DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Šumsko-uzgojni i šumsko-gospodarski momenti bili su silom prilika
bačeni u pozadinu, i ako su se šumarski stručnjaci, a i šira Javnost,
tome opirali. Ali su nastojanja pojedinaca morala podleći vcliko-m kapitalu
na štetu šuma i šumskog gospodarstva. Prilike se u tom smjeru
nijesu, kako je već naglašeno, promijenile ni poslije rata. Šumsko gospodarstvo
nije imalo nikakve baze, jer je uređivanje šuma, koje nije
odgovaralo svooj zadaći, posve izdalo. Uređivanje šuma je prvi i posljednji
postulat šumskog gospodarstva, jer je ono unutarnja veza iskorišćavanja
i obnove šuma i jer predstavlja racionalnu potrajnost i program
gospodarenja. Prema tome je uređivanje šuma i jedino opravdanje
šumarstva kao nauke i kao ekonomske grane, jer ono mora da obuhvati
zapravo cijelo šumarstvo. Te unutarnje veze između iskorišćavanja i
obnove šuma nije bilo, niti je bilo općeg programa gospodarstva, jer nije
bilo uređivanja šuma, koje bi se prilagodilo našim prilikama i tako odgovaralo
svojoj svrsi i zadaći.


Da te unutarnje veze između iskorišćavanja i obnove šuma nije bilo,
dokazuju velike površine devastiranih šuma, a da nije bilo, pa i sada da
ne postoji opći program gospodarstva, razabire se jasno iz priloženih
dviju tabela i iz grafikona, gdje odmah u oči udara nagli pad raspoloživih
drvnih masa iz godine u godinu, uvjetovan isticanjem dugoročnih ugo-.
vora, kao i katastrofalan svršetak eksploatatorskog gospodarstva.


Iskorišćavanje šuma i gospodarenje u njima, i ako je bilo vezano
za dugoročne ugovore, mijenjalo se tokom vremena više puta. Tako su
ugovorna područja bila češće proširivana sa još slobodnim područjima
ili su pojedini dijelovi ugovornih područja bili izdvojeni u razne druge
svrhe — rjeđe bez ikakve kompenzacije, a češće uz kompenzaciju, koja
je bila sad ekvivalentna sad neekvivalentna sa izdvojenom površinom.
Procenat intenzitete sječa bio je kod nekoliko firma povećan. Vrijeme
trajanja ugovora bilo je kod nekih firma skraćeno, a kod nekih produženo.
Velike količine drvnih masa bile su uništene od požara i (u godini
1929. do 1931.) od veoma jakog napada potkornjaka »u crnogoričnim
šumama), a odmah poslije toga od duvne. Prilikom revizije dugoročnih
ugovora u godini 1929. na osnovu čl. 277 Finansijskog zakona za godinu
1928/29. bili su procenti intenziteta sječa opet sniženi: u nastojanju, da
se intenzitete sječa svedu na pravu mjeru. Zakonom o davanju olakšica
drvnoj industriji radi krize odlagani su ili cijeli etati za godinu 1931. i
1932. ili dijelovi tih etata na ostalo vrijeme trajanja ugovora, a to su sve
momenti, koji direktno utiču na visinu godišnjih etata. Uzme li se još u
obzir, da ni sami elaborati o procjenama drvnih masa u ugovornim područjima
ne odgovaraju uvijek pravom stanju, jasno je, da ni podaci
izneseni u priloženim tabelama i u grafikonu ne mogu biti apsolutno tačni.
Sa izvjesnim pomjeranjcm pojedinih podataka na niže ili na više, a eventualno
i sa ranijim ih đocnijim isticanjem ugovora, mora se računati.
(Prva pomjeranja padaju već u godini 1931. i 1932. radi davanja olakšica
lumskoj industriji). Ali i ako ova pomjeranja mogu biti jača, ipak neće
oua bitno izmijeniti sliku o naglom padu godišnjih etata i o svim teškim
posljedicama toga pada, koji proističe iz isticanja dugoročnih ugovora.
Priložene tabele i grafikon pokazaće dakle uza sva pomjeranja, da
općeg programa nije bilo i da uređivanje šuma nije odgovaralo svojoj
svrsi i zadaći.


166