DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 51 <-- 51 --> PDF |
postaviti smjernice gospodarenja za imovnu općinu korisne, pristupili provadanju kupova velikih šumskih kompleksa. Ti prikupljeni posjedi imovnih općina gotovo su svi pasivni i teško terete gospodarenje odnosnih imovnih općina. Prihodi iz njih ne mogu sada, a neće moći ni u dosta velikoj periodi vremena pokrivati rashode: (upravu, čuvanje, poreze, pošumljavanja it.d.) ni amortizirati kupovnu glavnicu, te o nekom višku prihoda u korist imovne općine za tu periodu nema govora. Ali zato visoke a neisplaćene kupovnine sa zateznim ´kamatima (tište danas imovne općine i bacaju ih u očajno i skoro bezizlazno stanje! Gornjim razlozima teškoga stanja imovnih općina imaju se još pribrojiti državni porez, banovinski prirezi, općinski nameti, te ostale javne daće. Ti izdaci tako terete imovne općine, da danas nema ni jedne, koja bi njima propisno udovoljavala. Sve su one na njima zadužene i svaki dan se kod njih vrše zapljene i ovršna utjeravanja sa uvijek novim troškovima tih postupaka. Ovdje treba naglasiti, da su šume bezuvjetno prejako opterećene tima daćama, te je krajnji čas, da se ta poreska odmjeravanja podvrgnu temeljitoj reviziji na temelju faktičnih, a ne fiktivnih prihoda iz šuma. Svima pobrojanim negativnim momentima u gospodarenju kod imovnih općina — više manje stalnima — pridolazi još današnja depresija na drvnom tržištu. Danas se ne može unovčiti, ili se unovčuje uz bagatelne cijene, fina roba starih slavonskih hrastika, a da o unovčenju većih količina bukovine ili čamovine, koje su kod nekih imovnih općina glavni šumski proizvod, nema ni govora. Navedeni negativni momenti u gospodarenju kao i mnogi drugi, koje nisam spomenuo, dovedoše imovne or-ćine dotle, da nijedna imovna općina ne udovoljava danas ni vanrednim ni redovnim obavezama, jer skoro nijedna ne plaća redovito poreze i ostale javne daće, a većina ih nije u stanju da redovito isplaćuje prinadležnosti aktivnih i penzionisanih službenika. Stanje svih imovnih općina danas je takovo, da pred njim ne mogu niti smiju nadzorne šumarske vlasti zatvarati oči, niti smiju izbjegavati što hitnije riješenje pitanja o sanaciji imovnih općina, bilo na koji način. II. NACRT ZAKONA O IMOVNIM OPĆINAMA. A) Temeljna načela. I Ministarstvo šuma i rudnika se trglo. U tom ministarstvu izrađen je nacrt zakona o imovnim općinama, koji se dijeli na devet glava i to: I. Osnovne odredbe. II. Uprava imovne općine (1) zastupsjtvo, 2) gospodarski odbor, 3) revizijonalni odbor); .. Organizacija stručne uprave; IV. Činovnici i ostali službenici (1) činovnici, 2) zvaničnici i ostalo osoblje, 3) penzije); V. Nadzor i nadležnost banske uprave (1) nadzor nad upravom, 2) nadzor nad službovanjem i stručnom upravom); VI. Pravoužitništvo(l) članovi imovne općine, 2) kompetencija članova imovne općine); VII. Načela za gospodarstvo i uživanje prihoda imovnih općina; VIII. Odredbe ekonomske i financijalnc prirode; IX. Prelazim i završna naređenja. Odredbe glave I.—VII. u glavnom su uzete iz zakona od 15. lipnja 1873. o imovnim općinama u hrv. slav. vojnoj krajini, zatim iz zakona od 11. VII. 1881., kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju nekoje ustanove zakona od 15. lipnja 1873. te naputka A, B i C k zakonu od 8 lipnja 1871. o otkupu šumskih služnosti. Samo su te zakonske odredbe detaljno razrađene prema bogatom iskustvu od 58 godina, otkako imovne općine postoje. Odredbe glave VTII. i IX. nove su i one su rezultat današnjeg stanja imovnih općina. Ovde se naglašuje, da će se ova razlaganja odnositi samo na pitanja načelne prirode, a nipošto na detalje toga nacrta zakona, protiv kojih ima dosta prigovora. Jasno je, da će biti lagano detaljno razrađivanje, kada se utvrde temeljna načela, na kojima ima zakon bazirati. 609 |