DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 5 <-- 5 --> PDF |
kim parkom. Košutnjak je postao nedovoljno prostran, a još manje diskretan za one, koji na izletu traže i da se zabave. Uz to se došlo do lakšeg saobraćaja, pa su oni imućniji, kao nekada kočijom u Topčider, sada pošli autom na Avalu. Međutim ovo nije moglo važiti za manji svet, za one bez automobila i krupnih dividendi, pa su nadležni počeli da rade na pošumljavanju onih parcela u ataru Beograda, koje su, kao državna svojina, ostale dosada nezauzete zgradama ili kakvom kulturom. Htelo se na neki način siromašnijima primaći ono, što im je inače zbog svoje udaljenosti bilo nepristupačno, kako bi i oni, bez naročitih izdataka, mogli uživati u blagodatima i lepoti šume. Te su parcele, počev od Dunava ka Savi, Laudonov šanac, Topčidersko brdo i Košutnjački vis. Uporedo sa ovim, državne šume Avala i Lipovica proglašene su Nacionalnim parkovima, tako da su rasterećene od svakog zahteva materijalne prirode — ostavljen im je isključivo zadatak da posluže svojom idealnom, higijenskoestetskom vrednošću. Tako dakle, prema današnjem stanju stvari i prenevši se u nedaleku budućnost, oko Beograda mogu se zamisliti dva šumska pojasa: prvi između glavne varoši i njenih predgrađa, počev od Save, preko Košutnjačkog visa, Topčiderskog brda i Laudonovog šanca do Dunava, i drugi, malo dalji, koji bi činili Nacionalni parkovi Avala i Lipovica. U toku daljnjega izlaganja pokušaćemo izneti, šta po našem mišljenju treba da se uradi, pa da se ova zaista lepa zamisao i ostvari. II. Osnovni uslovi za uspevanje šume u okolini Beograda. »Svaka manifestacija života, pa dakle i život šume« kaže Morozov »pojava je biogeografska i biosocijalna.« Šuma je dakle određena širinskim i visinskim koordinatama svoga staništa. A faktori, koji ovaj pojam sačinjavaju, to su faktori klime i tla. Da bi objasnili prisustvo šume u okolini Beograda, one na Avali i one u Lipovici, kao i da bi mogli teoriski da konstruišemo takvu na onim mestima, gde se njeno prisustvo želi, a sada je nema, i to tako, kako bi se u praksi moglo izvesti, pre svega moramo proučiti gornja dva faktora, klimu i zemljište. A) K 1 i m a. Odavna primećena veza između klime jednoga kraja i njegove vegetacije, za praktično šumarstvo dobila je puni značaj tek sa Mayrovim učenjem o zonama. Ne upuštajući se u detaljno proučavanje klime, .... uzima njene glavne komponente, temperaturu, apsolutnu i relativnu vlažnost, koje odlučuju o opstanku i odabiranju biljnih vrsta na jednom mestu. P!o ovim klimatskim faktorima on je ćelu kuglu zemaljsku podelio na pet. vegetacionih zona i za svaku od njih tačno odredio biljne vrste, koje u njoj uspevaju. Pa kako nam je cilj da se izvedu neki zaključci prvenstveno praktičnog značaja, nastojaćemo, da iz datih fakata odredimo vegetacionu zonu okoline Beograda, što će nam dati jedan jasan opšti pojam o biljnom svetu mogućem ili već postojećem na prostoru, koji nas interesuje, i što će nam uštedeti izlišna i možda kobna lutanja u tome pravcu. Mora se napomenuti, da su podaci uzeti iz posmatranja samo dveju tačaka: na Avali i u samom Beogradu. M.eđutim, ovo ne čini ništa. Jedna zona ima vrlo široke granice, te ovu našu malu zonu dovoljno tačno određuju i vrednosti, koje čine sredinu iz navedenih posmatranja. 423 |