DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Mislim, da sam bio dužan na sve ovo upozoriti, kako ne bi neželjeni utjecaj ovoga´zakona i njegovih Uputstava na drugim poljima javnoga života bio knjižen na teret šefova šumskih Uprava, koji su i bez toga uvijek između čekića i nakovnja. Napokon moram da spomenem da svi ljudi, koji plaćaju poreza ispod 120. Dinara, nisu u svakom slučaju i siromašni. Poznat mi je slučaj, da najbogatiji čovjek u selu plaća poreza svega 4.— Dinara. On naime nema nekretnina, ali zato ima 100.OOO Dinara u gotovom, koje ne pokazuje svakomu. Ing. Jos. Ambrinac IZ UDRUŽENJA Ing. STJEPAN ŠURlC (SUŠAK): OPIS I OSNOVA GOSPODARENJA U DRŽAVNOJ ŠUMI »DUNDO« NA OTOKU RABU* Uvod. Šuma »Dundo« sastavni je dio ovećeg kompleksa šuma crnike (Quercus ilex) na jugozapadnom dijelu Raba. Zaslužuje naročitu pažnju ne samo radi svojih estetskih osebina, važnih radi blizine kupališnog mjesta Rab, već i radi posebnih svojstava u pogledu uzgajanja i djelovanja šume na tlo. Struktura sastojina, vrst drveća, bogatstvo flore, djelovanje na tlo, mediteranska klima, sve se to mnogo razlikuje od prilika, koje vladaju u ostalim šumama u unutrašnjosti države, te zavređuje, da se te osebine naročito istaknu i opišu. Površina iznosi 106´5l ha, od čega otpada na šumom obraslu površinu 102-44 ha, poljoprivredno zemljište 3´4l´ ha, neplodno 0-66 ha. Prostire se od uzvisine Dundo (84 m nad morem) udaljeno 5 km. od mjesta Raba, te pada prema zapadu do uvale Sv. Kristofora. Ekspozicija je u glavnom zapadna i jugozapadna. Inklinacija: blago nagnuto, mjestimice ravno, prema morskoj obali strmo. Tlo se nalazi na vapnencima gornje krede. Ti su vapnenci ili potpuno bijeli ili katkad voštano-žute boje. Osim na nekim mjestima i to oko lugarskog stana i na Gabrovici, temeljni kamen svagdje izbija na površinu. Medu kamenjem i u njegovim pukotinama nalazi se zemlja. To su tipična skeletna zemljišta, jedina zemljišta, koja na kršu nose šumu. Ostala zemljišta, koja nisu skeletna, već su pokrita tanjom ili debljom naslagom zemlje, zauzela je posvuda poljoprivreda. Tlo je prema tome plitko, ali medu kamenjem, u pukotinama, drveće može da svoje žilje duboko spusti u tlo. Tlo je tipična crljenica (terra rossa). Crljenica dolazi posvuda po našem primorskom kršu, a i na kršu u ostalim toplijim krajevima, te je uopće tipična za zemlje oko Sredozemnog mora. Razvija se samo na vapnencu i dolomitu, a nikada se ne stvara na drugoj podlozi. Sam proces stvaranja i njegov početak nije dovoljno poznat. Početak stvaranja pada vjerojatno u diluvij ili čak u tercijer. Za stvaranje crljenice odlučni su klimatski faktori: vruće, sušno ljeto i vlažna zima. Zato se i nalazi posvuda oko Sredozemnog mora. Po svom mehaničkom sastavu crljenica je najbliža glini, i ako je neki ubrajaju u ilovaču (Adamović). Kapacitet za vodu je velik, ali poslije izvjesne količine primljene vode postaje za vodu nepropusna. Ovo svojstvo ima i dobrih i rdavih strana. Radi nepropusnosti stvaraju se lokve, često jedina napajališta za blago. S druge strane, oborinska voda ne može duboko prodirati, pa se ne stvara podzemna voda. Veoma je plastična, te sa vapnom daje dobru, za vodu nepropusnu žbuku, koja se upotrebljuje kod zidanja cisterna. Dodatkom vapnenca gubi crljenica svoju plastičnost. * Predavanje održano na 21. VIII. 1932. na ekskurziji Sušak—Rab prigodom 56-te glavne skupštine Jug. Šumarskog udruženja. 259 |