DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
banovinska uredba mora razjasniti, tko i na koji način će utvrditi, da se pojedina zvjerad prekomjerno umnožila i što se ima razumijevati pod »prekomjerno«. §§. 38. i 39. govore o psima i mačkama skitnicama i sadrže već poznate propise iz ranijih zakona i odredaba u ovom predmetu. Daljim §§ (40—113) t. j , o nadzoru i zaštiti lova, naknadi štete od lova i štete od divljači, unapređenju lovstva, kaznenim odredbama, prelaznim naređenjima i završnim odredbama, nemam što da primjetim. Na koncu da se u kratko osvrnem na lovačku terminologiju u novom zakonu o lovu. §. 1. kaže: »Pravo lova jeste isključivo ovlašćenj e na određenoj teritoriji (lovištu) svu divljač progoniti« i ´,t. d. §. 3. počinje: »O v 1 a š ć e n i k prava lova«. Isto tako u svim daljim paragrafima kaže se: ovlašćenje i ovlašćenik. Držim da bi jezično ispravnije bilo: ovlaštenje i ovlaštenik, kao što je i lovište, a ne lovišče. §. 2. I. (2), pod Pernata divljač, navodi: tetreb r u š e v a c. To je slovenački; moralo bi biti: ruževac. §. 2. II. (2) kaže: sokoli; moralo bi biti: sokolovi. §. 17. kaže: jeleni šarenjaci i košute šarenice . »Šarenica« je biljac (čilim) tkan u šareno. Ispravnije bi bilo: košute šarenjaka. Isti § piše: sr.idać´ . Srndać je provincijalizam. Skupno je ime za tu divljač: srna, srne, a za mužjaka; s r n a c ili srnjak . Ova dva naziva mnogo su naravnija, dok je »srndać« (bez obzira na nedopuštenost slova ć u toj riječi) nenaravan naziv, jer bi se prema njemu ženka morala da zove »srnda«, t. j . imenom, koje se u narodu ne čuje nigdje. Isti §: tetrebke velike i male; fonetski bi bilo: tetrepke. §. 20. druga alineja veli: »Za slučaj da ovlašćenik lova i posle ponovnog poziva ne bi izvršio o t s t r e 1 u dovoljnoj meri «. Otstrel je kovanica prema njemačkoj riječi »Abschuss«; bolje je reći jednostavno: strijeljanje, jer otstrijeliti možemo srnjaku jedino uho ili nogu, a ne možemo otstrijeliti čitavog srnjaka. Sve nas to opominje, da našoj lovačkoj terminologiji moramo posvetiti više pažnje i tu iugoslovenske lovce čeka veliko polje rada. Ing. Z. Turkalj, Ogulin. ORGANIZACIJA RADA OKO DENDROGEOGRAFSKIH ISTRAŽIVANJA. Naš je Krš specifična, originalna, klasična pojava sa znamenitim raznim florističkim i geološkim pojavama. Lep broj raznih naučenjaka studirao je i proučavao mnogostrane i karakteristične pojave našega Krša s obzirom na razne interesantne florističke i geološke pojave. Poznato je, da je naš Krš i sa šumsko-gospodarskog i šumsko-uzgojnog gledišta osobita domena, veliko polje raznih ispitivanja i istraživanja. Službujući već lep broj godina u našem Kršu i obavljajući razne šumarske stručne poslove imao sam i ja često priliku da kritikujući promatram radove šumarskih stručnjaka, pa sam bio i sam u neizvesnosti kako da se prihvatim ovoga ili onoga posla. Razmišljajući o tome došao sam do zaključka, da bi mnogo šumarskih stručnih pitanja, bilo sa šumsko-uzgojnog ili sa šumsko-uredjajnog gledišta, bilo rasvetljeno, kad bi se ta specijalna pojava našeg Krša naučno istražila s obzirom na prirodno rasprostranjenje vegetacije, a uz istodobno ispitivanje tla. Na žalost je takav opsežan rad jednome čoveku fizički nemoguće svladati. Za to treba više ljudi, a i temeljitog poznavanja biljne vegetacije, te odličnog poznavanja tloznanstva. Zbog fizičke nemogućnosti, da bih mogao svoju ideju ikada izvesti a ne posedujući ni potrebnog znanja, bacio sam tu ideju prethodno u zaborav. No čitajući kašnje jedan članak gosp. ing. Vajde, a potom članak gosp. Dr. Miletića vidio sam, da i drugi kolege isto misle kao i ja. Ponukan gornjim člancima i razmišljajući, kako bi se mogla provesti veća i opširnija istraživanja na polju dendrografije, uskrsla je u meni zamisao oko ostvarenja jednog odseka obligatnog karaktera. 55 7 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 54 <-- 54 --> PDF |
kojem bi bila poverena istraživanja u pogledu dendrogegografije na području jedne direkcije. Posle našeg nacionalnog oslobođenja prvi je pisao, koliko mi je poznato, o važnosti istraživanja prirodnog areala šumskog drveća, odnosno dao jedan ovakav opis istraživanja u pogledu prirodnog rasprostranjenja jele u Zagrebačkoj Gori i njenih staništa, gosp. Ing. Milan Strineka (Šumarski list broj 8, god. 1929.). Gosp. Strineka ističe u tom članku odmah na početku, kako se mogu razni zaključci u nauci o uzgoju šuma provesti na temelju iztraživanja prirodnog areala raznog drveća. Dendrogeografija je dakle povezana sa naukom o uzgoju šuma. Uzmimo n. pr. da imamo obaviti seču mešovite bukove, jelove i smrekove sastojine. U tom slučaju moramo imati u vidu i šumsko-uzgojne i financijalne momente, dakle moramo voditi računa o tome, da prilikom seče pomognemo onu vrstu drveća, koja je vrednija, ispitujući naravski mogućnost uspevanja iste vrsti. Koliko se već u tom pogledu grešilo u šumarskoj praksi, svima nam je dobro poznato. Uzgajanjem čistih smrekovih i jelovih sastojina i uništavajući pri tome, prema mišljenju većine stručnjaka, manje vrednu bukovinu, postiglo se, da su razne kalamitete i bolesti prouzrokovale propast mnogobrojnih čistih smrekovih i jelovih sastojina. Ista pogreška učinjena je i pri gospodarenju u našim slavonskim hrastovim šumama. Poznato je, da su razni stručnjaci, šumari i prirodoslovci, ispitivali u terenu uzroke propadanju tih hrastovih šuma. Navedeni stručnjaci dali su različita mišljenja o uzrocima propadanja tih sastojina. Tako su neki šumarski stručnjaci došli do uverenja, da se loše gospodarilo sa tim šumama držeći financijalni momenat u vidu, dok su se šumsko-uzgojni momenti više manje zanemarivali. Ja bih rekao, da je to bilo više zbog nedovoljno istraženih prirodnih sila, o kojima je ovisan život sastojina. Gosp, ing. Vajda u svojem članku »Dendrogeografijska istraživanja« (Šumarski list od septembra 1931.) obraduje, teoretski, način istraživanja o prirodnom arealu šumskog drveća i kaže sasma ispravno, da se dendrogeografija ne sastoji samo u tome, da se ispita samo prirodno rasprostranjenje neke vrsti drveća, nego da treba ispitati i edafske i biotske, a i lokalne klimatske prilike. Od kakovog je upliva delovanje lokalnih klimatskih prilika s obzirom na pridolazak i uspevanje nekih vrsti drveća, prikazao nam je g. Dr. Miletić u svom članku »Upliv nadmorske visine na apsolutni broj stabala bukve »(Šumarski list, broj 3 1932.), gde kaže, da su mnogi istraživači karakteru lokalnih klimatskih prilika pripisivali, da na gornjoj granici šumske vegetacije !(u znatnim nadmorskim visinama) pridolaze nekad listače, a nekad četinjače. Kako međutim uticaj lokalnih klimatskih prilika na vertikalno rasprostranjenje šumske vegetacije još nije dovoljno ispitan, poziva gosp. Dr. Miletić stručnjake, koji bi mogli sabrati potrebne podatke, da to učine, kako bi se ovo pitanje đo kraja znanstveno rasvetlilo. Gosp. Dr. Baien u svojoj knjizi »O proredama« (strana 212, zadnji odlomak) kaže: »Svako stanište ima svojih osebina, koje utječu na razvoj sastojina. Reakcija sastojine na stanište krije u sebi još mnogo tajna, koje ćemo moći iz bližega upoznati istom onda, kad detaljno upoznamo stanišne faktore na jednoj strani, a na drugoj strani biološke osebine sastojine i njezinih elemenata.« Iz navedenih izjava razabire se jasno, od kolike su aktuelnosti dendrogeografska iztraživanja u vezi sa ispitivanjem stanišnih i bioloških osebina sastojina. Hoćemo li dakle našu prvu i najveću šumarsku zadaću, naime valjano uzgajanje poverenih nam šuma, provesti na solidnoj bazi opsežnih istraživanja i utvrđenrn znanstvenih rezultata, trebamo najprvo da ispitamo temelje nauke o uzgoju šuma, naime dendrogeografska pitanja, i to zajedno sa svim onim faktorima, koji uplivaju na sam razvoj dotične vrsti drveća odnosno koji su uzrokom, da na stanovitom staništu uspeva baš ta ili ona vrst drveća. 552 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Pojedinačno istraživanje u gornjem pravcu ne može dovesti ni do kakvih rezultata, jer je čoveku pojedincu nemoguće tako opširan i ogroman posao fizički svladati. To se da postići samo organizacijom rada od više ljudi. Kako sam veC naveo, u tu bi svrhu trebao da se osnuje jedan posebni obligatni odsek u okviru jedne direkcije. U tom odseku bili bi svi šefovi šumskih uprava i činovnici dodeljeni taksaciouom odelenju pri Direkciji. Sam bi posao vodio taksator dotične Direkcije. Kad bi se taj odsek organizovao, prva bi zadaća taksatora bila, da odredi, da se ima kod svake područne šumske uprave osnovati zbirka bilina, koje pridolaze na teritoriju dotične uprave, a pod kontrolom taksatora ili jednog vrsnog šumara, dobrog botaničara, prideljonog direkciji. Na taj bi se način u nekoliko godina omogućilo svakome šefu uprave, da temeljito upozna floru svoje šumske uprave. Ispitivanje edafskih faktora, dakle upoznavanje kemijskih i fizičkih svojstava tla, pretpostavlja temeljito poznavanje tloznanstva. Direkcija bi dakle imala da pribavi svim šumskim upravama potrebne knjige, koje bi došle u obzir kao pomagala za predstudij u svrhu analiziranja tla. Za upoznavanje klimatskih faktora trebalo bi da se uspostavi više manjih meteoroloških stanica. Troškovi oko postavljanja ovakovih stanica su minimalni. Vodjenje samih stanica, smeštenih na zgodnim mestima, poverilo bi se sposobnijem lugarskom osoblju, pa ne bi prema tome vodenje stanica ništa stajalo. To bi dakle bile predradnje. Vanjske radove oko istraživanja obavljali bi prema napred razloženome šefovi šumskih uprava, a pod nadzorom taksatora direkcije šuma. Nakon što bi najme svaka uprava bila u posedu zbirke biljka za svoje područje te pošto bi svaki šef uprave prostudirao geološku podlogu i staništa područnih sastojina, bilo bi naravna posljedica, da se njima povere vanjski dendrogeografski radovi. Kako je osim toga šefovima uprava najbolje poznat teren njihovih uprava, to bi i sa tog gledišta ovakova razdioba rada najbolje odgovarala. Sam vanjski posao, shodno organiziran prema napred utvrđenim principima, mogao bi se za područje jedne direkcije šuma svršiti u najkraćem vremenu, a zapravo i bez ikakovih troškova, jer bi se radovi većim dijelom, mogli obavljati usput sa drugim službenim poslovima, kao n. pr. zajedno sa obilaženjem i kontroliranjem srezova. Koliku bi duševnu zadovoljštinu iz proučavanja flore, te iz analiza fizičkih i kemijskih svojstava tla crpili sami šumari stručnjaci-, ne treba posebno naglašavati. Monotoni vanjski poslovi, kao n. pr. oni oko pregledavanja srezova, bili bi paralizovani gornjim stručnim radovima, dostojnim mladih ambicioznih ljudi. Taksacioni odseci kod direkcija našli bi također zahvalnog rada, koji bi se mogao obavljati i bez naročitih financijalnih izdataka. Razume se, da bi za uspešno izvođenje rečenih istraživanja trebalo da bude osoblje stalno, da se ne premešta svaki čas. Stalnost osoblja danas je prilično zagarantovana, pa neće ni sa te strane biti nikakovih ili vrlo malenih poteškoća. Kad bi se vanjski radovi oko dotičnih iztraživanja svršili,, sabrani bi se materijal znanstveno obradio i publikovao. Koliko bi ovakova jedna stručna publikacija podigla ugled naše struke. Ona bi mogla poslužiti kao jedno naučno delo, koje bi čitali svi prijatelji prirode; knjiga bi mogla poslužiti i turistima, koji se zanimaju za razna prirodna pitanja i istraživanja, pa bi bila jedna lepa reklama za turizam i privlačenje turista u naše planine. Ing. J. Batić (Kosinj). ... |