DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 5     <-- 5 -->        PDF

kim parkom. Košutnjak je postao nedovoljno prostran, a još manje diskretan
za one, koji na izletu traže i da se zabave. Uz to se došlo do lakšeg
saobraćaja, pa su oni imućniji, kao nekada kočijom u Topčider, sada pošli
autom na Avalu. Međutim ovo nije moglo važiti za manji svet, za one
bez automobila i krupnih dividendi, pa su nadležni počeli da rade na
pošumljavanju onih parcela u ataru Beograda, koje su, kao državna svojina,
ostale dosada nezauzete zgradama ili kakvom kulturom. Htelo se
na neki način siromašnijima primaći ono, što im je inače zbog svoje udaljenosti
bilo nepristupačno, kako bi i oni, bez naročitih izdataka, mogli
uživati u blagodatima i lepoti šume. Te su parcele, počev od Dunava ka
Savi, Laudonov šanac, Topčidersko brdo i Košutnjački vis. Uporedo sa
ovim, državne šume Avala i Lipovica proglašene su Nacionalnim parkovima,
tako da su rasterećene od svakog zahteva materijalne prirode —
ostavljen im je isključivo zadatak da posluže svojom idealnom, higijenskoestetskom
vrednošću.


Tako dakle, prema današnjem stanju stvari i prenevši se u nedaleku
budućnost, oko Beograda mogu se zamisliti dva šumska pojasa: prvi
između glavne varoši i njenih predgrađa, počev od Save, preko Košutnjačkog
visa, Topčiderskog brda i Laudonovog šanca do Dunava, i
drugi, malo dalji, koji bi činili Nacionalni parkovi Avala i Lipovica.


U toku daljnjega izlaganja pokušaćemo izneti, šta po našem mišljenju
treba da se uradi, pa da se ova zaista lepa zamisao i ostvari.


II. Osnovni uslovi za uspevanje šume u okolini Beograda.
»Svaka manifestacija života, pa dakle i život šume« kaže Morozov
»pojava je biogeografska i biosocijalna.« Šuma je dakle određena širinskim
i visinskim koordinatama svoga staništa. A faktori, koji ovaj pojam
sačinjavaju, to su faktori klime i tla. Da bi objasnili prisustvo šume u okolini
Beograda, one na Avali i one u Lipovici, kao i da bi mogli teoriski
da konstruišemo takvu na onim mestima, gde se njeno prisustvo želi, a
sada je nema, i to tako, kako bi se u praksi moglo izvesti, pre svega
moramo proučiti gornja dva faktora, klimu i zemljište.


A) K 1 i m a.


Odavna primećena veza između klime jednoga kraja i njegove vegetacije,
za praktično šumarstvo dobila je puni značaj tek sa Mayrovim
učenjem o zonama. Ne upuštajući se u detaljno proučavanje klime, ....
uzima njene glavne komponente, temperaturu, apsolutnu i relativnu vlažnost,
koje odlučuju o opstanku i odabiranju biljnih vrsta na jednom mestu.
P!o ovim klimatskim faktorima on je ćelu kuglu zemaljsku podelio na pet.
vegetacionih zona i za svaku od njih tačno odredio biljne vrste, koje u
njoj uspevaju. Pa kako nam je cilj da se izvedu neki zaključci prvenstveno
praktičnog značaja, nastojaćemo, da iz datih fakata odredimo vegetacionu
zonu okoline Beograda, što će nam dati jedan jasan opšti pojam o biljnom
svetu mogućem ili već postojećem na prostoru, koji nas interesuje, i što
će nam uštedeti izlišna i možda kobna lutanja u tome pravcu. Mora se
napomenuti, da su podaci uzeti iz posmatranja samo dveju tačaka: na
Avali i u samom Beogradu. M.eđutim, ovo ne čini ništa. Jedna zona ima
vrlo široke granice, te ovu našu malu zonu dovoljno tačno određuju i
vrednosti, koje čine sredinu iz navedenih posmatranja.


423