DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 21     <-- 21 -->        PDF

/


6. Uputstva za sastav kalkulacije šumske takse iz 1929 god.
Godine 1929 izdalo je Ministarstvo šuma i rudnika Uputstva za
sastav kalkulacije šumske takse sa motivacijom, da su sve kalkulacije
do tada pogrešno izračunate. Prvo što u uputstvima udara u oči je računanje
kamata. Kamate se računaju tako, da su plaćanja dospjela u sre


0 0 p 2 0 p
dini godine. Odatle i potječu dosada neuobičajeni faktori ´ i —~—


p p


Možda bi bilo preglednije, da se ti faktori pišu 0,0 — i 1,0 — . Na


osnovu te pretpostavke donijela su uputstva i sve formule, koje pri kalkulisanju
šumske takse mogu doći u obzir. Formule je dao ing. W a s z n e r.


Prema obrazloženju uputstava moraju se izdaci i investicije računati
sa kamatama po formulama, koje odgovaraju »postepeno isplaćenim
(prosečno u sredini godine isplaćenim) glavnicama ili investicijama.«
Trgovci, istina, računaju u praksi na brzu ruku na ovaj način, ali pretpostavka
nije dakako posve tačna. Visina isplata za pojedine radove ne
teče podjednako kroz cijelu godinu. Doznaka stabala, obaranje, izrada
u trupce, premjer trupaca — to su obično sezonski radovi, koji mnogo
manje stoje od izvoza, koji obično pada u drugu sezonu naročito u planinskim
krajevima. Isplate dakle nisu postepene sa jednakim stepenima.
Pa sve da isplate i teku srazmjerno podjednako kroz cijelu godinu, nije
pretpostavka matematski posve tačna. Ako isplata dospijeva faktično u
sredini godine, računaju se do konca godine samo polugodišnje kamate.
Do istog se rezultata dolazi, ako se kamate računaju za cijelu godinu
sa polovinom danog procenta. Pretpostavimo — da primjer bude kraći


- da se isplate vrše samo četiri puta na godinu i to početkom svakoga
kvartala u jednakim obrocima. Tako se n. pr. plaća šumska taksa po
dugoročnim ugovorima u Bosni. Prosječni postotak u tom slučaju nije
više jednak polovini danog postotka kao u prvom slučajuj, nego ^razmjerno
mnogo veći. Brojčani će primer to najbolje dokazati. Isplata od
n. pr. 400 din. koncentrisana u sredini godine odbacuje uz 8cfc na kraju
godine 16 din, što odgovara prosječnom postotku 4. Vrše li se isplate
kvartalno po 100 dinara, iznosiće kamate pojedinih uplata na koncu godine
po redu 8 + 6 + 4 + 2 = 20 din., što odgovara prosječnom postotku
5, dakle za 25% većem postotku. Za izvršene radove, koji se obično
plaćaju mjesečno ili polumjesečno pa i sedmično, biće razlika u kamatama
mnogo manja. Međutim matematski ispravno odrediti prosječni postotak
ukamaćenja nije ni moguće radi karaktera šumskih radova. Ako se uzme
u obzir, da su se ranije računale kamate, kao da su sve isplate dospjele
na početku godine, vidi se, da su uputstva u tom pogledu rezultate kalkulacija
šumskih taksa ipak znatno popravila, jer polovina danog postotka
ipak mnogo bolje odgovara kao prosječni postotak faktičnom ukamaćenju,
nego li računanje sa punim postotkom.
Da razmotrimo najprije formule za prodaje, koje će se realizovati
za vrijeme do godinu dana. Polazna je jednadžba


7=..^4..^. XVIII


Li Li


Tioškovi proizvodnje i šumska taksa uvršteni su već sa kamatama za


579