DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Oplodnom sječom ne možemo postići potrajnost ili ako je hoćemo, možemo to tek uz teške materijalne žrtve: najveći dio šuma ostavljamo u sadanjem obliku, bez prirašćivanja, još dugo godina na panju. Kalkulacija prihoda. Prema starijoj nauci o uređivanju šuma prihodi su se određivali tačno i za mnogo godina unaprijed. Uređivanje šuma bilo je ukalupljeno u matematičke formule, a da se nije vodilo računa o tome, da su procesi u prirodi toliko komplikovani, da se za njih formule postaviti ne mogu. Novija nauka došla je do te spoznaje, ali nije došla do jasnih i ii jednostavnih metoda o kalkulisanju prihoda. Kulminaciju u tom pogledu čini pokret o postojanoj šumi (Dauerwald), po kome se prihod uopće ne može kalkulisati, već se može samo izgospodariti. Taj pokret ne priznaje nikakove tablice prirasta i prihoda, odriče se pojma ophodnje, a bonitetima poriče postojanost i nepromjenjivost. To vrijedi za prekidno gospodarenje (čista i oplodna sječa), koje je mnogo preglednije i jednostavnije, a još u većoj mjeri za preborno gospodarenje. Kod preborne šume najjasniji i najprecizniji1 način kalkulacije postavio je B i o 11 e .. Prihod ima da bude jednak prirastu, manji ili veći od njega, već prema tome da li je konkretna drvna zaliha jednaka, manja ili veća od normalne drvne zalihe. Za određivanje prihoda mora nam dakle biti poznato troje: prirast, konkretna i normalna drvna zaliha. Za naše šume mi možemo iznaći samo jedno: konkretnu drvnu zalihu. Prirast u staroj šumi, a naročito u šumi tipa prašume nije moguće pronaći. Presslerovo svrdlo pa i analiza stabala daje redovno skroz krive rezultate, pa ma koliko bile teoretski ispravne formule o računanju prirasta. Krive rezultate daju iz razloga, što se temelje na ispitivanju pojedinih stabala. Potištena stabla i slobodna stabla toliko se razlikuju u procentu prirasta, da je nemoguće izabrati srednje razvita stabla, koja bi nam pokazivala srednji prirast. Još veću grešku činimo uslijed toga, što svaki god računamo sa jednom godinom starosti. To je zabluda, barem u koliko se odnosi na godove u prsnoj visini. Potištena stabla redovno, a i slobodna stabla za vrijeme sušnih ili inače nepogodnih godina ne razvijaju god svaki puta. Prirast se razvije, ali se plašt prirasta ne spusti do dolje. U svakom slučaju ustanovimo veći prirast, nego što faktično jeste. Normalna zaliha u prebornoj šumi još je nedovoljno istražena. Možemo se pomoći tako, da kao normalnu zalihu odredimo onu, koja vrijedi za jednodobnu šumu sa prekidnim gospodarenjem. Marti n Werni h (»Plenterwald«, Allgemeine F. und J. Zeitung 1910) pokazao je primjerom, da se tako računata drvna zaliha gotovo potpuno podudara sa onom prebornih šuma općine Couvet. U pomanjkanju drugih podataka moramo se u nuždi pomagati ovakovim pomoćnim sredstvom. Za šume Male Kapele (visina n. m. 800—1200) kao normalnu zalihu smatramo za jelu i smreku 300 m3 po 1 ha, za bukvu 220 m3, a za mješovite sastojine već prema razmjeru smjese. Pri određivanju etatne mase držimo se toga, da poslije sječe drvna zaliha ne pada ispod gore postavljenih cifara. Dakako da to ne vrijedi općenito. Odlučan je još bonitet i struktura sastojina. Gdje prevlađuju u znatnoj mjeri prestara stabla ili i u slabijim bonitetima drvna zaliha poslije sječe može biti i manja. Prihod se ne da tačno unaprijed odrediti, on se više radi orijentacije — samo naslućuje. Najvažniji je posao doznačivanje stabala za sječu. Pri tom se ne smije držati šablone, kao što je na pr. ona, da se imaju sjeći sva stabla iznad izvjesnog prsnog promjera. Obično se ranije konsigniralo tako, da su se sjekla sva stabla iznad 50 cm prsnog promjera. Takova šablona može dovesti do teških posljedica. Tako na pr. u sječini u okr. 18 šumske uprave Ljeskovac drvna zaliha po 1 ha iznosit 746 m3. Od toga otpada na stabla do 55 cm prsnog promjera 227 m3, a na deblja stabla 519 m3. Kad bismo sjekli po šabloni, vadili bismo najednom oko 70% drvne mase, što predstavlja prejako i osjetljivo zadiranje u živi organizam šume. Drvna zaliha poslije sječe bila bi samo 227 m3, što je premalo. 341 |