DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 30 <-- 30 --> PDF |
je to predložio autor projekta većine g: prof. Ugrenović. Izašla je i uredba (koju je također predvidio projekat1), obuhvativši sve što je od načelne i općenite važnosti i prepustivši egzekutivi stvari lokalnog i užeg značenja. Banovine (svaka za svoje područje) izdale su poslovnike o radu kraških komisija. Drugim riječima, završena je prva početna faza, dapače završena je povoljnije, nego što se moglo nadati u doba^ izrađivanja projekta i njegova prihvata na sjednici Upr. Odbora J. Š. M. u aprilu 1922. Nije se opravdala bojazan i slutnja, da »će kod rezultante dviju snaga« nadvladati ona druga komponenta, nepovoljna za nas šumare »kojima su pored sadašnjice pred očima ij sve generacije budućnosti. «2 Svi znamo, kako i zašto je bila eliminisana ta druga komponenta i šta je pogodovalo činjenici, da jedan najnepopularniji zakon (tako ga je nazvao jedan od naših odličnih stručnjaka i takav je on i morao da bude po prirodi stvari) nesmetano stupi u život i nesmetano počne da se provodi... nesmetano — u koliko ga nije sprečavala masa starih raznolikih — a često i protivurečnih — zakonskih propisa sa 6 različitih pravnih područja. Ne postoji nikakva sumnja, da bi §§) 90—105 imali prije svih ostalih naići na najjači otpor sa strane »one druge komponente « i taj bi otpor bio tako jak, da rezultanta nipošto ne bi zadržala ni svoj sadašnji smjer ni svoju pravu vrijednost i veličinu, ali kao što rekoh, te druge komponente uopće nije bilo. Sad smo na pragu druge faze ovog ne samo šumarskog već i najšireg narodno-gospodarskog problema: rada na terenu, izdvajanja i popisivanja državnih i privatnih čestica u cilju pošumljavanja. Na nekim mjestima već je taj rad započeo, na području Savske banovine ort je započet još lani, ove godine provodiće se svuda.3 Imenovane su komisije za pošumljavanje. Šumarski referenti intenzivno rade na prikupljavanju podataka za sastav prvog i glavnog elaborata »generalne osnove za izdvajanje«. Kod ove druge faze rada, kod rada na terenu, na! kršu samom moraće se saslušati glas krškog stanovnika; oni koji već rade dobro ga čuju već i sada... i možda ćemo svi skoro zažaliti da taj glas — kakav takav, ma kako parao sluh šumara — nije bio saslušan kod prve faze t. j . kod kodifikacije. Ne bih htio da me tko rđavo ili pogrešno shvati. Kao šumar veoma dobro razumijem pozitivnu stranu spomenutih zakonskih propisa, njihovu neobično važnu ulogu u budućnosti zemlje, ali pošto sam sâm radio na kršu (i primorskom i unutrašnjem) i pošto sam se upoznao sa pravim stanjem i sadašnjim prilikama na kršu, ne mogu da se otmem slutnji, da su ti propisi za sada neizvedivi, jer u traženju pravih puteva i najpovoljnije za šumarstvo rezultante nacionalne šumarske politike u doba, kad je bila eliminisana saradnja narodnih pretstavnika, zaboravljeno je bilo na drugi — neizbježan i stihijski — otpor, a to je otpor cijelog naroda. Taj će se otpor sastojati u manjem svome dijelu od bezbrojnih prigovora (uredba propisuje izlaganje zapisnika o izdvajanju na uvid interesentima za vreme od 30 dana) i žalbi na višu instanciju. Zatim će se pojaviti u obliku različnih — uvijek uspješnih — interpelacija u parlamentu. [Zar se nije prvi u novoj skup1 »Naše je uvjerenje, da se nikako neće dati obići potreba specijalnog zakona za pošumljenje krasa ili uredbe sa zakonskom važnošću« (Dr. A. Ugrenović »Sumarsko- politička osnovica zakona o šumama = str. 70). 2 Ibid. str. 4. 8 Pisano je 1932. godine. 588 |