DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 5 <-- 5 --> PDF |
prah donesu zračne struje u hladnije predjele, gdje lebdi u zraku, te sa oborinama dospije na zemlju. On zna više puta pasti ujedarsd u velikim količinama. Ako se uzme u obzir vrijeme od početka formacije današnje strukture naše zemlje, biti će nam razumljivo, kako su se mogle soli na pojedinim mjestima nagomilati. Taj je prah po kemijskom sastavu isti kao i soli, koje se nalaze na slanim zemljištima. Količina donesenog praha različita je, a može se po 1 ha kretati između 300—1000 kg godišnje. U zonama sa dovoljno oborina, sa jednako podijeljenim oborinama, gdje nema velikih opreka u temperaturi, dakle sa humidnom klimom, ne nastaju slana zemljišta iz razloga, jer ima dovoljno vlage za lako i pravilno rastapanje soli, za nošenje tih soli u donje dijelove, odnosno za ispiranje soli. Naprotiv u zonama sa malo i nejednakim oborinama ili kod aridne klime soli se ne mogu ispirati iz tla, nego se poradi klimatskih uzroka nagomilaju u velikoj količini u gornjim dijelovima tla. Da se pojedina slana zemljišta nalaze u zasebnim i malim površinama (oazama ili lišajevima), a ne u jednoj suvisloj većoj površini, razlog je skupni uticaj klime i geološki uticaj. Usljed pomjeravanja kore zemlje nastaju (osobito u nizinama) pukotine, na koje izlaze plinovi. Voda u zemlji, kada plinovi do nje dođu, upija ove i dobiva karakter kiseline, koja na svome putu soli rastapa i donosi ih na površinu zemlje. Zato se u predjelima sa slanim zemljištima nalaze vrlo često slani topli izvori. Najviše dolaze na površinu soli ugljične, solne i sumporne kiseline. Soli na slanicama po svome porijeklu mogu biti morskoga i kontinentalnoga porijekla. Morskoga je porijekla kuhinjska sol, magnezijev klorid, gorka sol, jodne i bromne soli. Kontinentalnoga je porijekla kalcijev i magnezijev karbonat, razni silikati sa aluminijem i alkalijima. Soli nastale geološkim utjecajem (ekshalacijom plinova) jesu kloridi, sulfati, karbonati (soda), zatim fosfati i ponešto soli borne kiseline, bromne i jodne soli. U slanom tlu ima osim pomenutih soli i dosta nitrata nastalih dje lovanjem bakterija, koje nitrificiraju, a osobito ima amonijeva nitrata ili salitre. Ova se na nekim mjestima stvara tek u neznatnim količinama, dok na drugim mjestima, kao u pustinjama, u tako velikim količinama, da se pokazuje na površini zemlje i skuplja u razne svrhe. Neki zato krivo nazivaju slana zemljišta (po salitri) salitrenim zemljištima, i ako je to samo jedan tip slanoga zemljišta. Slana se zemljišta i po tome razlikuju, da li su u blizini mora ili su na kontinentu, zatim da li su u tropskom, subtropskom ili umjerenom po jasu. Primorska slana zemljišta stvaraju se u tropskom i subtropskom pojasu pod utjecajem aridne klime. Sastav soli je isti kao i soli iz mora; u glavnom su to sulfati i kloridi. Kontinentalna slana zemljišta nalaze se u tropskom i umjerenom pojasu. U tropskom pojasu su slana zemljišta raznih pustinja. Ovdje ima mnogo salitre, kuhinjske soli, gipsa i mirabilita, dok drugih soli u manjim količinama. Tu nema nigdje vegetacije (zbog velike količine soli) ni slanih jezera (radi jakoga isparivanja). U sub tropskom i umjerenom pojasu (sa toplijom klimom i zimom) na slanim su zemljištima gornji slojevi slani i soli su skoro iste kao i u tropskom pojasu, samo ih ima u manjoj količini. Imaju u sebi i sode i one se pojav ljuju i na površini. Imaju sposobnost nitrifikacije. Ovdje se nalaze i slana jezera s ponešto vegetacije. U umjerenom pojasu (sa hladnom klimom i zimom) ima mnogo sode (zato se i zovu sodina tla), dosta kuhinjske soli, 359 |