DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 47 <-- 47 --> PDF |
onako treba mnogo vlage. Bura redovno donosi vedro i hladno vrijeme, dok jugo donosi toplo i vlažno vrijeme. No jugo zna katkada biti tako topao, da je suh; tada je vrlo štetan, isušuje lišće i cvijetove, te je osobito štetan za masline i vinograde. Bura puše preko cijele godine, no najčešće zimi. Jugo najčešće u proljeću, ali može i u druge godišnje dobe. Jesen je relativno mirna. Na Rabu bura škodi još time, što sobom nosi čestice soli. Katkada čitava šuma izgleda kao injem posuta. Posljedica je sušenje stabala. I u šumi »Dundo« bura često posoli stabla, ali bez veće štete. Znatnije su štete u samom mjestu i najbližoj okolici Raba. Da se bolje mogu razumjeti uvjeti gospodarstva u šumi »Dundo«, u kratko ćemo napomenuti ekonomske prilike. Ne ćemo se baviti sa samim mjestom Rabom, gdje su posebne prilike, već sa okolicom. Posjedovni odnosi nisu idealni. Prije rata gotovo sva plodna zemlja bila je u rukama vlastele, a seljaci su bili njihovi kmetovi ili u najboljem slučaju zakupnici. Stoga je poljoprivreda na niskom stupnju, i ako ima iako dobre uvjete za razvoj (plodna polja, kroz koja protječe voda), a i dobru prođu poljoprivrednih, naročito vrtnih produkata (povrća i voća) u svim kupališnim mjestima. No baš radi nezgodnih posjedovnih odnosa ne daje se ništa na melioraciju polja, dapače tekuća se voda ne rskorišćuje za zaljevanje, već otiče dubokim kanalima. Žalosno je pogledati, kako polja stradavaju od suše, dok voda beskorisno mimo otiče. Otok Rab je jedan od najpošumljenijih otoka na Jadranu. Najveći je kompleks crnikovih šuma. Drvo se upotrebljuje najviše za ogrjev, u maloj mjeri za građu (barke), zatim za trklje za vinograd. Drvo za ogrjev ima vrlo dobru cijenu. Otoci i susjedna Italija siromašni su na ogrijevnom drvu, a osim toga najvole kao ogrjev sitno, ali tvrdo drvo, kao što je crnikovo. Izvoz iz šume do obala svuda je vrlo lagan, a dalje lađom vrlo jeftin. U prošlim godinama postiglo se za crnikovo drvo postavno pod brod i preko 200 dinara po 1 prm. U samom Rabu prosječno stoji 100 kg. drveta 26—30 Din (ca 150 Din po 1 prm). U šumi na panju postizavala se taksa od 40—80 Din za 1 m3 ogrjeva, a za trklje za vinograd 1 Din po komadu. Vrlo se mnogo pair vapna. Za paljenje upotrebljuje se najsitnije pruće i kiće, te razni grmovi: komorika, erika, planika i slično. Kolikogod je korisno, da se iz šume može iskoristiti i najsitniji materijal, vidjećemo kasnije, da je vrlo štetno oduzimati šumi njezino glavno prirodno gnojivo, koje ima da popravlja loša fizikalna svojstva tla. Dosadanje gospodarenje. Za šumu »Dundo« postoji stara osnova iz godine 1906., koja propisuje srednješumsko gospodarenje. Ophodnja za podstojno drveće propisana je sa 15 god., a za nadstojno sa 120 god. Godine 1906. dobni razredi bili su zastupani ovako: Za podstojno drveće: 1— 5 god. . . . 32-18 ha 6—10 god. . . . 4-43 ha 11 god. i više . . . 65-83 ha Za nadstojno drveće: 1—20 god. . . . 13-79 ha 41—60 god. . . . 64-45 ha 61—80 god. . . . 11-39 ha Drvna zaliha podstojnog drveća iznosila je 1595 m3, a nadstojnog 3540 m3 ili svega 5135 m3. Prosječno po 1 ha bilo je 50 m*. Godine 1896. iznosila je ukupna drvna zaliha 3333 m3. Za decenije 1896.—1905. bio je propisan etat od 179 m3 godišnje, a faktično se sjeklo 175 m3, odnosno za 10 god. 1750 m3. Prirast za 10 god. iznosi} bi (5435 + 1750) — 3333 = 3352 m3, odnosno godišnje 335, što po 1 ha čini 3-27 m3. Ovom računu ne možemo pokloniti punu vjeru, jer ne znamo, kakovom je metodom ustanovljena drvna zaliha u god. 1896., a kako u 1906. god. Za decenij 1906.—1915. bio je propisan etat od 154 m3 nadstojnog drveća i 207 m3 podstojnog drveća svega 361 m3. Po odbitku otpada kod izrade, faktični etat trebao je iznositi 345 m3. Faktično 261 |