odmah u oči udara nagli pad raspoloživih
drvnih masa iz godine u godinu, uvjetovan isticanjem dugoročnih ugo-.
vora, kao i katastrofalan svršetak eksploatatorskog gospodarstva.


Iskorišćavanje šuma i gospodarenje u njima, i ako je bilo vezano
za dugoročne ugovore, mijenjalo se tokom vremena više puta. Tako su
ugovorna područja bila češće proširivana sa još slobodnim područjima
ili su pojedini dijelovi ugovornih područja bili izdvojeni u razne druge
svrhe — rjeđe bez ikakve kompenzacije, a češće uz kompenzaciju, koja
je bila sad ekvivalentna sad neekvivalentna sa izdvojenom površinom.
Procenat intenzitete sječa bio je kod nekoliko firma povećan. Vrijeme
trajanja ugovora bilo je kod nekih firma skraćeno, a kod nekih produženo.
Velike količine drvnih masa bile su uništene od požara i (u godini
1929. do 1931.) od veoma jakog napada potkornjaka »u crnogoričnim
šumama), a odmah poslije toga od duvne. Prilikom revizije dugoročnih
ugovora u godini 1929. na osnovu čl. 277 Finansijskog zakona za godinu
1928/29. bili su procenti intenziteta sječa opet sniženi: u nastojanju, da
se intenzitete sječa svedu na pravu mjeru. Zakonom o davanju olakšica
drvnoj industriji radi krize odlagani su ili cijeli etati za godinu 1931. i
1932. ili dijelovi tih etata na ostalo vrijeme trajanja ugovora, a to su sve
momenti, koji direktno utiču na visinu godišnjih etata. Uzme li se još u
obzir, da ni sami elaborati o procjenama drvnih masa u ugovornim područjima
ne odgovaraju uvijek pravom stanju, jasno je, da ni podaci
izneseni u priloženim tabelama i u grafikonu ne mogu biti apsolutno tačni.
Sa izvjesnim pomjeranjcm pojedinih podataka na niže ili na više, a eventualno
i sa ranijim ih đocnijim isticanjem ugovora, mora se računati.
(Prva pomjeranja padaju već u godini 1931. i 1932. radi davanja olakšica
lumskoj industriji). Ali i ako ova pomjeranja mogu biti jača, ipak neće
oua bitno izmijeniti sliku o naglom padu godišnjih etata i o svim teškim
posljedicama toga pada, koji proističe iz isticanja dugoročnih ugovora.
Priložene tabele i grafikon pokazaće dakle uza sva pomjeranja, da
općeg programa nije bilo i da uređivanje šuma nije odgovaralo svojoj
svrsi i zadaći.


166




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 9     <-- 9 -->        PDF

!z priloženih tabela i iz grafikona iznijeću ovdje samo najmarkantnije.
U godini 1931. iznosio je na području Direkcije šuma SarajevoBanja Luka etat četinjastog drveta 1,247.800 m", etat listača 849.280 m\
a cio etat 2,097.080 m". U godini 1956., dakle nakon 25 godina, iznosiće
cjelokupan etat po ugovorima samo 272.600 m´´ četinjača i 94.100 m´´
listača, odnosno zajedno 366.700 m\ A to znači, da za 25 godina etat
četinjača pada za 78´27o, a etat listača za 88´9%, odnosno da cjelokupni
etat pada za 82.5%. Kako su katastrofalne ove cifre, razabire se iz toga,
što šume opterećene servitutnim pravima ne ulaze u račun, jer se po
zakonu 0 šumama imaju izdvojiti kao općinske šume i jer šume ostavljene
državnom eraru na slobodno raspolaganje radi razmjerno malih
količina drveta tako reći u opće ne dolaze u obzir. Groš etata sačinjavaju,
kako je već ranije bilo istaknuto, baš ove šume angažovane dugoročnim
ugovorima, a ovih će šuma za 25 godina gotovo nestati.


Kako se iz tabela vidi, zadnji ugovor ne ističe u godini 1956., nego
u godini 1981., ali od godine 1957. preostaje još samo ugovor Šumskoindustrijskog
preduzeča Dobrljin-Drvar d. d., pa dalje etati ne padaju.
Etat pada još u godini 1957. na 217.000 m" četinj´ača i 77.900 m´ listača,
odnosno zajedno na 294.900 m´´. U procentima pada etat četinjača u godini
1957. za 82´6%´, etat listača za 90´87.´, a cio etat za 85´9%. Od te
godine ostaju etati dalje nepromijenjeni sve do konca trajanja toga ugovora,
t. j´. do godine 1981.


Etati, kako se jasno vidi iz grafikona, ne padaju jednolično, niti
padaju etati četinjača i listača jednako. U glavnom padaju etati četinjača
nešto sporije od etata listača, a (izuzevši godinu 1946.) i mnogo jednolični
je. Prvi jači pad etata četinjača nastupa u godini 1934. Etat četinjača
pada u ovoj godini prema prošlogodišnjem etatu četinjača za


113.100 m´´, t. j . za 9´5^/f J Drugi jači pad etata četinjača zapaža se u
godini 1942., kada etat četinjača pada prema prošlogodišnjem za 77.200
m´´, t. j . za 8´1%´. U godini 1946. pada etat četinjača za 499.100 m´´, odnosno
za 58´4%: Etat četinjača pada u toj godini ispod polovine prošlogodišnjeg
etata četinjača. To je ujedno najjači pad etata četinjača i po
masi i percentualno. Godina 1946. (kao i 1949.) uopće je fatalna za šumsko
gospodarstvo, kako ćemo docnije još vidjeti. Slijedeće godine (1947.)
pada etat četinjača za daljnjih 75.000 m´´. Ova masa u svojoj apsolutnoj
visini nije velika, ali pošto je etat u prošloj godini pao gotovo za pola
milijona kubnih metara četinjastog drveta i time se i sam etat jako smanjio,
odnosi ovaj pad 2.1% od prošlogodišnjeg etata četinjača. Još jače
izbija ovo jako percentualno padanje etata na površinu u godini 1957.,
kada etat četinjača zadnji put jače pada, jer padu od 204% u toj godini
odgovara masa od samo 55.600 m´\
Etati listača padaju mnogo nejednoličnije, a u isto doba i mnogo
jače od etata četinjača, i ako se etati listača dva puta znatno povećavaju
i to prvi put u godini 1932., a drugi put u godini 1946. Ovo povećanje
etata listača u godini 1932., koje iznosi 87.900 m´ odnosno 10´4%" prošlogodišnjeg
etata listača, dolazi otuda, što te godine dolazi na sječu bukovina
u dva ugovorna područja, od kojih jedno leži na teritoriju Direkcije
šuma Banja Luka, a drugo na teritotiju Direkcije šuma Sarajevo. Ali već
u godini 1934. ovaj povećani etat pada ispod visine etata iz godine 1931.
Pad etata listača iznosi u godini 1934. prema prošlogodišnjem etatu
listača 126.900 m"´ odnosno ITA´^´/c. Ovom jačem padu etata listača od


167




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 10     <-- 10 -->        PDF

I. Tabela
Razlika pojedinih etata prema


Etati dugoročnih ugovora


prošlogodišnjim etatima


čet. list. zajedno čet. list. zajedno čet. list. zjd.


a
o


O m^ m´ %


1931. 1,247.800 849.280 2,097.080
1932. 1.187.000 937.180 2,124.180 60.800 + 87.900 +27.100 4.9 + 10.4 + 1.3
1933. 1,187.000 837.180 2,124.180 0 0 0 0 0 0
1934. 1,073.900 774,280 1,848.180 113.100 162.900 276.000 9.5 17.4 13.0
1935. 1,059.600 764.380 1,823.980 14.300 9.900 24.200 1.3 1.3 1.3
1936. 1,010.400 695.680 1,706.080 49 200 68.700 117.900 4.6 9.0 6.5
1937. b90.200 689.980 1,680.180 20.200 5.700 25.900 2.0 0.8 1.5
1938. 975.600 620.880 1,596.480 14.600 69.100 83.700 1.5 10.0 6.0
1839. 975 600 620 880 1,596.480 0 0 0 0 0 0
1940. 968.800 619500 1,588.300 6.800 1.380 8.180 0.7 0.2 0.6
1941. 955.500 505.900 1,461.400 13.300 113.600 126 900 1.4 18.3 8.0
1942. 878.300 482.900 1,361.200 77.200 23.000 100.200 8.1 4.5 6.9
1943. 878.300 482.900 1,361.200 0 0 0 0 0 0
1944. 878.300 482.900 1,361,200 0 0 0 0 0 0
1945. 855.200 413.800 1,269.000 23.100 69.100 92.200 2.6 14.2 6.8
1946. 356.100 598.100 954.200 499.100 + 184.300 314.800 58.4 + 44.5 24.8
1947. 281.100 406.600 686.700 75.000 192 500 267.500 21.1 32.2 28.0
1948. 272.600 394.100 666.700 8.500 11.500 20.000 3.0 2.8 2.9
1949. 272.600 94.100 366.700 0 300.000 300.000 0 76.1 45.0
1960. 272,600 94.100 366.700 0 0 0 0 0 0
1951. 272.600 94.100 366.700 0 0 0 0 0 0
1952. 272.600 94.100 366.700 0 0 0 0 0 0
1953. 272.600 94.100 366.700 0 0 0 0 0 0
1954. 272.600 94.100 366.700 0 0 0 0 0 0
1955. 272.600 94.100 366.700 0 0 0 0 0 0
1956. 272.600 94.100 366.700 0 0 0 0 0 0
1957. 217.000 77.900 294.900 55.600 16.200 71.800 20.4 17.2 19.6


1981. 217.000 77.900 294.900 0 0 0 0 0 0


Ukupno 23,637.100 13,975.720 37,612.820


1


1


168




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 11     <-- 11 -->        PDF

eiata.


Razlika etata prema etatu iz god. 1931.


od vrste drva
čet. list. zajedno čet. list. čet. li.st.
0/
/ 0


60 800 + 87.900 +27.100 4.9 + 10.4 2.9 +4.2


60.800 +87.900 -j-27.100 4.9 + 10.4 2 9 +4.2
173.900 76.000 218.900 13.9 8.8 8.3 3.6
188.200 84,900 273.100 16.1 10.0 9.0 4.0
237.400 153.600 391.000 19 0 18.1 11.3 7.3
237.600 169.300 410.900 20.6 18.8 12.3 7.6
272.200 228.400 500.600 21.8 26.9 18 0 10 9
272.200 228.400 500.600 21.8 26.9 13.0 10.9
279.000 229.780 608.780 22.4 27.1 133 11.0
292.300 343.380 636.680 23.4 40.4 13.9 164
369.500 366.380 736.880 29.6 43.1 17.6 17.6
369.500 366.380 736.880 29.6 43 1 17.6 17.6
369.500 366.380 736.880 29.6 43.1 17.6 175
392.600 435.480 828.080 315 51.3 18.7 20.8
891.700 251.180 1,142.880 71.5 29.6 42.5 12.0
966.700 443.680 1,410.380 77.5 52 2 46.1 21.2
975.200 455.180 1,430.380 78.2 53.6 465 21.7
975.200 755.180 1,730.380 78 2 88.9 46 5 36.0
975.200 755.180 1,730.380 78.2 88.9 46.5 36.0
975.200 755.180 1,730 380 78.2 88.9 46,. 36.0
975.200 755.180 1,730.380 78.2 889 46.5 36.0
975.200 755.180 1,730.380 78.2 88.9 46.5 36.0
975.200 755.180 1,730.380 78.2 88.9 465 36.0
975.200 755.180 1,730.380 78.2 88.9 46.5 36.0
975.200 755.180 1,730.380 78.2 88 9 46.5 36.0
1,030.800 771.380 1,802.180 82.6 90.8 49.1 36.8
1:030.800 771.380 1,802.180 82.6 90.8 49.1 36.8
1


1


zjđ.


+1.3


+ 1.3
11.9
13.0
18.6
19.9
23.9
23.9
24.3
30.3
35.1
35.1
35.1
39 6
54.5
67.3
68.2
82 5
82.5
82.5
82.6
82.6
82.6
82.6
82.5
869
859


Primjedbe


pojedinim


etatima


porast etata list.
i ukupnog etata.



Tnajjači pad etata
1 četinj. i porast
1 etatajlist. Ukul
pni etat pada.


inverzija etata list.


ođ 1946—1948.
najjači pad etata
listača.


isticanje predzadnjeg
ugovora.


1


i a..1


^1 1
1 i 1 ;š


D ^ a


´i .rt §=
FM


IIJI


-2§|


lilt


-S^f^


|^.p
l^ll


.11
!lii


´S .^ -* ^


li 1 š


^ «´ ^


i|l&
1II^


1 = gH


1^


1.9




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 12     <-- 12 -->        PDF

u. Tabela vrijednosti etaia
Vrijeđnost eta ta Razlika vrijednosti etata
đufjoročnih ugovora prema etatu iz godine 1931.
rt čet. list. zajedno (et. list. zajedno čet. list. zajedno S
oO D i n D i n /o
1931. 37,081.000 9,326.000 46,407.000 — — — — — — _6
1932. 35,686.000 10,063.000 45,749.000 1,395.000 +737.000 658.000 3-0 + 1-6 1-4 . 2
1933. 35,686.000 10,063.000 45,749.000 1.395.000 + 7^7,000 658 OOO 3 0 + 1-6 Vi 9
1934. 33.285.000 7,959.000 41,244.000 3,796.000 1,367.000 5,163.000 8-2 2´9 11-1 O
Ci
1935. 32.646 000 7,817.000 40,463.000 4,435.000 1,509 000 5,944 000 9-6 3-2 12-8 N
1936. 30,392.000 6,753.000 37,145.000 6.689.000 2,573.000 9,262.000 14-4 5-5 19-9 U
OJ
1937. 29,664,000 6;687.000 36,351.000 7,417.000 2,639.000 10,056.000 16-0 5-7 21-7
1938. 29,380.000 6,018.000 35,39S.000 7,701.000 3,308.000 11,009.000 16-0 7 1 23-7 rf
1939. 29,380.000 6,018.000 35,398.000 7,701.000 3,308.000 11,009.000 16-6 7-1 23-7 OJ
1940. 29,207.000 5,988.000 35,195.000 7.874.000 3,338.000 11,212.000 170 7-2 24-2 OJ
.
1941. 28,747.000 4,473.000 33,220.000 8,334.000 4,253.000 13,187.000 18 0 104 28-4 rt
1942. 26,629.000 4,237.000 30,866 000 10,452.000 6,089.000 15,541.000 22-6 u-0 335 ^5
1:^
1943. 26,629.000 4,237.000 30,866 000 10,452.000 5,089.000 16,641 000 22 6 iro 33 6
1944.
1946.
26,629.000
25,949.000
4,237.000
3,558.000
30,866.000
29,507.000
10,452.000
11,132.000
6,089.000
5,768.000
15,541.000
16,900.000
22-6
24-0
11-0
12-4
33-5
36-4
;f CL,
1946.
1947.
10,548.000
8,268.000
6,171.000
4,370.000
16-719.000
12,638.000
26,533.000
28,813 000
3,155.000
4,956.000
29,688.000
33,769.000
57-2
62-1
6-8
10-7
64-0
72.8
ao
°
1948.
1949.
8,158.000
8,158.000
4,306.000
880.000
12,464 000
9,038.000
28,923.000
28,923.000
5,020.000
8,446.000
33,943.000
37,369.000
62-3
62-3
108
18-2
731
80-5
^ 2
o " rt
1950. 8,158.000 880.000 9,038.000 28,923.000 8,446.000 37,369.000 623 18-2 80-6 0 rt
. tri
1951. 8,158.000 880.000 9,038.000 28,923.300 8,446.000 37,369 000 62-3 18-2 805
1952. 8,158.000 880.000 9,038.000 28,923.000 8,446.000 37,369.000 623 18-2 80-5 OJ ..-.
1953. 8,158.000 880.000 9,038.000 28.923.000 8,446000 37.369.000 62-3 18-2 80-6
1954. 8,158.000 880.000 9,038.000 28,923.000 8,446.000 37,369.000 623 18-2 80-5
1.5.. 8,158 000 880.000 9,038.000 28,923 000 8,446.000 37.369.000 623 182 80-5 -^
OJ
OJ
´—5
1956. 8,158.000 880.000 9,038.000 28.923 000 8,446.000 37,369.000 62-3 18-2 80-6
1957. 6763.000 770.000 7,583.000 .^0,318.000 8,656.000 38 874.000 65-3 18-4 837 o ^
.^ ´rt
> o
OJ O
1981. 6,763.000 770.000 7,533 000 30,318.000 8,556.000 38,874.000 65-3 184 83-7
Ukupno 718,303.000 138,571.000 850,874,000


170




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 13     <-- 13 -->        PDF

inl -o


1 ""i oj i^


1. to


co ^ 1 8| 1 1


1 ""I r


4J


n


0) - dl
o -"


4) .


O o 1
4J 1 "S/-^""
1t


PU


171




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 14     <-- 14 -->        PDF

sovara i jači pad četinjača u istoj Rodini. Iza godine 1934. zapaža se u
kratkim razmacima od 2 do 4 godine po jedan jači pad etata listača.
Tako pada etat listača u godini 1936. za 68.700 m"" odnosno za 9´0/´c, u
godini 1938. za 69.100 m´ t. j . za 10"0%; u godini 1941. za 113.600 m´


t. |. za IS´S´/r, a u godini 1945. opet za 69.100 m´´ odnosno za ]4´./. od
prošlogodišnjeg etata. Nijedno od ovih jačih padanja etata listača u ovoj
periodi ne korespondira ni sa jednim jačim padanjem etata četinjača. U
slijedećoj godini (1946.) nastupa drugi nagli porast etata listača od
184.300 m", odnosno od 44´5/^. Ovaj nagli porast etata listača pada u istu
godinu, kada se etat četinjača katastrofalno obara za 499.100 m´ t. j .
za o8"4%. 1 ako je porast etata listača u toj godini veoma velik, on
ipak ne može posve da paralizuje katastrofalan pad etata četinjača, što
se vidi iz pada ukupnog etata, koji iznosi 24*87^. što znači, da ukupni
etat pada gotovo za jednu četvrtinu od prošlogodišnjeg ukupnog etata.
Uza sve to je ovaj porast etata listača tolik, da je etat listača u toj godini
jači od etata četinjača za 242.000 m\ Ova inverzija etata listača
traje tri godine dana, i ako etat listača već u slijedećoj godini (1947.)
pada za 192.500 m´´ odnosno za 32"2%, dakle još nešto jače, nego što je
porast u godini 1946. Ova inverzi-ja etata listača je posljedica toga, što
u sjeveroistočnom dijelu Direkcije šuma Sarajevo dolazi po jednom dugoročnom
ugovoru svake godine novih ,3()0.000 m"* bukovine na sječu. Nakon
te periode od tri godine pada etat listača opet ispod etata četinjača,
kao što je to i prije te periode bilo, jer u godini 1949., t. j . (kako smo
već ranije spomenuli) u drugoj fatalnoj godini po šumsko gospodarstvo
na području Direkcije šuma Sarajevo i Banja Luka, nastupa katastrofalan
pad etata listača. Etat listača pada u toj godini za 300.000 m´ t. j.
za 76´1% etata iz prošle godine. Zadnji jači pad etata listača pada kao
i zadnji jači pad etata četinjača u godinu 1957., od koje godine zadnji
dugoročni ugovor sam stoji na snazi. Ovaj zadnji pad etata listača je
u apsolutnoj cifri razmjerno veoma malen. On iznosi samo 16.200 m´´.
Ali jer etat listača u godini 1956. iznosi samo 94.100 m´\ a u godmi 1957.
pada na 77.900 m°, doseže percentualni pad etata listača prilično veliku
cifru od 17´2%´.
Etati četinjača i listača čine zajedno ukupne godišnje etate. Padanje
ukupnih etata je rezultanta padanja etata četinjača i etata listača.
Ako se uoči samo apsolutna visina padanja ukupnih etata, onda dakako
i ukupni etati padaju jače od etata četinjača i od etata listača. Svako jače
padanje etata četinjača kao i napose listača odrazuje se, kako se vidi
iz grafikona, prividno jače i u padanju ukupnih etata, ali percentualno
drži padanje ukupnih etata nekako sredinu, jer u račun dolazi uvijek
veća drvna masa. Tako porast etata listača u godini 1932. dolazi do
izražaja i u porastu ukupnog etata te godine, i ako taj porast radi istodobnog
pada etata četinjača iznosi samo .3%. Jači pad ukupnog etata
u godini 1934. posljedica je istovremenog pada etata četinjača i etata
listača. Ovaj pad ukupnog etata iznosi 276.000 m´^ odnosno 13´07c´. Jače
padanje ukupnog etata u godini 1936. 1938. i 1941. korespondira sa jačim
padanjem etata listača u istim godinama. Pad ukupnog etata u godini
1941. iznosi 126.900 m" t. j . 8´0% od prošlogodišnjeg ukupnog etata. U
slijedećoj godini 1942. pada ukupni etat za 100.200 m´´ odnosno za 6´97 .
Ovaj pad ukupnog etata odgovara padu etata četinjača. U godini 1945.
prouzrokuje opet jači pad ukupnog etata pad etata listača. U toj godini


173




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 15     <-- 15 -->        PDF

pada ukupni etat za 92.200 m´´ t. j . za ."8%. U fatalnoj godini 1946. pada
ukupni etat za 314.800 m" odnosno za 24´8%. Ovaj jaki pad ukupnog
etata je posljedica pada etata četinjača ispod polovine prošlogodišnjeg
etata četinjača. I ukupni etat pao bi u toj godini gotovo na polovinu prošlogodišnjeg
ukupnog etata, da porast etata listača ne djeluje u obratnom
smjeru i ne zadržava katastrofalno obaranje ukupnog etata. Iz ovog
razloga pada ukupni etat samo za okruglo jednu četvrtinu prošlogodišnjeg
etata. U godini 1947. obara se ukupni etat za daljnih 267.500 m" t. j .
za 28´0/´f, dakle opet za nešto više od jedne četvrtine prošlogodišnjeg
ukupnog etata. I u toj godini sprječava još pomcnuta jaka sječa bukovine
u sjeveroistočnom dijelu Direkcije šuma Sarajevo katastrofalno padanje
ukupnog etata. U drugoj fatalnoj godini po šumsko gospodarstvo (1949.),
kada ističe sječa 300.000 m´´ bukovine, obara se ukupni etat za ovu masu
od 300.000 m´´ odnosno za 45´0%, dakle gotovo na polovinu prošlogodišnjeg
ukupnog etata, t. i. od prilike na onaj nivo, na koji bi se bio već
oborio 1946. godine, da nije uslijed novih jakih sječa bukovine nastupila
inverzija etata listača. Ovo postepeno zaustavljanje katastrofe u padu
ukupnog etata nije rezultat računa ili volje, da se katastrofalni pad ukupnog
etata spriječi odnosno zaustavi, nego rezultat slučaja, koji je u šumskom
gospodarstvu u zadnjim trzajima samo priskočio u pomoć. Pad
ukupnog etata u godini 1949. u apsolutnoj je visini gotovo jednak onom
iz godine 1946., šta više i nešto manji, ali percentualno je pad etata u
godini 1949. gotovo dva puta jači od onog iz godine 1946., jer je ukupni
etat od godine 1546. do godine 1948. pao za gotovo jednu trećinu. Zadnji
pad ukupnog etata nastupa kao i zadnji pad etata četinjača i etata listača
u godini 1957., kada ostaje na snazi samo još jedan dugoročni ugovor.
Ukupni etat pada u godini 1957. od 366.700 m´ na 294.900 m´, dakle za


71.800 m´ odnosno za I9´67r
U dosadanjem izlaganju uspoređivani su uvijek etati pojedinih
godina sa prošlogodišnjim etatima. Dakle su se pojedini faktori uspoređivanja
iz godine u godinu uvijek mijenjah. Ovako uspoređivanje etata
daje jasnu sliku o unutarnjoj strukturi etata i njihovog padanja ili dizanja,
ah ne daje kompletan i jedinstven pregled kretanja etata. Da bismo
ovo postigli, moramo etate pojedinih godina usporediti sa jednom stalnom
nepromjenjivom veličinom, dakle najbolje sa prvim odabranim etatom,
u ovom slučaju sa etatom iz godine 1931., te odrediti odnos pojedinih
etata uvijek prema ovom etatu iz godine 1931. Na ovaj će način svi
rezultati dobiti i istu težinu t. j . istu valenciju, te će se i medju sobom
moći uporediti, što kod ranijeg upoređivanja etata sa prošlogodišnjim,
ikako smo već gore vidjeli, nije bilo moguće. Jednako padanje etata u
raznim godinama povlačilo je za sobom nejednako percentualno padanje
etata, jer prošlogodišnji osnovi odabranih etata nijesu bili medju sobom
jednaki. To se vidi na prvi pogled i iz priložene tabele. Procenti u drugoj
kumulativno] koloni čas su veći čas manji, dok u trećoj kumulativnoi
koloni konstantno rastu, kao što konstantno raste i opadanje etata. Izuzetak
čini samo procenat pada listača u godini 1946., kada nastupa porast
etata listača, kao i procenat etata listača i procenat ukupnog etata
u godini 1932. i 1933., kada nastupa porast tih etata, što je kao padanje
tih etata u protivnom smjeru označeno sa pozitivnim predznakom.


Uporedimo li dakle ukupne etate pojedinih godina sa ukupnim etatom
iz godine 1931., zapažamo, da već u godini 1940., t. j . već za osam


173




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 16     <-- 16 -->        PDF

godina računajući od ove godine, pada ukupni etat za 508.780 m´´, t. i.
za 24´3%\ dakle gotovo za jednu četvrtinu etata iz godine 1931., dok
već u slijedećoj godini pada ukupni etat za 30´37.. U godini 1946. pada
ukupni etat od ,2,097.080 m´´ iz godine 1931. na 954.200 m´´. dakle za
1,142.880 m´´ odnosno za 54´5%, a to znači, da se za 14 godina obara
ukupni etat ispod polovine ukupnog etata za godinu 1931. Još poraznija
slika zapaža se u godini 1949. t. j . nakon 17 godina, kada se ukupni etat
obara od 2,097.080 m"´ iz godine 1931. na 366.700 m´, dakle za 1,730.380
m´´ odnosno 82´5%. Iz ovoga slijedi, da će se već u godini 1949. iskorišćavati
samo ITb^´/r od ukupnog etata iz godine 1931. Ukupni etat
iznosiće samo 356.700 m", a to je manje, nego što je tokom zadnjih godina
samo jedno preduzeće u južnom dijelu područja Direkcije šuma
Banja Luka iskorišćavalo samo u jednoj godini. Samo za jednu godinu,


t. j . od godine 1945. na godinu 1946., pada ukupni etat za 15´0%^ od početnog
etata iz 1931. godine. U slijedećoj godini pada ukupni etat za
daljnjih 12´87^, a od godine 1948. na godinu 1949. pada dalje za \.´3%´.
Cakle u periodi od godine 1946. do godine 1949. obara se ukupni etat za
43´0% od ukupnog etata za godinu 1931. Tu leži također razlog, zašto
su godine 1946. i 1949. označene kao fatalne i katastrofalne po šumsko
gospodarstvo na području Direkcije šuma Sarajevo i Banja Luka.


Kao što padaju etati, analogno padaju iz godine u godinu i vrijednosti
tih etata. Svako kretanje etata prati u stopu i kretanje vrijednosti
etata. Ovdje treba napomenuti, da će osim pomenutih´ momenata, koji
će proizvesti izvjesna pomjeranja u kretanju etata, i ugovorima predviđene
revizije šumskih taksa također pomjeriti vrijednosti etata. I vrijednosti
etata padaju u godini 1940. kao i etati sami za gotovo j´ednu
četvrtinu vrijednosti etata u godini 1931. Fatalno padanje etata u godini
1946. prati isto tako fatalno padanje vrijednosti etata. U toj godini obara
se vrijednost ukupnog etata od 46,407.000 Din iz godine 1931. na
16,719.000 Din, dakle za 29,688.000 Din, što čini €A´0% početne vrijednosti.
To će reći, da će se prihodi za 14 godina oboriti znatno ispod
prihoda u godini 1931. I druga fatalna godina, t. j . 1949., jasno se očituje
u prihodima. Vrijednost ukupnog etata obara se u godini 1949. od
46,407.000 Din na 9,038.000 Din. Pad vrijednosti ukupnog etata iznosi
dakle 37,369.0-{)0 Din odnosno 80´57^. A to će da se desi već za 17 godina.
Prihodi će dakle u godini 1949. iznositi samo 19´5´/ od prihoda u godini
1931., t. j . jedva jednu petinu od početnih prihoda. Kako su katastrofalne
obje pomenute godine, razabire se iz toga, što i vrijednost ukupnih
etata samo u toj kratkoj periodi od godine 1945. do godine 1949. pada
za 44.% od vrijednosti etata u godini 1931. Pošto kretanje vrijednosti
etata u svemu vjerno prati kretanje samoga etata, moglo se odustati od
izrade posebnog diagrama vrijednosti etata. Nakon onoga, što je rečeno
za same etate, biće dovoljna i sama tabela za vrijednosti etata, u kojoj
su registrirane razlike vrijednosti etata prema etatu iz godine 1931.


Jasnijega dokaza, da se na teritoriju Direkcije šuma SarajevoBanja Luka u šumskom gospodarstvu nije dovoljno vodilo računa o isticanju
dugoročnih ugovora i time u vezi o naglom smanjivanju raspoloživih
drvnih masa, a istodobno i prihoda šumarstva, ne treba


I ako ovo, što sam izložio na bazi tabela i grafikona, drastično pri


kazuje katastrofalno opadanje godišnjih etata vezano za isticanje dugo


ročnih ugovora, ipak se nesmije stvoriti zaključak, da nakon isteka zad


ire




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 17     <-- 17 -->        PDF

njeR dugoročnog ugovora uopće neće više biti za sječu zrelog drveta.
Sječe su vodene većim dijelom prijebornim načinom. Barem su takve
sječe bile predviđene, i ako veoma mnoge provedene sječe nemaju karaktera
prijebornih sječa sa jačim zahvatom u masu, šta više mnoge
nemaju ni ništa zajedničkog sa prijebornim sječama. Ali kontinuum etata
i kontinuum prihoda prekinut je još mnogo prije isteka zadnjeg dugoročnog
ugovora, jer ako se već nakon četrnajst godina ukupni etat dugoročnih
ugovora obara za 54´5%, a prihoda za 54´{Y/c od onih u godini
1931., dakle za više od polovine, onda o nekom kontinuitetu gospodarstva
ne može biti govora, niti se taj manjak može podmiriti iz preostale
drvne mase, a još manje iz nanovo uzrasle šume.


Kakva i kolika je nakon sječe preostala drvna masa, nije moguće
reći, jer iskorištena područja nijesu bila ponovno procijenjena. Prvi
dugoročni ugovori sklopljeni su svi oko 1900. godine. Intenziteta tih prvih
sječa iznosila je oko 50%. Docnije su intenzitete sječa bile povisivane,
dok napokon opetovanim povratom sječa u već iskorištene sječine intenziteta
sječa nije dostigla 90%, pa i više, od prvobitne mase. A iz iskustvu
je poznato, da i u sječama sa intenzitetom od 80% preostala stabla uzrasla
u sklopu ne mogu da odole udarcima vjetrova. Jaki vjetrovi ubrzo
obore sva preostala stabla, jer su neotporna, i tako površine ostaju gole.
Ako se uzme u obzir, da su etati prvih dugoročnih ugovora iznosili samo
oko 550.000 m´, te da su prema tome i površine sječa bile razmjerno
malene, kao i to da je većina prvih iskorištenih ugovcrnih područja docnije
došla u sklop novih ugovornih područja, nadalje da su ranije mnogi
ugovori predviđali i prostrane gole sječe, da je često bio običaj odobravati
opetovani povrat sječa u već iskorištene dijelove ugovornog područja,
tako da su velike površine bile devastirane, odnosno da je ostatak
drveta postao žrtvom jakih vjetrova, i napokon da su ogromne iskorištene
površine stradale od požara, mnoge i od insekata, jasno je, da
preostala drvna masa tih prijebornih sječa ne može biti od velikoga
značenja za buduće šumsko gospodarstvo, te da ne može održati kontinuum
etata i prihoda ni u visini ukupnog etata iz godine 1945., t. j . etata
pred sam katastrofalni pad, koji je za 39´5% niži od etata iz godine 1931.


i to tim manje, što se ni ponovna izgradnja izvoznih naprava za preostalu
drvnu masu ne bi rentirala.
Nanovo uzrasla šuma u ugovornim područjima, u koliko je uopće
ima, stara je danas okruglo od 1—30 godina, prosječno dakle samo oko
15 godina. Ako računamo do godine 1957., kada ostaje na snazi još
samo zadnji dugoročni ugovor, biče nanovo uzrasla šuma stara okruglo
od 1—60 godina, t. j . prosječno oko 30 godina. Takve mlade sastojine
ne mogu pod danim prilikama, a neće moći ni u skoroj budućnosti, odbacivati
sortimente, koji će se moći unovčiti. Nanovo uzrasla šuma neće
dakle ni za 25 godina moći doći u obzir za iskorišćavanje. Međutim ni
tih mladih šuma neće biti mnogo. Prostrane površine golih sječa, često
na veoma eksponiranim položajima, kao i sve one površine, koje su
sječene uz intenzitete od 80—^90%´ pa i više, ostale su prirodnim putem
nepošumljene s jedne strane radi daljine sklopljenih šuma, koje bi imale
da izvrše funkciju sjemenjaka, a s druge strane radi neograničene šumske
paše. Velike površine sa bogatim naslagama humusa osvojio je odmah
prvih godina nakon sječe bujan korov, koji je sprječavao i vještačko
pošumljavanje, u koliko bi uopće fizički i tehnički ijilo moguće ovako


175




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 18     <-- 18 -->        PDF

velike površine pošumiti vještačkim putem. Mora se priznati, da ima
više veoma lijepih prirodnim putem podmlađenih sastojina, ali s druge
strane ima i cijelih ugovornih područja, koja ništa nisu bila podmlađena
prirodnim putem, sa izuzetkom možda jednoga ili dvaju.


Revizija dugoročnih ugovora provedena u godini 1929. na osnovu
čl. 277. Finansijskog zakona za godinu 1928/29. stvorila je (reducirajući
ugovorima i naknadnim dodacima predviđene inenzitete sječa na 60—
68% mase stabala iznad 30 cm prsnog promjera) mogućnost, da se prilike
u tom pravcu znatno poboljšaju. Ovom redukcijom intenzitete sječa
nije doduše ublažen nijhov tempo, jer prcduzeća nijesu htjela odustati
od svojih etata, ali je posljedica redukcije intenziteta sječa bila ta, da su
nakon sječe u sječinama ostale primjerenije drvne mase, koje će s jedne
strane moći zagarantovati regeneraciju šuma prirodnim putem, a s druge
strane pružiti mogućnost docnijeg postepenog iskorišćavanja preostalih
zaliha drveta, dok do sječe ne dođu mlađe sastojine. Da revizija dugoročnih
ugovora nije postigla nikakvih drugih uspjeha, bila bi samom
redukcijom intenzitete sječa barem u šumsko-uzgojnom pogledu izvršila
svoju zadaću, jer je tom redukcijom stvorena baza za racionalnije gospodarenje
sa šumama. Niža intenziteta u ranijim godinama,, i ako ne bi
mogla održati kontinuum u visini etata iz godine 1931., mogla bi ga podržavati
na jednoj primjerenoj visini ne izazivajući osjetljive perturbacije
u šumskom gospodarstvu, do koiih sada mora doći.


Ne upuštajući se na osnovu izloženoga u smjela proricanja o visini
budućih etata kao i o budućem razvoju šumskog gospodarstva uopće,
jer bi na osnovu imaginarnih pretpostavaka o prirastu i o drugim momentima,
od kojih će zavisiti visina budućih etata, došli samo do fiktivnih
rezultata, naročito ako u današnje doba stvaramo zaključke za duži
niz godina unaprijed, ipak se sam od sebe nameće zaključak, da će naglo
obaranje etata radi nestašice sirovina dovesti do osjetljivih perturbacija
i u fiskalnom i u nacionalno-ekonomskom i socijalnom pogledu.


Do ovako očajnog stanja šumskog gospodarstva došlO´ je, kako
je već istaknuto, u prvom redu radi toga, što šumsko gospodarstvo nije
imalo solidnog temelja, koji je trebalo da udari uređivanje šuma. Uređivanje
šuma nije izvršilo svoju zadaću, jer nije imalo jasno određenoga
cilja gospodarenja, te zato nije moglo dati smišljenoga plana gospodarenja,
koji će o kontinuumu etata i prihoda strogo voditi računa i tako
uređivanje i iskoriščavanje šuma dovesti u tijesnu vezu, što sama priroda
gospodarstva iziskuje. Iskoriščavanje i uređivanje šuma u praksi se tako
tijesno — ne možda tek dodiruju, već šta više isprepliću među sobom,
da se jedno bez drugoga u praksi ne da zamisHti. Već je sama sječa
zapravo prva uzgojna radnja, prva radnja regeneracije šuma po unaprijed
smišljenom planu. Uređivanje je šuma dakle ujedno i pomoćno
sredstvo iskorišćavanja i njegova kontrola, kao što je i iskoriščavanje
ujedno i sredstvo i cilj gospodarstva. Podvojenost uređivanja i iskorišćavanja
u praksi i u administraciji nesretna je kopija nauke, koja iskoriščavanje
i uređivanje obrađuje kao dvije zasebne grane šumarstva. Ova
vještačka podvojenost uređivanja i iskorišćavanja u praksi i u administraciji
mora biti od štete po šumsko gospodarstvo, jer jedno i drugo
vodi k istom cilju, jer je suština njihova jedno, a ne dvoje. Pojam racionalnog
iskorišćavanja šuma uključuje u sebi pojam uređivanja, kao što
ovaj pojam uključuje u sebi racionalno iskoriščavanje šuma. Ako to nije


176




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 19     <-- 19 -->        PDF

slučaj, mora nastati disharmonija u gospodarenju, t. j . prestaje racionalno
gospodarstvo. Iz ovog bi razloga administracija trebala da stane na
stanovište jače unutarnje veze između uređivanja i iskorišćavanja. U
Ministarstvu bi zato trebalo jedno privredno odjeljenje da obuhvati i
odsjek za uređivanje šuma i odsjek za iskoriščavanje šuma. Ovamo bi
po svojoj prirodi spadao i odsjek za trgovinu i industriju i odsjek za statistiku.
Jedino će tako biti zagarantovan tijesan kontakt između iskorišćavanja
i uređivanja, koja zapravo i sačinjavaju šumsko gospodarstvo,
i jedino tako neće iskoriščavanje šuma kao takovo zapasti u nepopravljive
grješke sa fatalnim posljedicama.


Katastrofalno obaranje etata ne da se zaustaviti nikakvom gospodarskom
mjerom, jer je vezano za dugoročne ugovore odnosno njihova
isticanje, osim ako bi možda nastupio kakav preokret cijelog šumskog
gospodarstva iz temelja. Ali katastrofu ne smije šumarstvo uza sve to
da dočeka skrštenih ruku. Ogromne nepošumljene i devastirane površine,
koje treba da dođu u sklop budućeg šumskog gospodarstva, kategorički
nalažu, da se pošume i da se opet privedu šumskoj kulturi veoma ubrzanim
tempom, tako da nas bliska perioda već na pola reduciranih prihoda
ne zateče neobavljena posla. Sve raspoložive snage sa svim raspoloživim
sredstvima treba da najenergičnije prionu uz posao, da se barem
počinjene grješke i nedaće čistih i prejakih sječa toliko poprave, koliko
je to danas uopće moguće, te da barem u budućnosti bude zagarantovan
kontinuum krajnje mogućih, maksimalnih etata i prihoda, jer na ranije
etate prašuma ne možemo više računati. Sve treba angažovati, da ovu
zadaću kao svjesni šumari časno izvršimo. Svako drugo pošumljavanje,
kao pošumljavanje krševa i golijeti, osim ako to ne zahtijevaju naročiti
razlozi i ciljevi, znači — kraj tohkih nepošumljenih i devastiranih´ površina,
na kojima je još prije razmjerno kratkog vremena stajala gusta
šuma — luksus, koji mi sebi u oči katastrofe ne smijemo priuštiti.


Resume. Les forets de Bosnie ont ete avant la guerre, exploitees generalement
par des grandes firmes etrangeres qui les ont, du gouvernement occupatorial, obtenues
a bail par des coiitrats a longuc dureo. Apres la guerre, ce systeme d´utilisation
desdites forets a ete prolongee et c´est par ce fait que presque tout le traitemeiit
des forets bosniennes est dirige. L´auteur expose le domrnage procedant de ce fait
aussi bien pour ces forets elles-memes que pour le fisque et pour toute reconomie
natiotiale. Une des suites les plus pires serait repuisemcnt catastrophaj des forets
en Bosnie, aussi bien par des coupes vraiment excessives que par la vitesse avec
laquelle diminuent les revenus de ces forets. Quant aux remedes, ils seraient plus
d´une forme platoniquc que reelle, a moins qu´une force majeure ne detruise tous.
ces contrats, herites de l´encienne Monarchie et prolonges dans l´etat d´une crise
economique sans pareilles.


177