DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 21     <-- 21 -->        PDF

svojstva tla. Kod podizanja šuma i sadnje drveća na slanicama ne može
biti ni govora o nekome optimumu, gdje će pojedine vrsti drveća modi
najbolje uspijevati, nego samo o mogućnosti, da se pojedine vrste mogu
ondje još uzgajati.


Na slanicama se može saditi tako zvano kserofitno i pseudokserofitno
drveće. Kserofitnim drvećem nazivamo one vrste, koje podnose
visoku temperaturu, sušu i oskudicu u vodi, jer malo isparuju. Pseudokserofitnim
nazivamo ono drveće, koje svojim žiljem dublje prodire i
kroz tvrdu ploču sve do sloja vode, odakle nadoknađuje transpiracijom
izgubljenu vodu. Na slanicama možemo saditi halofitno drveće, t. j . takovo,
koje podnosi stanovite soli slanica ili je prema njima indiferentno.
Na boljem tlu moći ćemo uzgajati i vrednije vrste drveća, a na lošemu
tlu tek neznatno grmlje kao prelazno drvo, koje će tlo popraviti i spremiti
ga za kasniju sadnju vrednijega drveta.


Kako je klima manje više jednaka, to će izbor vrste drveća u glavnome
odvisiti od boniteta tla. Sama će nam priroda pokazati, na kakovom
mjestu, koje drveće i sa kakovim uspjehom možemo uzgajati. Više
puta nalazimo stanovite dijelove slanica obrasle grmljem i drvećem
uzraslim na prirodan način. Takovo grmlje i drveće daje nam putokaz,
kakovo drvo možemo na dotičnom mjestu najuspješnije uzgajati. U pomanjkanju
drveća i grmlja na slanicama zaključujemo na bonitet tla po
bilinskim travmim asocijacijama, podjelom i oznakom tla po vrsti raslinstva
i praktičnim iskustvima. Dr. Magya r Pa l klasificirao je slanice
po biljnim asocijacijama na I, 111, I´L, Uh, HL, i IV. bomitetni razred, već
prema vrstama trava, koje se na kojim mjestima pojavljuju. (Na pr. u
H.ortobadu je provedena ovakova klasifikacija: I, b. r. Poa angustifolia,
Cynodon dactylon na suvljim, Qlyceria poiformis, Alopecuras pratensis
na vlažnijim mjestima; II. b. r. Achillea setacea, Inula britanica na suvljim,
Agrostis alba, Alopecurus genic. na vlažnijim mjestima; .. b. r.
Festuca pseudovina na suvljim i Beckmannia cruciformis na vlažnijim
mjestima; IV. b. r. Camphorosma ovata na suvljim i Bolboschoenus maritimus
na vlažnijim mjestima).


Od vrednijih vrsta drveća dolaze u obzir kod zašu)mljavanja slanica
hrast, brijest, jasen, američki jasen, crni orah, bagrem, kanadska
topola, divlja kruška, sofora, zatim cer, klen, grab, koprivić, gledičija,
ailantus, zeleni javor, bijela topola, obične i plemenite vrbe, te na koncu
na najlošijim mjestima malo drveće ili grmlje, eleagnus, tamariks ili metlika
i amorfa. Osim toga se još može pomenuti Tilia argentea, Ouercus
sessiliflora. Morus alba, Prunus serotina, Koelreuteria paniculata, Maclura
aurentiaca i još drugo grmlje.


Na slanicama nalazimo danas samo starije hrastove i brestove sastojine
pomiješane sa pojedinim drvećem. O razvitku tih sastojina imamo
iskustvo i podatke za čitavu ophodnju. O drugim vrstama drveća, za
koje su pokusi pokazali, da se uspješno mogu uzgajati na slanicama,
imamo iskustvo i podatke samo za 10—30 godina, dalje ne. Da li će to
drveće do konca ophodnje ostati u povoljnim uzgojnim prilikama, sada
još ne znamo.


Za razumijevanje uzgoja pojedinih vrsta drveća na slanicama i
bonitiranja zemljišta potrebno je dobro poznavati i fizikalna i kemijska
svojstva tla, jer je uopće uzgoj drveća na slanicama bez melioracija —
popravljanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla — nemoguć.


439