DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 79 <-- 79 --> PDF |
J e s e t r a (Ac. schypa) nalazi se po Kišpatiću kao i kečiga ćele godine u Dunavu, Dravi i Savi. (Sjeverni Slaveni zovu jesetrom storijun (Ac. sturio), a to ime ima isti korjen kao i naše. — Kišpatić.) Ja sam iz toga društva uzeo kao pretstavnika kečig u kao najobičniju, mogao sam — priznajem — spomenuti i jesetru, a ovamo ulaze još: pastrug a (Ac. stellatus) — Dunav, Drava, Sava; kašika r (Ac. üüldenstaedtii) — Dunav, Sava; sim (Ac. glaber) — Dunav, Drava, Sava; č i g a (Ac. Gmelini) — dolazi u naše vode. 4. Ruski ili astrahanski kavijar (ajvar) potječe po Kišpatiću ođ jesetra (Acipenserini), a poglavito od morune, kašikara, pastruge i kečige. Citiram mesto stranih autora našega Dr. Mišu Kišpatića: Ribe. 5. Ako nisu rasprodane, imamo o lovstvu krasnu, opsežnu i lepo opremljenu knjigu Kesterčanek: Lovstvo, Zagreb 1896, Naklada kralj. hrv. slav. dalm. vlade te Ettinger Josip: Hrvatski 1 o v d ž i ja, a treba spomenuti i A g ićevo Lovstvo. Konačno umoljavam i ovim putem čitaoce Šumarskog lista, da bi mi sakupljanjem pretplate na ovu knjižicu omogućili, da štampam drugo prošireno izdanje Uzgajanja šuma, kojega je prvo izdanje davno rasprodano, a gotovi rukopis čeka već preko pola godine na štampanje. Dragutin D. Veseli. PREGLED ČASOPISA. Forstarchiv, 1932. Hft 22. — Rhode: Welche Douglasien sind in Deutschland durch RhabdocEne gefährdet? (Koje su duglazije u Njemačkoj ugrožene bolešću Rhabdoclinom? Istraživanjima Botaničkog instituta u Hann.-Miindenu pokazalo se, da su od varijeteta duglazije .. napadaj ove bolesti mnogo osjetljivije var. c a e s i a i glauc a nego var. viridis . Var. caesia odlikuje se time, ,što su joj starije iglice plavkaste boje. Iglice var. glauca su tvrde i debele, a osim. toga su i kraće od iglica ostalih varijeteta. Boja im se mijenja od tamno-plavkasto-zelene do svjetlo- zelene boje. Var. viridis odlikuje se izrazito zelenim (iglicama). Hft. 23. — Dr. Tischendorf: Die neuesten Arbeiten und Aufsätze aus der Holzmassenermittlung (Krlitički referat o najnovijim štampanim radnjama iz područja dendrometrije. Najveći dio ovih ,radnja bavi se pitanjem izračunavanja, sastojinske mase. Kritičar se osvrće na slijedeće radnje: A. O. Baekken: »0 izračunavanju prirasta u smrekovim šumama«, Meddelelser fra det^Norske Skogforsoksvesen Nr. 15, Oslo 1932.; J. Busse: Drvno-gromadne multiplikacijone tablice«, Neudamm 1932.; Z. Fekete: »O (izračunavanju sastojinskog prirasta pomoću drvno-gromadnih tablica«, Erdészeti Kisérletek, XXXIII, Kopron 1931.; Z. Fekete: »Tablice za određivanje hrastovog tehničkog drva«, Erdészeti Kisérletek, ....1., Sopron 1931.; Z. Fekete: »Prihodno-prirasne tablice i tablice masa za slobodno stojeća bagremova stabla i drveće aleja«, Sopron 1931.; J. Fröhlich: »0. okularnom procjenjivanju«, Wr. Allg. Forst- u, Jagdzeitung Nr. 2572, 193(21.; J. Gebauer: »Nešto iz područja dendrometrije«, Wr. AHg. Fors- u. Jagdzeitung Nr. 32, ,1932.; E. Gehrhardt: »Studija o određivanju kubnog sadržaja pokusnih stabala«, Tharandter Forstl. Jahrbuch bd. 83. Hft 7, Berlin 1932.; R. Hampel: »Nova istraživanja iz područja dendrometrije«, Wr. Allg. Ztg. Nr. 38/39, 1931.; F. Hudeczek: »0 tablicama sastojinskih visina i prihoda«, Centralblatt f. d. ges. Forstwesen, 1932. H. 5—6; Hudeczek: »0 Mathiesenovoj metodi izračunavanja drvne mase«. Centralblatt f. d. ges. Forstwesen, 1931. H. 4; A. Langsaeter: »Točnost procjenjivanja šuma u prugama«, Medelelser fra det Norske Skoksforsoksvesen Nr. 15, Oslo 1932; A. Lcvaković: »K pitanju kombinovane upotrebe konkretnih i apstrakt497 |