DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
će ustrajati patuljasti oblici voćaka, koji se oplemenjuju ili kalame na podlogama divlje kruške, gloga i trnjine, koje mogu na slanicama da uspijevaju. Divlje kruške možemo da uzmemo za podloge kruškama, glog za podloge kruški i dunji, trnjinu za podlogu šljivi i kajsiji. Umnažanje podloga izvodi se sijanjem sjemena, reznicama i položnicama kod vinove loze, ribizla, ogrozla, dunje i eventualno jabuke. Jabuka na podlozi Pirus Malus dade se ponešto uzgajati na slanicama. Bolje uspijevaju patuljasti oblici s podlogama Pirus Malus frutescens i P. M.alus praecox. Jabuke ne vole suviše veliku toplinu. Kruška (Pirus communis, P. piraster), kako se iz svega izloženoga moglo vidjeti, može najbolje da uspijeva na slanicama, pa je zato dobra kao podloga. Dunja (Cydonia vulgaris) može prilično da uspijeva. Umnožava se vrlo dobro reznicama i položnicama. Oskoruša (Sorbus domestica) ne uspijeva niti se sadi na slanicama. Mušmula (Mespilus germanica) ne nalazi se na slanicama, ali bi se mogla uzgajati na podlozi Cydonia vulgaris. Šljiva je dosta izbirljiva. Na podlozi Prunus domestica ne može se uzgajati, jer treba vlage u tlu i rose. Na podlozi Prunus insititia išlo bi to već bolje, dok se na podlozi Prunus Myrabolana i Prunus cerasifera dade uzgajati prilično, jer ove mogu podnijeti i sušu. Trešnja na podlozi Cerasus avium uspijeva na slanicama donekle, a na podlozi Cerasus communis bolje. Višnja na vlastitoj podlozi (Cerasus Communis) uspijeva dobro. Kajsija (Prunus armeniaca) rado promrzne i ne voli suviše veliku sušu. U zaklonima na podlozi trnjine (Prunus spinosa) kao patuljasti oblik i na podlozi badema (Amygdalus communis) kao viši oblik može se ponešto uzgajati. Breskva (Prunus persica, Persica vulgaris) može ponešto uspijevati na slanicama. Badem (Amygdalus communis) na zaklonjenom mjestu uz dosta kreča može se eventualno ponešto saditi. Orah (Juglans regia) dosta slabo uspijeva na slanicama, jer mu žilju smeta nepropusna tvrda ploča, a od velike studeni znadu grane promrznuti. Dobrim pripravljanjem zemljišta, prevrtanjem i biranjem vrsta otpornijih spram promrzavanja moći ćemo uzgajati i orah. Lijeska (Coryllus Avellana) ne može uspijevati na slanicama. Pitomi kesten (Castanea vesca) isto tako. Dud (Morus alba i M. nigra) ponešto uspijeva. Dobrom prethodnom obradom tla i popravljanjem moći će se uzgajati više. Vinova loza (Vitis vinifera) može se uzgajati samo na dobro pripravljenom, prevrnutom i đubrenom tlu na podlogama Vitis Rupestris, V. Sonis, V. Berlandieri i Rupestris Monticola. Ogrozl (Ribes grossularia) uspijeva na slanicama. Ribizi (Ribes rubrum) isto tako. Malina (Rubus Ideus) i kupina ´(Rubus fructicosus) ne uspijevaju na slanicama. Da bi se slana zemljišta, gdje ih ima, mogla popraviti, klima, zdravlje i blagostanje ljudi poboljšati i gospodarenje što više intezivnim učiniti, potrebno bi bilo, da u tome daju inicijativu u prvom redu država, odnosno banovine. Ovo se može postići propagandom, predavanjima, kurzevima, davanjem učitelja za obučavanje, publikacijama, raspravama, putovanjima i izletima, stvaranjem uzornih popravljenih zemljišta i davanjem nagrada privatnicima za uspjela popravljanja tla, pedološkim ispitivanjem tla i njegovih kemijskih sastojaka, besplatnim dijeljenjem slanica i oslobađanjem od poreza i ostalih dažbina uz obavezu zbiljnog popravka slanica, besplatnim razdavanjem sadnica iz banovinskih rasadnika i davanjem nagrada za uspjela pošumljenja, te omogućenjem jeftine dobave i dovoza krečnoga praha i mulja za popravljanje. 471 |