DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Kako se iz razvijanja prednjih formula za poduzetničku dobitšumsku taksu razabire, ne pružaju sada formule iz uputstava ništa novo, što kod razvijanja ranije uobičajenih formula nismo već uzeli u obzir i u ocjenu, do načina računanja ukamaćenja pojedinih članova, što uputstva tipično karakteriše. Iz načina računanjaf kao i iz malo transkribovanih rezultata izbijaju jasno na površinu glavne karakteristike kalkulisanja šumske takse po uputstvima. Već sama ta činjenica, da i uputstva baziraju izvođenje računa na ishodnoj jednadžbi, koja je zajednička svim izloženim formulama, ne izdvajaju ih u principu iz reda ostalih načina kalkulisanja šumske takse. Ona također predviđaju izvjestan unaprijed određeni postotak uloženog kapitala u ime poduzetničke dobiti. Uputstva dakle ne izlaze iz zatvorenog kruga. Vrijednost rezultata računanja po uputstvima ne smije se zato precjenjivati. Među daljnje karakteristike kalkulisanja šumske takse po uputstvima Ministarstva šuma i rudnika spada rastavljanje procenta redovnog ukamaćenja uloženog kapitalal od procenta poduzetničke dobiti u užem smislu, koja se po uputstvima mora posebno izračunati, dalje računanje kamata na cio uloženi kapital, računanje poduzetničke dobiti od efektivnih troškova proizvodnje i šumske takse ali bez kamata, kako to uputstva izričito naglašuju, i odvojeno računanje šumske takse za kratkoročne i za dugoročne poslove. Istakao sam ovdje samo glavne principe kalkulisanja šumske takse po uputstvima, u koliko se ovi razlikuju od principa drugih kalkulisanja, koje sam gore iznio. U ostale detalje uputstava ne ulazim ovdje, jer ne spadaju u okvir ovog razmatranja, ma da su vrlo karakteristični i od velike važnosti. I ako sam gore spomenuo, da se po uputstvima iskalkulisane šumske takse ne smiju precjenjivati, jer iste s obzirom na ranije izloženo ne mogu biti realne, ipak se ne smiju sama uputstva potejenjivati. Ona se bitno razlikuju od ranijeg kalkulisanja šumske takse u uređajnim elaboratima Direkcije šuma, a isto tako i od Barthine formule i od uputstva b. Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, jer daju konkretnu matematsku formu pojedinim članovima, koja se prilagođuje stvarnosti, u koliko se to uopće može postići. Ali ni uputstva nisu u tom smjeru išla do kraja, kako se vidi iz našeg ranijeg raščlanjivanja Barthine? formule i formula b. Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, na osnovu čega smo došli do modifikovanih formula II, III, VI i VII. Uputstva ne računaju poduzetničku dobit od troškova proizvodnje i šumske takse zajedno sa kamatama, nego bez kamata, što uputstva izričito i naglašuju. Motivaciju za takav postupak uputstva ne daju. Tu smo sada došli do srži pitanja u polemici između ing. W a s zner a i ing. Š u r i ć a.1 Mi smo se međutim ovim pitanjem već detaljno ranije pozabavili, naročito pri razlaganju formula iz uputstva b. Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu i onih Dr. Lohwassera. Iz pomenutog razlaganja mora se povući zaključak, da se poduzetnička dobit mora računati od cijelog uloženog kapitala zajedno sa kamatama, dakle od troškova proizvodnje i šumske takse uključivo kamate. U tom smislu ima se shvatiti i rad ing. Šurića, koji ovo pitanje obrađuje kao čisto matematski postulat. Veličine, koje ne padaju u isto vrijeme, kao proizvodni troškovi i poduzetnička dobit, ne mogu se staviti u razmjer, dok se jedna 1 Šumarski list br. 7 i 12 iz 1932 god. i br. 3 iz 1933 g. 581 |