DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 16 <-- 16 --> PDF |
hodu poduzetnika razlikovalo više sastavnih dijelova: 1) plat a podu zetniku , onaj dio prihoda, koji se može smatrati kao nagrada za uloženi rad poduzetnika. Mjerilo se dobiva u nagradama, koje primaju namještena vodeća lica, direktori, prokuristi i si. 2) dobi t poduzet nika od kapitala. Ovo izdvajanje bazira na činjenici, da kapital može svome posjedniku u svojstvu zajma odbacivati neki prihod, koji on dobiva bez vlastitoga rada. Ovaj se prihod pri sigurnom ulaganju zove obično, kao normalni prihod kapitala, interes (kamate). Ovaj plus r i z i k opremij a za opasnost gubitka kapitala u poduzeću mora se smatrati kao redovni sastavni dio prihoda poduzetnika (podvučeno od mene). 3) Poduzetničk a dobit, dio ukupnog prihoda, koji prelazi veličine 1) i 2). Ako prihod poduzetnika nije tako velik, kao plata i interes plus rizikopremija za isti rad i isti kapital, govori se o gubitku poduzetnika. Ovo je razlikovanje od važnosti za neke svrhe, na pr. za upoređenje rentabilnosti pojedinih grana privrede ili ulaganja kapitala. Ali treba držati u vidu, da se radi samo o veličinama, koje se računski moraju izdvojiti, dok se faktično prihod stvara kao jedinstvena cjelina, koja nedjeljivo sadrži i dio, koji otpada na rad i dio, koji otpada na kapital. Rekli smo, da je prihod poduzetnika izvjestan unaprijed određeni procenat troškova proizvodnje sa šumskom taksom. Nema nikakvih razloga, da mi pojedine troškove izdvajamo. Iz navedenih citata međutim izlazi, da proizvodni troškovi obuhvataju sve one izdatke, koji su potrebni da se izvjesna dobra proizvedu, i to inkluzive obične dobiti, a to su kamate na uloženi kapital, dakle kamate na ukupne troškove proizvodnje. Iz ovoga slijedi, da se kamate moraju uključiti u proizvodne troškove i u kalkulaciji šumske takse. Iz gornjih citata vidi se također, da je redovni sastavni dio prihoda poduzetnika dobit od kapitala t. j. kamate plus rizikopremij a za opasnost gubitka kapitala u poduzeću, dakle kamate uvećane izvjesnom premijom za riziko podnijet za kapital uložen u poduzeće. Moramo dakle povući zaključak, da se u kalkulacijama šumske takse prihod poduzetnika mora računati od svih proizvodnih troškova i šumske takse zajedno sa kamatama. Dakako, da pojedini elementi prihoda poduzetnika prema rasčlanjenju Philippovicha ne sudjeluju jednako u stvaranju prihoda poduzetnika. Prva dva elementa prihoda poduzetnika t. j . platu i dobit od kapitala ubrajamo obično pri kalkulisanju šumske takse u troškove proizvodnje, kako je to izneseno i u gornjem citatu Nedeljkovića. Preostaje dakle još samo da izvjesnim procentom od ukupnih troškova odredimo i rizikopremiju, poduzetničku dobit u užem smislu, kako smo je gore zvali, t. j . onaj dio prihoda, koji pretiče iznad plate poduzetnika i dobiti poduzetnika od kapitala. Do istih ovih zaključaka dolazi se i matematskim putem. Mi smo ranije izveli i Barthinu formulu i formulu iz uputstva b. Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu ´svodeći sve članove ishodne jednadžbe na isto vrijeme t. j . na konac godine. A tom operacijom nismo ništa drugo učinili, nego pojedinim članovima odnosno troškovima,, koji dospijevaju na početku godine, kako smo uzeli, pridodali kamate. Logično je dakle, da i sa članovima razmjera iz uputstava postupimo isto tako t. j . da ih svedemo sve na isto vrijeme, dakle opet na kraj godine. Drugim riječima znači to, da izvjesni unaprijed određeni procenat poduzetničke dobiti uzimamo od ukupnih troškova zajedno sa kamatama, što se sa teorijom i praksom posve slaže. U Barthinoj se formuli ovo izvodi odmah supstitucijom člana 574 |