DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 48 <-- 48 --> PDF |
le sječeno manje. Kroz 10 godina posječeno je svega 2340 m3 (110 m3 za tehničku porabu i 2230 m3 ogrjeva) ili prosječno godišnje 234 m8. Od 1915. do danas nisu vršene sječe, osim slučajnih užitaka. Jedino je 1925. god. na površini od 87 ha izvršena čista sječa. Posječeno je 7O0 m3 i polučena je taksa od 61.000 Din. I ako je u tom drvetu bilo i tehničkog drva, sve je iscjepano za ogrjev. U uzgojnom pogledu dosta se radilo. Nisu poznati podaci do god. 1905., ali da je bilo i ranije sadnje, svjedoče razni borovi» cedri i si., koji nisu autohtoni. Od godine 1905.—1915. god. posađeno je sjemena od: Qu. ilex 680 kg, Ou. suber 20 kg, oraha 42 kg, lovora 32´5 kg, P. pinaster 10 kg, P. pinea 6 kg, P. halepensis 1 kg. Sadnica je posađeno od: Q. suber 1.700 kom., lovora 550 kom., Thuja 100 kom., P. halepensis 585:) km., cedra 110 kom., Cupressus 800 kom., Prunus serotina 1000 kom., mendula 30 kom. Ukupni izdaci za sadnju i sjetvu iznosili su 759´84 K, za šumski vrt 25674 K, a za ine radnje (ograde) 7679 K; svega 1093-37 K. Uspjeh tih sadnja nije osobit. Qu. suber-a nađe se tek po koji komad, oraha nigdje, isto tako ni lovora ni prunus serotina. Ostale vrste bolje su se primile. U novije doba (1931. i 1932.) sve radnje odnose se na pošumljenje makije na rtu Sv. Kristofora. Sadi se žir crnike, čempres i cedar. Dosadanje gospodarenje — prema ondašnjem shvatanju, koje je napose prevladavalo u svim zemljama oko Sredozemnog mora, da se naime goji srednja šuma — možemo označiti kao dobro. Ono je relativno vrlo dobro, ako ga usporedimo sa gospodarenjem u velikom kompleksu susjednih općinskih šuma, gdje je vođen niski uzgoj, pa se još i danas vodi. Prije rata nije Rab bio kupalište, pa nije bilo estetskih obzira, već se gledalo polučiti što veći prihod. Da li je to moguće postići u srednjoj šumi, to je i danas još pitanje. Sadanje stanje šume. Radi obilja svjetla, radi jakog fotokemičkog djelovanja sunca i visoke temperature šuma na primorskom kršu pokazuje drugu sliku, nego u pozadini. Ona nije tako tiha, mistična i tako tajanstveno uzvišena. U njoj je svjetlo i život, vječit nemir i stvaranje. Svuda prodire svjetlo i nema kutića, gdje se njegova moć ne osjeća i gdje ono ne donosi bujan život. Evo kako Adamović u svojoj knjizi: »Die Pflanzenwelt dur Adrialânder opisuje primorsku šumu: »Stabla se nalaze u izvjesnoj međusobnoj udaljenosti, pa se stoga bujno razvija podstojno drveće i bilje. Natrula stelja nigdje ne smeta, da ubavo cvijeće podiže svoju mirisnu glavicu, i na ovom prostoru svjetla i stvaranja nigdje se ne pojavljuje vlažni i turobni prostirač od mahovine. Miriade velikih i malih, crvenih, smeđih i crnih mravi marno obilaze i najmanji prostor, zlatne bube, kićeni skakavci, šareni leptiri živih boja, majušne osice, bezbrojne mušice zuje, cvrče i piste, tiho razgovaraju i šapuću, mile ptičice skakuću i lete, pjevaju i cvrkuću, modrozelene gušterice, crnožute kornjače, a pače i šarene zmije gmižu i pužu od grma do grma, čuje se tihi žumor u zraku, šapat u granju i ne rijetko glasni govor i vesela pjesma djece i žena, koje sakupljaju drvo — to je slika, koju pruža jadranska šuma.« Sastojina ima u glavnom oblik srednje, mjestimice i. niske šume. Nadstojna su stabla: Qu. ilex, Qu. lanuginosa, Pinus halepensis, pinaster, pinea, te pojedini cedar i čempres. Podstojnu sastojinu čini Qu. ilex, lovor i razno grmlje: Arbutus unedo, Phillyrea média, Erica arborea, Pistacia lentiscus, Myrtus italica, Junipcrus oxyc^drus i druge. Nadstojna crnika (Ou. ilex) većinom nije iz sjemena, već iz panja. Niskog je rasta, srednja visina iznosi 8 m. Rijetke su visine iznad 12 m. Ona čini ujedno glavni dio sastojine. Borovi su isto niski, prosječno 12 m. Umjetno su posađeni u pojedinim grupama. Podstojna sastojina, opet u glavnom od crnika, čini gustu, jedva prohodnu sastojinu. Nadstojna stabla dosta su rijetka, obrast im je prosječno 0´2—0.3, te ne čine nikakovu zapreku razvitku podstojne sastojine. Karakteristično je za ovdješnje šume grmlje Erica arborea (veliki vrijes), Arbutus unedo (planika), Viburnum tinus (lemprika), Myrtus italica (mrča), Pistacia 262 |