DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 34 <-- 34 --> PDF |
pripravila g. Ugrenovićeva osnovica — a osim toga (što je također u vezi sa duhom cijelog projekta) pojača li se i poboljša šumarsko osoblje — i provođenje propisa o »unapređenju kulture tla i šumarstva uopće« u okviru i u savezu sa ostalim propisima zakona o šumama postaće mogućim i neminovnim. Naprotiv, strogo i konsekventno pridržavanje sadanjih propisa o pošumljavanju po zak. od 21. XII. 1929., zahtijeva ne samo promjenu smjernica šumarsk e politike, već trajnu promjenu toka svi h političkih, ekonomskih i socijalnih elemenata našeg života, zahtijeva ništa manje nego jedan mali privredni, društveni i politički preokret. Jesmo li zreli za taj preokret, je li on u našim prilikama koristan i potreban, je li on sada moguć i izvediv bez teških žrtava, jesu li te žrtve (čak i sa ekskluzivističkog šumarskog stanovišta) poželjne i dopustive — na sva ta pitanja nije teško odgovoriti.1 Résumé. Réflexions sud l´opportunité Je quelques stipulations de la Loi forestiere a l´égard du reboisement des terres nudes dans notre Karst. Ing. MILAN ANIĆ (ZAGREB): O ZELENO] I PLAVO] DUGLAZIJI S NAROČITIM OBZIROM NA BOLEST RHABDOCLINE (PSEUDOTSUGA DOUGLASII CAR. ET PS. GLAUCA MAYR) Od stranog šumskog drveća unesenog u Evropu naišla je na najbolji prijem zelena duglazija (Pseudotsuga taxifolia Britt. odnosno Ps. Douglasii Carr.*). Njezino brzo prirašćivanje i lako prilagođivanje novim prilikama, zatim kvalitet njena drva, pa druga povoljna svojstva razlogom su, da je ona rado forsirana u šumama srednjoevropskih zemalja. Mnoge kulture zelene duglazije u srednjoj Evropi pokazale su dosad veoma uspjele rezultate. Pored zelene duglazije kultivira se u manjoj mjeri u 4 Ovom prilikom umjesno je da se sjetimo i nekih prijedloga g. ing. A. Ružica, autora projekta manjine upravnog odbora J. Š. U. G. Ing. Ružić imao bi također pravo da kaže poput g. prof. Ugrenovića, da nije bio »šumar-ekskluzivista«. Neću da raspravljam o tome, koliko je uvijek opravdano njegovo geslo »polako se dalje dođe« (dosljedno tome glasi čl. 153 »nacrta zakona o šumama i pošumljavanju: »...u peto j godini ,po stupanju ovog zak. u život osuovaće M. S. i R. komisije za pošumljavanje«), ali njegov 156 čl. zgodno formulira jednu uspjelu misao: »...sva zemljišta, koja se imaju pošumiti, razdijeliće komisija na 3 približno jednaka perioda, ne dulja od po 30 godina ... U prvi period ... dolaze ... zemljišta, kojih je pošumlienje neodvlačno potrebno, a iz soc. razloga i lakše provedivo. * Naziv »Pseudotsuga Douglasii Car.« potječe iz 1885. g. Novo uvedeni naziv »taxifolia« spominje Lamber t 1803 g. u svom djelu »Description of the Genus Pinus« opisujući zelenu duglaziju pod imenom »Pinus taxifolia«. Zbog tog se u novijoj literaturi daje prednost nazivu »Ps. taxifolia Britt.« 1887 (2c). Ni ovaj se naziv, bar zasad, ne može smatrati stalnim, budući da i protiv njega postoje prigovori (2f). 592 |