DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Voda i vlaga u tlu kao najvažnije fizikalno svojstvo tla od pre sudnoga je značaja za razvitak pojedine biljke i za njen opstanak. U bilju ima vrlo mnogo vode. U travama, koje se nalaze na slatinama, ima vode 75—85%. Kod uzrasta biljke voda služi kao rastopina za hranive mineralne sastojine, koje biljka prima. Voda služi kao transportno sred stvo za hranive česti počevši od žilja pa do lišća (zbog asimilacije) i odavde natrag u pojedine dijelove biljke. Voda služi osobito na slatinama kao plastično sredstvo za održavanje napetosti staničja ili turgora. Svu ovu vodu prima ,bilje ;putem žilja iz tla. Život jedne biljke stoji do sta novite granice u omjeru sa vodom za vrijeme vegetacije. Naprotiv su višna voda onemogućuje opet cirkulaciju i zračenje u zemlji. Poznato nam je, da su oborine u Vojvodini, i uopće gdje ima slatina, vrlo male, tek 500m/m, da su te oborine nejednako podijeljene po godišnjim dobama, da je temperatura i intenzivnost svijetla velika, da ima malo rose, magle i naoblake, da je zasićenost zraka vodenim parama slaba, da je suhoća zraka vrlo velika, te na koncu, da tlo na slanicama nije u strahu, da primi svu vlagu i spriječi nagli odlazak vode iz zemlje, jer gpbljenje vlage kod pojedine vrste tla zavisi i od kapaciteta upijanja vlage. To je sve razlogom, da slatinasto zemjište i ono malo dobivene vode vrlo lako gubi. Gubljenje vlage u ljetu na slanicama iznosi oko 3m/m dnevno, više na travnastom nego na obrađenom tlu. Ovo je razlogom, da biljke radi pomanjkanja vlage i drugih loših uticaja na slanicama degenerišu, jer se moraju na sušu aklimatizirati. Da bismo mogli otkloniti sve pomenute neprilike (osobito veliko gubljenje vlage) i uzgajati što bolji podmladak, potrebno je, da se u «mladim kulturama sve do njihova sklopa provode radnje, pomoću kojih <će se vlaga što bolje moći očuvati i konzervisati u tlu. Ne može biti govora o uspješnom i racionalnom gospodarstvu sve dotle, dok se vlaga tla ne može povećati, nadomjestiti i izdavanje vlage spriječiti. To je osnovno načelo slanica, kamo treba da smjera sve naše nastojanje. Moramo spomenuti, da bi vlaga, koja se godišnje dobije od oborina, bila za uzgoj šume još dostatna, kad ´bi se po godišnjim dobima mogla podijeliti kako treba i kad bi se naročito mogla očuvati za ljeto t. j . za vrijeme vegetacije. Ispitivana vlaga u tlu slanica kod eleagnusa pokazala je po M a- g a r u . â 1 u u raznim dubinama ove procente : Dubina 0—10 cm, 10 - 20, 20—30, 30—40, 40—50, 50—60, 70-80, 90—100, 110—120, 130—140, 150—160, 200—210 cm I bon. raz. 22 6% 17´0, 17-0, 169, 16 8, 16´4, 154, 146, 140, 15´0, 15´9, 15´2»/o . ,, ,, 16 7»/o 15», 21-3, 20-9, 21-4, 20´8, 2.6, 23-2, 23´0, 23-5, 16% 26´9"/„ Vidimo, da je procenat vlage u lošijem tlu veći nego u boljem tlu, a biljke ipak ne mogu na njemu uspijevati, jer žilje eleagnusa na III. bonitetnom razredu mora da svlada kod dubine od 40—50 cm tlak od 28 atmosfera, a kod dubine od 50 cm tlak od 36.2 atmosfere. To tako ide sve do 57 atmosfera. Na I. bomtetnom razredu tlak je kod dubine od 90—100 cm 32.1 atmosfere. Minimum vlage tla pada zajedno sa maksimumom tlaka i sa maksimumom sviii soli (ne same sode). Koloidi u lošijem tlu vežu i više vode. Što je tlo slanica rđavije, to je potrebna i veća sila, da žilje biljke u potražnji za vlagom svlada otpor proti prodiranju u takovo tlo. Relativni sadržaj vode drveća, koje se može uzgajati na slanicama po bonitetu je ovaj: Sophora japonica I. b. r. 72.6%, Tamarix tetrandra III. b. r. 70.1%, Sophora japonica II. b. r. 69.4%, Eleagnus angustifolia 440 |