DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 49 <-- 49 --> PDF |
leiitiscus (tršlja), Pistacia terebinthus (smrdljika), Phillyrea média (zelenika), Paliurus aculeatus (drača), Rhamnus alaternus, Spartium junceum (žukva), Juiiiperus oxycedrus (šmrika), Jun. macrocarpa (pukinja), Jun. phoenicea (lomina), koje je sve zimzeleno (osim Pistac. terebinthus), te čini glavni clemenat makije. Tipičnu makiju nalazimo na rtu Sv. Kristofora. Makija (talj. Macchie, franc. Maquis) su zimzelene šikare nastale ondje, gdje je šuma uništena. Karakteristične su za zemlje oko Sredozemnog mora. U makiji nalazimo elemente šuma i to poglavito crniku, rogač i druge, ali su glavni sastavni elementi gore navedeno grmlje. Pored ovih grmova, koji dolaze na Rabu. karakterizuju makije još ovi: Erica verticillata, multiflora, mediterranea, scoparia, Calycotame infesta, Cistus monspeliensus, salvifolius, Olea europeae, oleaster Nerium oleander, razne ruže, kupine, povijuše i zeljano bilje. Plan za buduće gospodarenje. Šuma »Dundo« ima se u buduće uzgajati tako, da bude estetski što vrednija. To ima da bude jedan od ukrasa otoka Raba, a svaki čisto ekonomski momenat treba da se zabaci. Estetsku vrijednost čine vrsti drveća i njihov uzgoj i rast. S obzirom na vrst drveća ne može i ne trebamo više mnogo želiti. U glavnom treba dodavati što više lovora, tako da šuma daje ovakav dojam: gornji etaž sastojine neka čini crnika, a donji lovor. Tu i tamo po koja grupa borova, cedrova i čempresa. Ove potonje naročito uz putcve. Makija na rtu Sv. Kristofora pošumljuje se sadnjom žira crnike, te sadnica čempresa i cedra. Karakteristične grmove, koji daju poseban karakter i ukras šume, treba čuvati. Naročito Arbutus unedo, Viburnum tynus, Myrta italica i Erica arborea. Važnije je, da se unaprijedi rast i oblik drveća. Vidjeli smo, da je crnika gotovo sva iz panja i da je niskog rasta. Obično se misli, da će se neka šuma najbolje oporaviti i popraviti, ako se u nju uopće ne dira, već se prepusti jedino djelovanju prirode. Nije ni to loše, ali se tako prepolagano šuma oporavlja, čovjek u svojim mjerama ima toliko sredstava, da popravi tlo i sastojinu. Kod tla vidjeli smo ove nedostatke: plitko tlo, tvrdo, sa malim kapacitetom za uzduh i vodu. Ima malo mineralnih hraniva, a pogotovo premalo humusa. Na dubljinu tla ne možemo utjecati, niti ne trebamo dodavati mineralnih hraniva. Ali fizikalna svojstva tla možemo popraviti, pribaviti više humusa, pa dosljedno tome pribavitt´i i više hraniva, odnosno tlo osposobiti, da hranive materije lakše prima, bolje ih čuva i lakše predaje drveću. U prvom redu ne smije se dozvoliti, da sunce tlo direktno obasjava. Time se prebrzo rastvaraju organski otpaci, pa se ne može stvarati humus, ujedno se uništuje mikroflora i mikrofauna, koja je za tlo toliko korisna. Radi toga nikako ne smijemo više postupati sa ovom šumom kao sa srednjom šumom, te čistom sječom sjeći podstojnu sastojinu. Kod sječe bilo kakove vrste i kod provađanja proreda ne smijemo iz šume i´znijeti i najsitnije grančice. One moraju ostati na tlu podjenako razbacane. To je najbolje fizikalno gnojivo i tvrdo se tlo time osjetljivo popravlja. Jedan od znatnijih uzroka loših fizikalnih svojstava tla u toj šumi (pored čiste sječe) je taj, što se uvijek iznose i najsitnije grančice (za paljenje vapna). Pobornici postojane šume (Dauerwald), a naročito Môller mnogo polažu na stalni pokrov tla sa steljom i sitnim g´ranama. Ovakav pokrov drži tlo u svježijem stanju, štiti ga od prejakog žara i hladnoće. Dobro uzdržani mrtvi pokrov tla čini, da glavni organ u šumskoj proizvodnji — površina tla — ostane uvijek u dobrom stanju, da ga možemo smatrati kao fabriku dušičnih gnojiva, koja pomoću mikroorganizama preobraćaju organske otpatke u nitrate, i to u formi, u kojoj ih biljka najlakše prima. Po mnijenju Mollera i Wiebecke-a može se na taj način za koji decenij tlo popraviti za jedan do dva bonitetna razreda. Da se podigne kvalitet sastojine, treba u prvom redu stvoriti mogućnost, da se razviju što ljepša i viša stabla, te da bude što više crnike iz sjemena. Donji etaž je 263 |