DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 21 <-- 21 --> PDF |
svojstva tla. Kod podizanja šuma i sadnje drveća na slanicama ne može biti ni govora o nekome optimumu, gdje će pojedine vrsti drveća modi najbolje uspijevati, nego samo o mogućnosti, da se pojedine vrste mogu ondje još uzgajati. Na slanicama se može saditi tako zvano kserofitno i pseudokserofitno drveće. Kserofitnim drvećem nazivamo one vrste, koje podnose visoku temperaturu, sušu i oskudicu u vodi, jer malo isparuju. Pseudokserofitnim nazivamo ono drveće, koje svojim žiljem dublje prodire i kroz tvrdu ploču sve do sloja vode, odakle nadoknađuje transpiracijom izgubljenu vodu. Na slanicama možemo saditi halofitno drveće, t. j . takovo, koje podnosi stanovite soli slanica ili je prema njima indiferentno. Na boljem tlu moći ćemo uzgajati i vrednije vrste drveća, a na lošemu tlu tek neznatno grmlje kao prelazno drvo, koje će tlo popraviti i spremiti ga za kasniju sadnju vrednijega drveta. Kako je klima manje više jednaka, to će izbor vrste drveća u glavnome odvisiti od boniteta tla. Sama će nam priroda pokazati, na kakovom mjestu, koje drveće i sa kakovim uspjehom možemo uzgajati. Više puta nalazimo stanovite dijelove slanica obrasle grmljem i drvećem uzraslim na prirodan način. Takovo grmlje i drveće daje nam putokaz, kakovo drvo možemo na dotičnom mjestu najuspješnije uzgajati. U pomanjkanju drveća i grmlja na slanicama zaključujemo na bonitet tla po bilinskim travmim asocijacijama, podjelom i oznakom tla po vrsti raslinstva i praktičnim iskustvima. Dr. Magya r Pa l klasificirao je slanice po biljnim asocijacijama na I, 111, I´L, Uh, HL, i IV. bomitetni razred, već prema vrstama trava, koje se na kojim mjestima pojavljuju. (Na pr. u H.ortobadu je provedena ovakova klasifikacija: I, b. r. Poa angustifolia, Cynodon dactylon na suvljim, Qlyceria poiformis, Alopecuras pratensis na vlažnijim mjestima; II. b. r. Achillea setacea, Inula britanica na suvljim, Agrostis alba, Alopecurus genic. na vlažnijim mjestima; .. b. r. Festuca pseudovina na suvljim i Beckmannia cruciformis na vlažnijim mjestima; IV. b. r. Camphorosma ovata na suvljim i Bolboschoenus maritimus na vlažnijim mjestima). Od vrednijih vrsta drveća dolaze u obzir kod zašu)mljavanja slanica hrast, brijest, jasen, američki jasen, crni orah, bagrem, kanadska topola, divlja kruška, sofora, zatim cer, klen, grab, koprivić, gledičija, ailantus, zeleni javor, bijela topola, obične i plemenite vrbe, te na koncu na najlošijim mjestima malo drveće ili grmlje, eleagnus, tamariks ili metlika i amorfa. Osim toga se još može pomenuti Tilia argentea, Ouercus sessiliflora. Morus alba, Prunus serotina, Koelreuteria paniculata, Maclura aurentiaca i još drugo grmlje. Na slanicama nalazimo danas samo starije hrastove i brestove sastojine pomiješane sa pojedinim drvećem. O razvitku tih sastojina imamo iskustvo i podatke za čitavu ophodnju. O drugim vrstama drveća, za koje su pokusi pokazali, da se uspješno mogu uzgajati na slanicama, imamo iskustvo i podatke samo za 10—30 godina, dalje ne. Da li će to drveće do konca ophodnje ostati u povoljnim uzgojnim prilikama, sada još ne znamo. Za razumijevanje uzgoja pojedinih vrsta drveća na slanicama i bonitiranja zemljišta potrebno je dobro poznavati i fizikalna i kemijska svojstva tla, jer je uopće uzgoj drveća na slanicama bez melioracija — popravljanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla — nemoguć. 439 |