DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI JU ST GOD. 57. OKTOBAR 1933. Ing. ROM. SARNAVKA (BEOGRAD): KALKULACIJA ŠUMSKE TAKSE I PODUZETNIČKA DOBIT (LA TAXE FORESTIERE ET LE PROFIT DE L´ ENTREPRISE) /. Uvodno razmatranje. U svim pokušajima u nas, da se odredi taksa šumskih proizvoda u šumi na panju, polazilo se uvijek sa stanovišta, da1, je prodajna cijena jednaka zbroju proizvodnih troškova, šumske takse i poduzetničke dobiti. Ako prodajnu cijenu označimo sa V (prometna vrijednost — što nije posve ispravno), proizvodne troškove sa P, šumsku taksu sa T i poduzetničku dobit sa Z (zarada), glasiće ishodna jednadžba: V = P + T -f z Uz predpostavku, da su prodajna cijena i proizvodni troškovi poznate veličine i da je poduzetnička dobit neki unaprijed određeni procenat proizvodnih troškova i šumske takse, izračunavala se šumska taksa. Matematski može ovaj postupak biti posve ispravan, ali u praksi treba pri kalkulisanju šumske takse držati u vidu, da sama polazna tačka ne odgovara bezuslovno. U prvom redu ne smije se smetnuti s uma, da su u gornjoj jednadžbi zapravo sva četiri člana nepoznate veličine. Prodajnu cijenu i proizvodne troškove mi samo ocjenjujemo na osnovu našeg stručnog iskustva. Takvo ocjenjivanje uvijek je opterećeno raznovrsnim greškama. Greške će većim dijelom biti to veće, iz što više komponenata je sastavljena veličina, koju ocjenjujemo, kako je to slučaj kod ocjenivanja proizvodnih troškova. Međutim ne radi se samo o greškama kao takvim. Veličina troškova za pojedine radove zavisi o umješnosti i okretnosti poduzetnika odnosno ´kalkulatora, koji mora da se stavi u položaj poduzetnika, kad pogađa cijenu za izvođenje tih radova, ali isto tako i o umješnosti i okretnosti onoga, s kim pogađa izvođenje pojedinih radova Osim ovih čisto subjektivnih momenata igraju pri određivanju visine troškova za pojedine radove i mnogi drugi momenti veoma važnu ulogu, koji leže van subjekta, koji pogađa i s kojim se pogađa izvođenje pojedinih radova. Ovamo spada brzina, s kojom treba da se izvrše pojedini radovi u vezi sa drugim radovima ili u vezi sa potražnjom robe, zatim vrijeme, kada treba da se ovi radovi izvode (jer je radna snaga za 561 |