DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Donja granica Kopnena strana Morska strana Prosječno Min. Prosječno Min. Velika Kapela i Risnjak 360 m 222 m 770 m 628 m Mala Kapela 470 „ 468 „ Najniže joj je stanište prema moru 628 m (Debeli Vrh na jasenačkom platou), dok se na Maloj Javornici spušta do 728 m (s. 674). Zatvorene formacije tvori do 1330 m (Bukva do 1370 m); u bukove sastojine utrešeni egzemplari prodiru prosječno do 1430 m; dakle se na smrekova stabla sporadički nailazi 60 m više, nego što je granica bukovih sastojina. To je radi toga, jer zadnja smrekova stabla često pridolaze u zakržljalim bukovim sastojinama. Prema tome kržljavost nastupa kod bukve prije nego kod smreke. Prosječna granica zakržljalog bukovog grmlja nalazi se 1510 m viso´ko. O gornjim staništima smrekovih regija postoje za Veliku Kapelu i Risnjak ovi podaci: Na glavici Bjelolasice zakržljala (1533 m), na Suhom Vrhu između 1214 i 1350 m strše iz bukovog grmlja i klekovine suhi, patuljasti egzemplari. Na sjevernoj strani Risnjaka dolazi do 1301 m sa jelom i bukvom u zatvorenim sastojinama, do 1355 m u progaljenim sastojinama, a na SZ strani pojedinački i u skupinama do 1446 m, ali najviše suhog vrha (s. 676).« Ovi, sa čisto fitogeografskog gledišta, vrlo zanimivi i važni podaci o rasprostranjenju smreke u Gorskom Kotaru ne mogu nas sa šumarskog stanovišta zadovoljiti. Po uzgajanje šuma nije odlučan sporadički pridolazak vrste drveća u grmolikom obliku, već je od najveće važnosti, da se ustanovi njen maksimalni pridolazak u sastojinama, jer moramo znati, koji su položaji s obzirom na edafske i klimatske faktore za dotičnu vrst u dotičnom području najpovoljniji. Stoga je, jedna od glavnih zadaća ove studije, da se ustanovi, između kojih se nadmorskih visina i unutar kojih granica nalazi u Gorskom Kotaru za smreku najpovoljnija regija. Kao indeks služit će nam pri tome najbolje one stojbine, na kojima ona prirodno najbrojnije pridolazi i gdje je ujedno njezin rast kvantitativno i kvalitativno maksimalan. Da se ove pojave utvrde i prirodno rasprostranjenje smreke u tom području objasni, sabrao sam podatke za preko 400 sastojina, u kojima smreka bilo u kojoj smjesi pridolazi prirodno. Podaci su sabrani iz opisa gospodarstvenih osnova gotovo svih šuma i lično kontrolirani. Pri tom je uzet osobit obzir na nadmorsku visinu, ekspoziciju, oblik tla; uzeti su podaci o vrstama drva, koje čine svaku pojedinu sastojinu, u kojoj smreka prirodno pridolazi, te podaci o približnoj površini svake takove sastojine, izraženi u ha. Konačno su svi tako sabrani podaci svrstani i iskazani u pregledu 1. Ovi podaci razvrstani su dalje prema nadmorskoj visini, ekspoziciji i vanjskim terenskim oblicima u pregledu 2 i 3. Podaci ovih pregleda u glavnom potvrđuju naprijed spomenute općenite navode, t. j . da smreka izbjegava sve više i izložene položaje, pogotovo južne, a mnogo je ima na izrazito kotlinastim tlima. Detaljnije će se o tom raspraviti u poglavlju o edafskim faktorima. 227 |