DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 5 <-- 5 --> PDF |
detaljno promatran, izgleda nepravilan i rastrgan: vrtače, škrape, uske i kratke doline i kotline, mala zatvorena polja i rastrgane visoravni izmjenjuju se naglo sa pećinastim, strmim, kamenitim položajima, vrhuncima, glavicama i grebenima; a ipak se svi ti najraznoličniji reljefi slažu jedan uz drugi u veće ili manje skupine te zajedno čine velike brdske masive, kojima bilo teče paraleno sa obalom Jadranskog, mora, t. j . od SZ na JI, tako da je i tu konačna rezultanta — izvjesna pravilnost. Golemi se brdski masivi strmo ruše u Jadransko more. Kapela sa Bjelolasicom (1536 m) i Risnjak (1528 m) čine jezgru čitave brdske mase ovog područja. Ta konfiguracija terena i blizina Jadranskog mora uzrokom su naročitih klimatskih prilika ovoga područja. Uz uski obalni pojas mediteranske klime neposredno slijede (u nižim prema kopnu okrenutim položajima) područja kontinentalne klime, dok moru izložene strane i više brdske regije imaju oceansku klimu. Velike uzvisine, koje teku paralelno sa morskom obalom i uzdižu se neposredno nad površinom morskom, uzrokom su velikoj množini oborina, koje dosižu i do 3000 m/m godišnje. Južni vjetrovi, što struje najčešće zimi s mora noseći zrak pun vlage, uzrokom su velikoj množini snijega, koji padne na visočinama, ali ujedno ti isti vjetrovi ublažuju zimske temperature i time oslabljuju, u predjelima, koji su njima izloženi, karakter kontinentalne klime, te stvaraju klimu, koja se više približava oceanskoj. Iz činjenice, da se kod nastupa južnih vjetrova prosječna temperatura digne za 5° C, vidi se prilično dobro utjecaj južnih vjetrova na ublaženje zimske temperature u Gorskom Kotaru. S druge strane sjeverni suhi vjetrovi, što dolaze sa kontinenta, ohlađuju sjeverne strane bregova i njima otvorene kotline napunjaju stalno hladnim zrakom, te time daju ovim položajima kontinentalni ju klimu. Zima traje od početka decembra do konca aprila. Srednja temperatura za tih 5 zimskih mjeseci iznosi za niže položaje + 1° C. U ekvinoikciju padaju duge kiše. Mrazovi su česti, a u kotlinama skupljaju se jutrom magle sve do konca juna. Ljeto traje od polovice juna do polovice septembra. P´rosječna mu je temperatura u nižim položajima + 15° C, a u višim + 10° C. Polovicom septembra nastupaju već rani mrazovi. Jesen je kratka. Srednja godišnja temperatura u nižim položajima (do 800 m) iznosi 6°—8° C, a u višim 3"—5° C. Vegetaciona perioda traje u nižim položajima 6 mjeseci, a u višim 5. (Francisković: Šume i Šumarstvo Vlastelinstva Thurn Taxis u Zapadnoj Hrvatskoj, Š. L. 1927, s. 417). Od osobite su važnosti hidrografske prilike ovog područja, koje su radi kraškog karaktera neobične. Unatoč velike množine godišnjih oborina ponestaje ipak ljeti vlage, te sušne periode nastupaju češće, nego bi se to s obzirom na prosječne godišnje oborine moglo očekivati. Pravih rijeka i stalnih izvora gotovo i nema, već sva voda brzo otiče kroz pukotine u podzemlje, pa tako su i rijeke Mrežnica, Dobra, Vrnika, Dretulja i Munajava ponornice. U geološkoj prošlosti bilo je više većih slatkih jezera, dok ih je sada manje, a nekoja su od njih periodička (Močila, Dabar, Drežničko polje, Crnačko polje i Grobničko polje). Ta jezera nastaju, kad za velikih kiša u kraškim poljima skupljena voda ne može (zbog uskih ponora) da oteče. (W e s s e 1 y: Kras, s. 207). Od ovih rijeka i voda ne može vegetacija da ima koristi, a pošto joj kraško tlo ne može da spremi ni podzemnu vodu, koja bi joj u slučaju potrebe za vrijeme 219 |