DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 20 <-- 20 --> PDF |
zetničke dobiti iznosi ista jednu petinu svih troškova proizvodnje, t. j . ona mora biti pet puta manja od ukupnih troškova, a prema tome šest puta manja od prodajne cijene, jer se ova sastoji iz pet jednakih dijelova troškova proizvodnje i još jednog dijela, koji reprezentira poduzetničku dobit. Tako mora i da bude, jer je takva bila pretpostavka. Bezrazlično je zato, da li mi izrazimo poduzetničku dobit sa prodajnom cijenom ili sa troškovima proizvodnje. Ona je uz 20%´ uvijek u prvom slučaju šest puta, a u drugom slučaju pet puta manja veličina. Treba uzeti u obzir, da su u prodajnoj cijeni sadržani već i proizvodni troškovi i šumska taksa. Dr. Lohwasser pokušava, da eliminiše ovu direktnu zavisnost poduzetničke dobiti od prodajne cijene na taj način, što poduzetničku dobit uzima samo od proizvodnih troškova, jer su ovi jedini pravi izraz rada i truda poduzetnika u poduzeću. Međutim se time stvar ni najmanje ne mijenja. Treba naime izvesti istu onu operaciju okretanja u zatvorenom krugu, pomoću koje se došlo i do formule IV. Izvedemo li taj matematski trik (ja drugačije ne mogu da nazovem ovo okretanje u zatvorenom krugu), dobivamo vjernu analogiju formuli IV u izrazu (F—.)0,0.2 * 1,0 pg koji je potpuno identičan sa formulom X Dr. Lohwassera. Poduzetnička je dobit opet zavisna od prodajne cijene i od šumske takse, a ne od troškova proizvodnje. A baš je tome htio Dr. Lohwasser da izbegne. Na prvi se pogled čini, da je posve tačna i tvrdnja, da vlasnik nije dužan, da kupcu drveta unaprijed prizna neki stalan procenat od vrijednosti drveta u ime poduzetničke dobiti. To je može biti i stvarno tačno. Poduzetnička se dobit, kako je Dr. Lohwasser raščlanjuje, sastoji u prvom redu iz naknade za rad i trud uložen u poduzeće. Ovu naknadu uvrštavamo obično pri kalkulisanju šumske takse među same troškove, tako da ona i ne dolazi do izražaja kao poseban dio poduzetničke dobiti. Kamate na uloženi kapital, dakle kamate troškova proizvodnje i šumske takse, uzimamo u obzir na taj način, da sve članove, s kojima operišemo, svodimo na isto vrijeme. Preostaje još naknada za riziko. Riziko veže Dr. Lohwasser samo za opasnost, koja prijeti drvima i izvoznim napravama. Međutim prema gornjim citatima ističe Dr. Nedeljković i Dr. v. Philippovich tako reći expressis verbis, da se poduzetniku mora priznati rizikopremija od cijelog uloženog kapitala sa kamatama radi opasnosti neuspjeha poduzeća. Prema tome stanovištu ne bi se dakle smjeli troškovi za nabavu sirovina t. j . šumska taksa, koju kupac mora unaprijed da plaća, eliminisati iz formule X za poduzetničku dobit. Kupcu se zapravo ne priznaje izvjestan procenat od prave vrijednosti drveta, ali mu se mora priznati izvjestan procenat na uloženi kapital za nabavu drveta kao rizikopremija za slučaj neuspjeha. U stvari je to na koncu konca jedno te isto. * Iz razmjera 100 : p2 = P : Z izlazi, đa jo P = ; ova vrijednost uvrštena u jednadžbu XI, daje T = V 1,0.. , iz ,čega dalje slijedi Z — —. 578 |