DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 53     <-- 53 -->        PDF

HA ....... ...........


............. ....... y ........, ........ .... .... .. ........ ......,
y ..... ....... ... .. ..., ..... .......... ............, . .......... ..
....... . ...... ..... .......... y ..... ..... .. ....... ....., ... ce .......
............ . . ..... ....... ... ......... ... . ..... ......., ..
.. ....... . ....... ........ .......... .. .... ....... je ........ .. ....
......., na ... . ..... ...... ........ ..... ....... ... . ..... ......... ..
....... ....... ........ ... ....... .. ...... ....... ..... je ..... .....
..... ..... ....... ... .. ......... ............ ..... ....... .... je, .......,
....... .. ........ ......., ........ ............ .... . ....... .... ....
........ ..... je ..... ...., a .. ........ ...... je . ...., ... je .... .....
...... .. ..... . .. ... ...... ..... .. ....... ... ..... .... .... je .......
......, .. ........ ... ......., . .. ..... .... ..... ........ . ........,
.... .... ............ . .... ........ ......; .... je .. .... . ...... ........
.. ........ ...... ....... ..... ........ ... ce ........ ....... ...
. ...., ... ce ...... ........ . .... . ..... .... . ....... .. ..... . ......,
... .... ........... ...... y ....... ....... ........ ...... .... je
<5... ......... . .. ........... ......... ....... ........ y ...... 26
....., .. ..... je .... ..... ....... ....... ....... ................ Ha ....
........., ..... ....... .......... ......., .......... .. . ..... ........
........, .... ... .. ....... ......... . ........ ....... .... .. .......
....... .. ............ ....... ..... ....... „.... .... ................
.... .. ...... ....... .-a ....... .......". ..... .. ce .... .... ..........
..... ...... y ........ .. ..... ........ ...... .............., ..... ce
.... ........... .... .. .. ....... ...... ...... . ......, ...... .. ......,
...... je ........ ....... .... ....... ....... .. ..... ..... .. .... ....
........ .. .. ...... ............ iny.v.a .. .. ...... ......... ........, ..
.... ... ......., ... .. .. ce .. ... ..... .. .....


.. .... ........., a .. . .... ........ .. ....... .... ...... ........
. ...., ...... je ...... ......... ........ .. ...... ...., ... ........
..... ....... .. .... ......... ... ...... .... ..... .. ..... ...... .......
iie ...... „....... .....". ..... .... ......, .. ce ....... ........ . ....
......., .. .. .. ce ..... .... . ......... ...... ..... ..... ........


.... M. ......


IZ UDRUŽENJA


Ing. STJEPAN ŠURIĆ (SUŠAK):


PREBORNE SJEČE U NEUREĐENIM PREBORNIM ŠUMAMA I ŠUMAMA
TIPA PRAŠUME*.


Uvod. Područje Direkcije šuma na Sušaku sastoji se u najvećem dijelu od mješovite
jelove, smrekove i bukove šume na visokom kršu. Te šume imaju oblik neuređene
preborne šume ili su tipa prašume. Općenito prevladuja najjači debljinski razredi.
Gospodarskim osnovama, pa i Zakonom (Čl. 7. Pravilnika Zakona o zaštiti domaće
drvarske industrije) propisano je u takovim šumama preborno gospodarenje.


* Predavanje, koje je trebalo da bude održano prigodom skupštine J Š. U. na
22. VIII. 1932. na Plitvičkim jezerima. Nije se moglo održati zbog suviše kratkog zadržavanja
ekskurzije na Plitvicama.
339




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Preborno gospodarenje u šumama na Kršu obično se opravdava time, što se
misli, da se jedino prebornim gospodarenjem može osigurati pomladak i očuvati tlo
od štetnih upliva insolacije, ablacije i korozije. Ovo međutim nije potpuno ispravno.
Prebornom sječom najbolje se čuva, pa i podiže produktivna snaga tla, ali prema
današnjem stanju nauke nije potpuno dokazano, u koliko je tlo bolje sačuvano, nego
polaganom i postepenom oplodnom sječom. Osiguranje pomladka i u vrlo nepovoljnim
prilikama (plitko tlo, južna ekspozicija) moguće je potpuno i kod oplodne sječe, ako
se ona ne vodi prenaglo. Preborno gospodarenje u šumama ovoga tipa iz ovih razloga
nije bezuvjetno potrebno. Do vrlo dobrih rezultata možemo doći i postepenom
polaganom oplodnom sječom, ako sječu na istoj površini vodimo kroz 10—20 godina,
kako se to danas općenito radi u naprednom gospodarstvu.


Uzgojni momenti, koji uplivaju na odabiranje načina gospodarenja (preborna ili
oplodna sječa) u literaturi su mnogo raspravljani. Ne ćemo se ovdje time dulje zabaviti,
tek napominjem, da to pitanje u nauci nije još riješeno, ma da se čini, da je
preborna sječa bliže naravi same šume, te da je u uzgojnom pogledu imamo smatrati
kao bolju. U konkretnom slučaju za šuma ove Direkcije mnogo su važniji ekonom ski,
momenti , koji imperativno nalažu preborno gospodarenje. To su momenti, koji
se odnose na podizanje prirasta i na potrajnost.


Podizanje prirasta. Šume su, kako je spomenuto, stare, neuređene preborne
šume, a u najvećem dijelu tipa prašume. Ove su šume danas bez prirasta, odnosno
prirast je paraliziran neprestanim propadanjem najstarijih stabala. Glavni cilj gospodarenja
uopće je podizanje prirasta. Da razmotrimo, kako se u tom pogledu odnosi
preborna sječa prema oplodnoj.


Oplodnom sječom u razmjerno kratko vrijeme posiječemo sva stabla sa jedne
površine. Sijeku se ne samo ona stabla, koja više ne prirašćuju odnosno imaju negativan
prirast, nego i ona stabla, koja su u naponu prirašćivanja. Poslije sječe dobivamo
mladu šumu sa vrlo malim prirastom. Od početka sječe, pa do nekog dovoljnog
prirasta proteče kojih 30—40 godina. Uz to dolazi još jedan momenat. Ne želimo li
grubo povrijediti princip potrajnosti, ne možemo sječu voditi na cijeloj površini. U
pravilu prvih 20 godina smjeli bismo posjeći ´/«—V« površine. Ostalo ostaje i dalje
prestara šuma bez prirasta, i to još dug niz godina.


Prebornom sječom vadimo u prvom redu stabla sa negativnim prirastom, sa
vrlo malim ili kvalitativno lošim prirastom. Ostaju stabla, koja su sposobna za potpuno
prirašćivanje. Taj se prirast očituje u jednoj sječini već za 4—5 godina. Odaberemo
li kraću ophodiTicu, na pr. 10 godina, to ćemo na cijeloj površini Direkcije postignuti
potpun prirast u roku od 14—15 godina.


Potrajnost. Potrajnost u užem smislu u prijašnja vremena bila je regulom, koja
se nije smjela prekoračiti ni za volju teških materijalnih žrtava. Danas, u doba jeftinih
i brzih prometnih sredstava, zahtjev za potrajnošću u užem smislu nema tolike važnosti.
Šta više, stvorilo se vjerovanje, da je takav zahtjev potpuno nesavremen, dapače
štetan i uvijek vezan sa materijalnim žrtvama. To nije tačno. Potrajnost je i
danas ideal, za kojim treba da težimo. Svi razlozi, koji su svojedobno postojali za
strogu potrajnost, postoje i danas. Tek oni nemaju toliku težinu kao nekada i radi
njih ne ćemo činiti velikih materijalnih žrtava u tom obliku, da stare šume još dug
niz godina držimo na pariju. Prebornim gospodarenjem najbolje se osigurava potrajnost.
Doduše kod sadanjeg stanja naših prestarih šuma vadiće se u prvom periodu
rada veća masa nego u kasnijim periodima. To je posljedica sadanje velike drvne
zalihe. Ta nejednakost u prihodima izjednačuje se time, što je onaj dio mase, koji
se kod prvog prebora vadi, kvalitativno manje vrijedan, jer se sastoji većinom od
prestarih stabala.


34 0




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Oplodnom sječom ne možemo postići potrajnost ili ako je hoćemo, možemo to
tek uz teške materijalne žrtve: najveći dio šuma ostavljamo u sadanjem obliku, bez
prirašćivanja, još dugo godina na panju.


Kalkulacija prihoda. Prema starijoj nauci o uređivanju šuma prihodi su se određivali
tačno i za mnogo godina unaprijed. Uređivanje šuma bilo je ukalupljeno u
matematičke formule, a da se nije vodilo računa o tome, da su procesi u prirodi toliko
komplikovani, da se za njih formule postaviti ne mogu. Novija nauka došla je do te
spoznaje, ali nije došla do jasnih i
ii jednostavnih metoda o kalkulisanju prihoda. Kulminaciju
u tom pogledu čini pokret o postojanoj šumi (Dauerwald), po kome se prihod
uopće ne može kalkulisati, već se može samo izgospodariti. Taj pokret ne priznaje
nikakove tablice prirasta i prihoda, odriče se pojma ophodnje, a bonitetima poriče
postojanost i nepromjenjivost.


To vrijedi za prekidno gospodarenje (čista i oplodna sječa), koje je mnogo preglednije
i jednostavnije, a još u većoj mjeri za preborno gospodarenje. Kod preborne
šume najjasniji i najprecizniji1 način kalkulacije postavio je B i o 11 e .. Prihod ima
da bude jednak prirastu, manji ili veći od njega, već prema tome da li je konkretna
drvna zaliha jednaka, manja ili veća od normalne drvne zalihe. Za određivanje prihoda
mora nam dakle biti poznato troje: prirast, konkretna i normalna drvna zaliha.


Za naše šume mi možemo iznaći samo jedno: konkretnu drvnu zalihu. Prirast
u staroj šumi, a naročito u šumi tipa prašume nije moguće pronaći. Presslerovo svrdlo
pa i analiza stabala daje redovno skroz krive rezultate, pa ma koliko bile teoretski
ispravne formule o računanju prirasta. Krive rezultate daju iz razloga, što se temelje
na ispitivanju pojedinih stabala. Potištena stabla i slobodna stabla toliko se razlikuju
u procentu prirasta, da je nemoguće izabrati srednje razvita stabla, koja bi nam pokazivala
srednji prirast. Još veću grešku činimo uslijed toga, što svaki god računamo
sa jednom godinom starosti. To je zabluda, barem u koliko se odnosi na godove u
prsnoj visini. Potištena stabla redovno, a i slobodna stabla za vrijeme sušnih ili inače
nepogodnih godina ne razvijaju god svaki puta. Prirast se razvije, ali se plašt prirasta
ne spusti do dolje. U svakom slučaju ustanovimo veći prirast, nego što faktično jeste.


Normalna zaliha u prebornoj šumi još je nedovoljno istražena. Možemo se pomoći
tako, da kao normalnu zalihu odredimo onu, koja vrijedi za jednodobnu šumu
sa prekidnim gospodarenjem. Marti n Werni h (»Plenterwald«, Allgemeine F. und


J. Zeitung 1910) pokazao je primjerom, da se tako računata drvna zaliha gotovo potpuno
podudara sa onom prebornih šuma općine Couvet. U pomanjkanju drugih podataka
moramo se u nuždi pomagati ovakovim pomoćnim sredstvom. Za šume Male
Kapele (visina n. m. 800—1200) kao normalnu zalihu smatramo za jelu i smreku
300 m3 po 1 ha, za bukvu 220 m3, a za mješovite sastojine već prema razmjeru smjese.
Pri određivanju etatne mase držimo se toga, da poslije sječe drvna zaliha ne
pada ispod gore postavljenih cifara. Dakako da to ne vrijedi općenito. Odlučan je još
bonitet i struktura sastojina. Gdje prevlađuju u znatnoj mjeri prestara stabla ili i u
slabijim bonitetima drvna zaliha poslije sječe može biti i manja. Prihod se ne da tačno
unaprijed odrediti, on se više radi orijentacije — samo naslućuje. Najvažniji je posao
doznačivanje stabala za sječu. Pri tom se ne smije držati šablone, kao što je na pr.
ona, da se imaju sjeći sva stabla iznad izvjesnog prsnog promjera. Obično se ranije
konsigniralo tako, da su se sjekla sva stabla iznad 50 cm prsnog promjera. Takova
šablona može dovesti do teških posljedica. Tako na pr. u sječini u okr. 18 šumske
uprave Ljeskovac drvna zaliha po 1 ha iznosit 746 m3. Od toga otpada na stabla do
55 cm prsnog promjera 227 m3, a na deblja stabla 519 m3. Kad bismo sjekli po šabloni,
vadili bismo najednom oko 70% drvne mase, što predstavlja prejako i osjetljivo zadiranje
u živi organizam šume. Drvna zaliha poslije sječe bila bi samo 227 m3, što je
premalo.


341




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Doznaka za sječu. U našoj praksi kod doznake glavni je cilj taj, da se podigne
prirast i da se stvori kvalitativno bolja šuma. Zato se u prvom redu doznačuju ona
stabla, koja više ne prirašćuju, koja imaju negativan, kvalitativno loš prirast ili abnormalno
razvijenu krošnju. Debljina stabla nije odlučna. Kasnije ćemo
vidjeti, da po ovom postupku konsignirana drvna masa pokazuje takovu strukturu, da
prevladuju najdeblja stabla. Sva debela stabla, i ako su tehnički potpuno zrela (iznad
55 cm prsnog promjera), ne smijemo odstranjivati, jer je dokazano, daš e na njim a
prikuplja najveći i tehnički najvredniji dio prirasta.


Shema doznake stabala ovakova je: 1.) stabla bez prirasta: suha, polusuha,
jako potištena, prestara, koja (kod jele) ne rastu više u visinu, već pri vrhu šire
krošnju (rodina gnijezda); 2.) stabla sa negativnim prirastom: jako ozlijeđena
i natrula; 3.) stabla sa kvalitativno lošim prirastom: grbava,
nepravilno razvijena, rakavo rašljasta; 4.) stabla sa abnormalno razvijenom
krošnjom : ekscentričnom prejakom i poput biča razvijenom; 5.) zdrava stabla,
ali koja imaju slabo razvitu krošnju, pa slabo prirašćuju.


Naprijed sam naglasio, da za određivanje etatne mase nema u teoriji još sigurnih
oslonaca, a i iskustvo je kod nas slabo, jer su se uredne preborne sječe počele
kod nas voditi tek od god. 1926. dalje. Zato se velika važnost polaže na provođenje
sječe, bilježe se svi podaci, koji mogu biti korisni za buduće gospodarenje, tako da
je svaka sječina zapravo jedna pokusna ploha. Kad se gospodarenje ne bi vodilo na
tako velikoj površini, najbolje bi bilo, da se prije sječe isklupiraju sva stabla: i koja
će se sjeći i koja ostaju. Umjesto toga polaže se nekoliko primjernih pruga neposredno
poslije doznake. Te su pruge 20 m široke, međusobno paralelne i u stalnom razmaku
(20O—400 koraka), tako da zapremaju 5—10% površine, već prema veličini sječine.
Na tim prugama isklupiraju se i posebno zabilježe stabla, koja ostaju, kao i ona,
koja se sijeku.


Stabla se grupiraju u ove debljinske razrede:


I. Slabi materijal 10—34 cm prsnog promjera
II. Srednje jaki materijal 35—54 ,, „ „
.. Jaki materijal 55—80 „ „ „


IV. Prezreli materijal 81— „ „ „
Na taj način dobivamo: 1.) drvnu zalihu i strukturu masa prije sječe; 2.) drvnu
zalihu i strukturu masa poslije sječe; 3.) drvnu zalihu i strukturu mase etata; 4.) intenzitet
sječe.
Ovo su važni podaci, jer ćemo kod naredne sječe, nakon recimo 10 godina,
znati, kako se sastojina razvila, u grubim crtama znaćemo i njezin prirast i razvoj


raafa


l

. . 2>«hLjinßAx.´.......´...


Slika 1,


342




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 57     <-- 57 -->        PDF

strukture mase. Dosadanje sječine pokazale su, da struktura mase prije sječe, u grafičkom
pogledu, lima oblik binomske krivulje. Struktura masa poslije sječe također je
binomska krivulja, samo je njena kulminacija niža i drugi je dio manje strm (si. 1.).


Ovakovo grafičko prikazivanje poučava nas, da je doznaka dobro provedena,
jer nije poremećena struktura sastojina, budući da i poslije sječe pokazuje pravilnu
krivulju. Po postulatu, da u prirodi nema skoka, da sve teče postojano, tako i mora
biti. dok bi prema starom načinu (sječa svih stabala iznad izvjesnog prsnog promjera)
pokazivala nenaravnu, oštro odsječenu krivulju.


Ovi su nam podaci dragocjeni i kod sastava gospodarskih osnova. Na temelju
sadanje drvne zalihe i grafički prikazane strukture možemo grafičkim putem odrediti
ne samo visinu etaa, nego i njegovu strukturu. Primjernim prugama ujedno kontrolišemo
naš rad, da li smo udovoljili propisu osnove i da li je ostala na panju dovoljna
drvna zaliha. Prikazaćemo rezultate takovog rada u nekim karakterističnim sječinama
na području Male Kapele.


1.) Visibaba, okr. 24, šum. uprave Ljeskovac.


Tlo : Srednje duboko, u gornjem dijelu plitko, pjeskovito-ilovasto, na vapnencu.
Karneti živac pojavljuje se na površini tek u gornjem dijelu. Slabo je humozno, pokrito
u glavnom mahovinom i travom. Strmo nagnuto prema jugu. Visina nad morem 800
—1000. Sastojina : Mješovita jelova, smrekova i borova, oblika neuredne preborne
šume. Donji dio sastojine ima liijep oblik preborne šume. Redovite sječe nisu se vodile,.


Tabela 1.


Debljinski
razred
Jela
N m3
Smreka
N m3 N
Bor
m3
S v
N
ä g a
m3
Opask a
10-3 4 83 20 150 48 10 5 243 73
36-5 4
56—80
82
23
6
38
23
74
20
131
76
39
5
70
17
136
31
239
116 Veličina primjerne
pruge 3.53 ha
Svega: 112 81 244 25o 54 92 410 428
Tabela 2


Jela Smreka Bor Svega


Debljinski U postocima
razred 3 3 3 3 mase prije sječe


N ! mN mN ] mN m


10—34 6 4 20 10 2 1 28 15 21
36-54 6 9 12 21 8 14 26 44 18
56- 80 2 9 8 32 2 7 12 48 41
82


Svega 14 1 22 40 63 12 | 22 66 107
u/o posjećene


mase ž 7 i . 2 4 i !5


Tabela 3.


Je la Smreka Bor Svega


Debljinski
razred 3 3 3 3


N mN mN mN m


10-34 77 16 130 38 8 i 215 58
36 54 17 29 62 110 31 56 110 195
56—80 4 14 12 44 3 10 19 68
82--


Svega 98 59 204 192 42 70 344 321


843




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 58     <-- 58 -->        PDF

već se radi blizine sela i lake pristupačnosti stalno prebiralo na cijeloj površini. Drvna
masa i struktura sastojine vidi se iz tabele 1. Za sječu doznačena količina vidi se iz
tabele 2. Sastav sastojine poslije sječe prikazuje tabela 3.


Iz ovih tabela vidimo, da drvna zaliha Iznosi 428 m3 po ha, što Biolley označuje
kao vrlo veliku zalihu. Sastojinu smo označili kao nepravilnu prebornu, jer znatno
prevladuje srednje jaki materijal (56%). Sječom se vadi 25% mase, tako da poslije
sječe ostaje 321 m3 po ha. Prema naprijed izloženom moglo bi se sjeći i više, ali to
nije učinjeno: 1. iz razloga južne ekspozicije, koja zahtijeva, da površina bude jače
zastrta; 2. radi pomanjkanja pomladka i abnormalnog razmjera debljinskjh razreda.


Posječena masa ne otpada sva na jaki materijal. Tek 45% mase otpada na jaki,
41i% na srednje jaki i 14% na slabi materijal. Time smo osigurali i u sastojini poslije
sječe izvjesno učešće jakog materijala. Kako je sastojina prorijeđena, stabla će se
jače razvijati, tako da će poslije 10 god., kad će se predvidno opet sjeći, znatno povećati
učešće trećeg debljinskog razreda i struktura masa bolje će odgovarati. Snimanjem
sastojina poslije 10 god. moći ćemo ocijeniti, u koliko je naš rad bio ispravan,
i razmotriti, kako se je razvila struktura sastojine. To će ujedno biti najbolji oslonac
za buduće gospodarenje.


Grafički prikazana struktura masa prije i poslije sječe (si. 2), gdje u jednom i
drugom slučaju dobivamo pravilnu binomsku krivulju, daje nam puno nade, da je naš
rad najbliži prirodnim odnosima u šumi i da živi organizam šume nismo poremetili.


1.?1.**20-.23


„M ««


recTi


Slika 2.


2.) Roščići, okr. 18, šum. uprave Ljeskovac.


Stanište : Blago nagnuta valovita kosa ispod grebena. Tlo skeletno, kamen
svuda izbija napolje. U pojedinim uvalama i pukotinama tlo je duboko, inače plitko,
ilovasto, svježe humozno, pokrito listincem, tek mjestimice mahovinom i travom. Ekspozicija
istočna, visina nad morem oko 1000 m. Sastojina : Mješovita jelova i bukova
šuma sa nešto smreke. Nepravilna preborna sastojina, kojoj mnoga prastara stabla
daju oblik prašume. Razvija se lijep pomladak. Primjernim prugama dobili su se podaci
sadržani u tabelama 4—6. Tabela 4 sadrži drvnu masu i strukturu sastojina prije
sječe. Za sječu doznačena količina vidi se iz tabele 5. Sastav sastojine poslije sječe
prikazan je u tabeli 6. Drvna zaliha (747 m3 po 1 ha) vrlo je visoka. Prevladuje jaki


844




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 59     <-- 59 -->        PDF

(34%) i prezreli (36%) materijal. Ukupno učešće jakog i prezrelog materijala iznosi
70%, dok na slabi i srednji materijal otpada samo 30%. Sastojina ima oblik prašume,
iz koje je djelomično vađen bolji, srednje jaki materijal.


Tabela 4.


Debljinski
razred
Jela i smreka
N m3
Bukva
N | m3
Sveg a
N m3
Opask a
10—34 101 27 158 49 259 76
36—54
56-8 0
82—
32
33
20
63
166
254
40
18
1
89
85
14
72
51
21
152
251
268
Veličina primjerne
pruge 3.88 ha
Svega 186 510 217 237 403 747
Tabela 5.


Debljinski Jela i smreka Bukva Sveg a U postocima mase
razred 3 prije sječe


N mN m8 N m3


10-34 2 1 4 3 6 4 5
36—54 3 6 3 9 9 15 10
56-80 8 44 5 22 13 66 26
82— 14 192 1 14 15 206 77


Svega 27 243 13 48 40 291 39
°/o posječene´


mase 48 20 a9


Tabela 6.


Debljinski Jela i smreka Bukva Sveg a
razred 3 3 3


N 1 mN mN m


10—34 99 26 154 46 253 72
36-54 29 57 37 80 66 137
66-80 25 122 13 63 38 185
82-6 62 6 62


Svega 159 267 204 189 363 456


Drvna masa poslije sječe iznosi 456 m3, dakle znatno više, nego što je napred
predviđeno. Učinjeno je to radi relativno malog broja stabala i radi malog učešća
srednje jakog materijala. Dapače ni čitav prezreli debljinski razred (iznad 82 cm debljine)
nije povaden, nego samo 77%, a od jakog materijala samo 26%. Grafički prikazana
struktura masa poslije sječe pokazuje vrlo pravilnu krivulju (si. 3.).


3.) Bijela Kosa, okr. 3, šumske uprave Ljeskovac.
Stanište : Strma kosa, ispresijecana mnogim dubokim uvalama i vrtačama.
Mjestimice se pojavljuju blokovi kamena. Tlo je srednje duboka ilovina,] humozna,
pokrita listincem, u dolinama svježa. Ekspozicija zapadna i sjeverozapadna. Visina
nad morem 800—10O0. Sastojina : Mješovita jelova, smrekova i bukova, karaktera
prašume. Tanja stabla sudjeluju u sklopu. Pomladak posvuda dobro zastupan. Drvna
zaliha i struktura prije sječe izlazi iz tabele 7. Za sječu je doznačena količina iz tabele


8. Drvna masa poslije sječe prikazana je u tabeli 9. Sastojina prije sječe ima visoku
drvnu zalihu (528 m3). Prevladuje znatno prezreli materijal, te zajedno sa krupnim
materijalom čini 60´% mase. Tankog i srednje-jakog materijala ima u dovoljnoj količini.
345




ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 60     <-- 60 -->        PDF

......<.


lćn2**20in3


55 SS So ttx> ISO
II III IV &*6//.....1.*...´..
Slika 3.


Grafički prikazan sastav masa (si. 4.) daje krivulju sa dvije kulminacije: posljedica
miješanja bukve i jele. Prvu kulminaciju uzrokuju bukova stabla (srednje jaki
materijal), a drugu jelova stabla (prezreli materijal).


Poslije sječe ostaje još 318 m3, što je još uvijek više od normale. Odnos tankog,
srednjeg i jakog materijala vrlo se približuje omjeru 2:3: 5 postavljenom po Biolley-u.
Krivulja pokazuje samo jednu kulminaciju.


Zaključak. U neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume na visokom
i srednje visokom Kršu drvna zaliha kreće se od 400—700 m3 za mješovite jelove i
bukove šume. Kao normalu postavili smo najniže granice između 220—300 m3. Iz ovo


Tabela 7.


Debljinski
razred
Jela i
N
smreka
m3
Bukva
N m3
S v
N
e g a
m3
Sastav u % Primjedb a
10-3 4 151 37 149 40 300 77 15
36-5 4
56-8 0
82 37
20
16
65
98
172
38
12
1
67
42
7
75
32
17
132
140
179
25
26
34
Veličina primjerne
plohe 3-72 ha
Svega 224 372 200 156 424 528 100
Tabela 8.


Debljinski
razred
Jela i smreka
N | m3
Bukva
N m3
Sveg a
N m3
U °/0 mase
prije sjeee Sastav u °/o
10-3 4 3 2 1 i 4 3 4 1
36-6 4 7 14 13 25 20 39 30 19
56-8 0 7 31 6 22 13 53 38 25
82 10 108 1 7 11 115 64 55
Svega 27 | 155 21 55 48 210 40 100
U °/0 mase
prije sječe 42 a5 40


346