DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 5 <-- 5 --> PDF |
odgovara, kako je već unaprijed naglašeno, samo po izvršenoj prodaji, a onda može po svome sastavu da posluži samo za proračunavanje poduzetničke dobiti. Šumska taksa, koja se unaprijed plaća, mora da je već poznata veličina. Poduzetnička1 dobit nije samo nepoznata, nego i promjenljiva veličina. Ona je po izvršenoj prodaji faktična nepoznanica u ishodnoj jednadžbi. Unaprijed odrediti poduzetničku dobit znači negirati nju samu, jer je njena opća i osnovna karakteristika promjenljivost i neizvjesnost. »Poduzetničku dobit odlučno karakteriše i precizno odvaja od drugih vrsta prihoda njena neizvesnost, neugovorenost, apsolutna zavisnost od naknadnog pijačnog uspeha poduzeća.«2 Ishodna jednadžba može iz ovoga razloga da posluži samo za proračunavanje uspjeha poduzeća, a ne ujedno i za određivanje šumske takse — barem iie direktno. Pretpostavlja se uvijek, da ishodna jednadžba ima samo dvije nepoznanice i to šumsku taksu T i poduzetničku dobit Z. Da bi se ova jednadžba riješila, postavlja se druga u obliku razmjera (P+T):Z= 100 :p Ovom se jednadžbom određuje procenat poduzetničke dobiti prema proizvodnim troškovima zajedno sa šumskom taksom, a ne vodi se računa, da je po pojmu poduzeća i poduzetničke dobiti zapravo p nepoznanica, kojom bi se morao odrediti uspjeh poduzeća u procentima. Htjeti dakle prije izvršene prodaje odrediti šumsku taksu iz ishodne jednadžbe uzevši poduzetničku dobit u izvjesnom procentu od proizvodnih troškova i šumske takse znači, okretati se u zatvoreinom krugu i na silu se kroza nj probijati uzimajući posljedicu kao uzrok. Ali se iz ovoga kruga i ne može na drugi način izaći. Iz ovoga razloga ne pružaju izvedeni računi, i ako su matematski posve ispravni, osjećaj sigurnosti — bez obzira na to, što se neki članovi ishodne jednadžbe, i ako samo ocijenjeni, uzimaju kao poznate veličine. Izvedeni se računi zato i ne zovu računom, nego kalkulacijom. Rezultati dobiveni kalkulacijom šumske takse mogu da posluže za orijentaciju, kao smjernica, kao ishodna tačka ponude za slobodnu utakmicu kupaca. Oni na svaki način trebaju neku korekturu, korekturu baš te utakmice, da bi postali realnima, ili korekturu iskustva, koja se oslanja na faktično izvršene prodaje. Kalkulacijom dobiveni rezultati moćiće dobro poslužiti i za upoređivanje visina šumskih taksa za razne objekte, äko su sve kalkulacije izvedene na isti način i uz iste pretpostavke, a isto tako za upoređivanje šumskih taksa jednog te istog objekta, ako su kalkulacije izvedene uz razne pretpostavke n. pr. radi izbora izvoznih naprava. Na osnovu ishodne jednadžbe iskalkulisana šumska taksa sama po sebi, bez korekture utakmice ili iskustva, nema još realne vrijednosti. U pomanjkanju druge pouzdane metode za određivanje šumske takse odnosno u pomanjkanju pouzdanih podataka, da se na drugi način odredi taksa drvetu na panju, obrađivalo se u javnosti srazmjerno dosta često pitanje određivanja šumske takse iz gore navedene ishodne jednadžbe, a u praksi su valjda sve kalkulacije šumske takse izvedene na ovom principu. I ako je svim ovim pokušajima poslužila kao baza pomenuta ishodna jednadžba, ipak ima u daljnem razrađivanju i u primjeni ove jednadžbe bitnih i principijelnih razlika. 2 Dr. Milorad Nedeliković ibid. r. 498. |