DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Pregled 6. . Čista smrekova sastojina Smrekova i jelova sastojina Smreka utrešena u jelovu sastojinu Smreka utrešena u jelovu i bukovu sast. Smreka utrešena u bukovu sastojinu Smrekova i bukova sastojina Smrekova, jelova i bukova sastojina Ukupno E k s p o z i čij a UkuS SI I JI J JZ Z SZ ravno pno h e k t a r a 36 10 1 19 182 248 172 178 75 6 52 69 345 124 128 1149 146 66 75 29 208 143 136 40 150 993 864 1939 1646 1703 519 1610 1214 649 3342 13486 311 170 221 96 107 169 262 270 1528 3134 31 1 34 45 10 80 60 261 17 20 121 33 156 103 160 38 381 1029 | 1546 2404 | 2139 1911 1087 2105 | 2117 | 1220 | 5771 20300 te J (5*35%). Razmotri li se ovaj pridolazak na ekspozicijama posebno za položaje ispod 1000 m i posebno za one iznad 1000 m nadmorske visine, izostavivši ravne neeksponirane položaje, gdje je u oba slučaja ima relativno najviše, to se na nekim ekspozicijama opaža znatna razlika. Iz pregleda 2 vidi se, da smreka pridolazi na ekspozicijama do 1000 m najviše na SI (13*94%), zatim na. JZ (1079%), JI (1065%), Z (10*25%), i (6*95%), S (.´83%), J (.´03%) i konačno na SZ (571%). U nadmorskim visinama iznad 1000 m dolazi najviše na I (14*40%), Z (ll´21%) i S (10´97%) ekspozicijama, dok je na ostalim, osobito na SI (380%) i J (2*39%), vrlo slabo zastupana. Naročito je napadno, kako je u visini iznad 1000 m pridolazak smreke na SI eksp. razmjerno jako pao. Dok na toj ekspoziciji u visinama do 1000 m zaprema 13´92%; to u visinama iznad 1000 m zaprema samo 3´80% površine. Na južnim pak ekspozicijama, gdje do 1000 m zaprema 6´03% površine, u visinama iznad 1000 m zaprema tek 2*39%. Iz toga se zaključuje, da smreka u višim položajima izbjegava izrazito eksponirana tla, pogotovo na J i SI ekspoz., a prijaju joj i tu zaštićeni i kotlinasti, pa i pećinasti položaji, jer je u njima najbolje očuvana od isušivanja suhih SI vjetrova, od mlačnog južnjaka, kao i od ljetne žege južnog sunca. Od vanjskih oblika tla (pregled 7) smreka je na 75*88% površine zauzela kotlinaste i raznolike položaje. Da joj pak osobito prijaju ravni položaji, dokaz je ne samo to, što je — kako smo vidjeli — zaposjela relativno najviše ravnih ekspozicija, već i to, što i ono malo čistih sastojina tvori većinom na ravnom tlu. Saberemo li sve naprijed rečeno, dolazimo do zaključka, da je maksimalni, a ujedno i optimalni pridolazak smreke u području Gorskog Kotara u nadmorskim visinama između 600 i 800 m, prvenstveno na ravnim, a onda na istočnim (SI, I i JI) i zapadnim (JZ i Z) ekspozicijama, te na kotlinastim zaštićenim tlima. Sa većim nadmorskim visinama njen 249 |