DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 31 <-- 31 --> PDF |
da je u stanju da iskoristi svu u tim pukotinama sabranu vlagu i mineralnu hranu, što je od velike važnosti za njen rast na kamenitim kraškim tlima. Prema tome i ovaj edafski faktor sam po sebi, t. j. ako se ne uzme u obzir lako isušenje ovog plitkog tla, ne može da sprječava rasprostranjenje ove vrste u tom području. Vlaga tla je za smreku od naročite važnosti Ovdje se mora naglasiti prirodni zakon, da svaka vrsta drveća traži za dobro uspijevanje u toplijem području svoga pridolaska više vlage u tlu i zraku nego u hladnijoj klimi, odnosno na toplijem i sušem tlu više zračne vlage nego na hladnijem i vlažnijem tlu i obratno. Vlaga tla je, osim ostalih, uzrokom, da na mnogim kraškim staništima nema smreke, jer se često nalazi u minimumu, pogotovo ljeti za vrijeme suše i žege. Kraška su tla za vodu vrlo propustljiva; još ako su uz to na vjetru izloženim ekspozicijama, to se brzo osuše, tako da u nekim predjelima, unatoč velike množine oborina, nastupaju sušne periode, od kojih najviše trpi smreka, koja je u tom pogledu najosjetljivija vrsta drveća. Poradi toga pridolazi u ovom području smreka najviše na onim mjestima, gdje se najdulje zadržava vlaga u tlu, odnosno gdje ima najviše zračne vlage, a to su prvenstveno ravni položaji,´te okolica vrtača i sniježnica. Od daljnjih su edafskih faktora od odlučne važnosti nadmorska visina, ekspozicija i vanjski oblik površine tla (reljef tla). Kolikogod su ti faktori važni uopće za pridolazak smreke u tom području, isto tako imaju izvjestan utjecaj i na sastav sastojina s obzirom na vrst drva. To se jasno vidi, kada se podaci dobiveni u prvom poglavlju o rasprostramenju smreke, razvrstaju prema vrsti sastojina uzimajuć pri tom u obzir nadmorsku visinu, ekspoziciju i reljef tla. Rezultat je sadržan u pregledu 4. Čiste smrekove sastojine nađene su na minimalnim površinama (\´22c/c), gotovo isključivo u nadmorskoj visini između 600 i 800 metara. Najviše ih ima na ravnim, zaštićenim ekspozicijama (73´24%), dok ih .. istaknutim ekspozicijama, osim nešto na S i SZ, gotovo i nema. Nađena je manja površina čiste smrekove sastojine i u nadm. vis. iznad 1000 m na Matić poljani kod Mrkoplja. To je sa svih strana zaštićena visoravan. S obzirom na reljef tla, čiste smrekove sastojine pridolaze na ravnim, zaštićenim, neizloženim tlima. Na pećinastim vrhuncima pojedinih brda nailazimo među kamenjem i na veće skupine smrekovih stabala, koje su našle ovdje svoje stanište zbog oštrije klime visoko uzdignutih, a malih brdskih masa. Te skupine, iznad 1200 m. nadm. vis., ne čine zatvorenih sastojina, već dolaze u otvorenim formacijama, a na rijetkim takovim vrhuncima (Gornji Medvejci) pridolazi smreka sa bukvom kao kržljavo grmoliko drvo i do 1400 nadm. vis., što nije za pitanje pridolaska smreke u sastojinama od nikakove važnosti. Smrekove i jelove miješane sastojine (5´66%) pridolaze većinom u nadm. vis. između 600 i 800 met. i to najviše na Z ekspoziciji (30%), dok ih na južnim ekspozicijama gotovo nema. Tlo je većinom kotlinasto. Smreka utrešena rijetko u jelove sastojine (4*90%) također pridolazi najviše u nadm. vis. između 600 do 800 m. i to iznimno u većoj površini na J ekspoziciji. Tu ekspoziciju u površini od 167 ha zaprema na jednom slabo nagnutom terenu u Sivniku kraj Ličke Jesenice. Od ostalih položaja zaprema najviše neeksponirane, te S, Z i JZ ekspozicije na kotlinastim terenima. Smreka utrešena rijetko u miješane jelove i bukove 245 |