DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 80 <-- 80 --> PDF |
nih primjernih .stabala pri kubisanju sastojine«, (Annales pro experimentis foresticis Bd. 3., Zagreb 1931.; A. Levaković: »K pitanju raspoređivanja primjernih stabala među pojedine debljinske skupine«, Annales pro exper. |or. Bd. 3, Zagreb 1931.; J. Macdonald: »0 obliku debala crnogorličnog drveća«, Forestry the Journal of the Society of foresters of Great Britain, Bd. VI. Nr. 1, London 1932). — E. Buchholz: Umbildungen in der Verwaltung der russischen Holzwirtschaft (Promjena u vrhovnoj upravi ruskog šumarstva. U januaru 1932. vrhovna uprava drvne industrije i šumarstva, t. zv. »Qlawlesprom «, promijenjena je u samostalan komesarijat zvan »Narkomles«. Industrija papira, industrija celuloze i drvno-ketnijska Industrija, koje su dotle samostalno fungirale, potpale su pod »Narkomles«. »Narkomles« se dijeli na pet odjeljenja). Hft 24. — Dr. Schwerdtfeger: Erfahrungen mit dem Kontaktgift »Verindal« bei der Bekämpfung der Forleule (Rezultati suzbijanja borove sovice zaprašivanjem sa »Verindalom«. U članku se ističu prednosti novog načina suzbijanja borove sovice — Panolis piniperda, i to za prašivanjem sa preparatom »Verindal«. Verindal prouzrokuje trovanje i uništavanje gusjenica bor. sovice već njihovim dodirom sa otrovnim praškom. Kod ovog dakle otrova nlije kao kod arsensk´ih otrova potrebno, da ga gusjenica pojede i da nastupi trovanje u crijevima. Dostatno je, da gusjenica dođe u dodir sa praškom, pa da uslijed nervnih oboljenja ugine. Osim toga vremenske prilike nemaju kod ovog otrova toliko upliva na rezultat zaprašivanja, kao što je to kod drugih preparata. Zaprašivanje sa »Verindalom« pokazalo se je veoma uspješniim). — Dr. Hampe: Schälen von Fichtenderbstangen (O guljenju kore sa smrekovih debalaca). 1933. Hft 1. — Dr. Brunn: Neuere Arbeiten über die technischen Eigenschaften des Holzes (Novije radnje o tehničkih svojstvima drveta). — Dr. Hampe: Ergebnisse einer Gerätestatistik (Rezultati jedne statistike oruđa). Hft 2. — Assmann: Neuartige Aufastungsgeräte (Novo oruđe za čišćenje od grana). — Plouda: Energie- und Zeitverbrauch verschiedener Rückekarren (Potrošak energije i vremena pri upotrebi raznih tačka i dvokolica). — Mülle-Thomas: Rationelle Aufarbeitung schwacher Fichtensortimente (Racionalna izradba tanjih smrekovih sortimenata). — Dr. Hampe: Lohn-, Lelistungs- und Verdienststatistik im Hauungsbetrieb (Statistika nadnica, učinaka i zaslužba prigodom sječe). Hft 3. — Dr. Trendelenburg: Die Härteprüfung der Hölzer (Ispitivanje tvrdoće drveta). — Aufhammer: Bestandesmassenzuwachsermittlung nach Fekete (Određivanje sastojinskog prirasta mase po Feketeu). Tharandter Forstliches Jahrbuch, 1932, Hft 11. — Dr. Heske: Die Wälder in den Quellgebieten des Ganges und der Plan zu ihrer geregelten Bewirtschaftung (Šume u području lizvora rijeke Gangesa... Svršetak). — Dr. Prell: Die Wirkungsweise von Leimringen (0 djelovanju ljepivih prstena. U članku je istaknuta važnost suzbijanja štetnih insekata pomoću ljepivih prstena. Autor se osvrće na razne momente, koji kod ovog načina obrane dolaze u obzir. Od ljepive mase traži se, da se ona što duže vremena održi u stanju povoljnog djelovanja. Ljepiva masa mora biti što postojanlija obzirom na zakisavanje i ishlapljivanje, te upliv topline i studeni, kao i obzirom na razne kemijske procese. Ona s jedne strane ima da služi kao mehanička zapreka pri usplinjanju gusjenica na stablo, a s druge strane treba da služi i kao otrov za gusjenice. Trovanje gusjenica može pri tome da uslijedi ili proždiranjem otrova odnosno njegovim dolaskom u crijeva illi pak već dodirom gusjenica sa otrovnom masom). Hft 12. — Graser: Das Zöblitzer Wirtschaftsverfahren (0 zobliškom načinu gospodarenja). 498 |