DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 11 <-- 11 --> PDF |
tak, u kome je sadržana poduzetnička dobit Z i šumska taksa T kao dva nepoznata faktora, dakle V -P = Z + T šio je u stvari dakako opet naša ishodna jednadžba. Pošto je poduzetnička dobit izvjesni procenat šore pomenutih troškova proizvodnje uključivo do sada nepoznate šumske takse, može se postaviti razmjer 100 :p— (P+ T) :Z iz ko^a izlazi, da je .= 100Z p P Ako se ova vrijednost za T uvrsti u gornju jednadžbu, dobiva se r-p=z+ mz -P P odnosno *(,+.) = T iz čega slijedi, da je poduzetnička dobit Vr Z = 1—— IV loo 1 + p Ako se zatim sada već poznata poduzetnička dobit Z odbije od gore pomenutog ostatka V — P, dobije se tražena šumska taksa T = V -P — Z V Uputstvo dakle predviđa zasebno proračunavanje poduzetničke dobiti Z, sa kojom se onda postupa kao sa poznatom veličinom. Pođemo li korak dalje i uvrstimo li dobivenu vrijednost za Z u konačnu jednadžbu V, dobivamo V V T´— V—P ==— P ,100 1,0. V dakle formulu potpuno identičnu sa formulom I t. j . sa Barthinom formulom. Kao u kalkulacijama šumske takse iz uređajnih operata Direkcije šuma Sarajevo moramo i ovdje uzeti, da je poduzetnička dobit uzeta u širem smislu, te da je prema tome i procenat poduzetničke dobiti p sastavljena (složena) veličina i to iz procenta na uloženi kapital pi i iz procenta poduzetničke dobiti u užem smislu p2, dakle da je p = pi + PJ. Izvođenje formule za poduzetničku dobit i šumsku taksu po pomenutim uputstvima nije matematski ispravno, kao ni izvođenje Barthine formule, jer i uputstva operišu sa neekvivalentnim članovima ishodne jednadžbe. Ekvivalentni postaju ti članovi istom onda, kada se svedu na isto vrijeme. Učinimo li to i rastavimo li ujedno procenat poduzetničke dobiti u njegove elemente, onda se polazna jednadžba iz uputstva 569 |