DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
8. Oprost od drž. poreza te svih banovinskih prireza i općinskih nameta: a) za golijeti i krševe obraštene šikarama, lošim izdanačkim ili kržljavim šumama, koje treba nanovo pošumiti naročitim kulturnim mjerama; b) za šumske kulture i mlade branjevine, iz kojih nije moguće očekivati prihode proreda, t. j . do navršene 40. godine starosti za I. II. i III. bonitet, a do 60 godine starosti za sve ostale bonitete po klasifikaciji katastra; c) za šume krševitog gorja i planina, za koje je propisana preborna sječa kao zaštitna mjera, da se otklone razne pogibelji: lavine, vododerine it.d. 9. Sniženje banovinskih prireza i opć. nameta na one šume, te šumsko i ostalo zemljište, koje nije oslobođeno od plaćanja istih. U ime njih imale bi imovne općine plaćati 5% od svih brutto novčanih prihoda, koji su ostvareni u prošloj godini. 10. Beskamatni dugoročni zajam onim imovnim općinama, koje dug svome osoblju za plaće i penzije ne bi mogle amortizirati u roku od 2 godine, od dana stupanja zakona na snagu. Ako bi usprkos svih navedenih mjera za sanaciju imovnih općina koja od njih došla u potpuno pasivan položaj t. j . da cjelokupni godišnji novčani bruto - prihodi ne bi dostajali ni za najnužnije rashode proračuna, imala bi se uprava te imovne općine povjeriti upravnim vlastima prvog stepena odnosno sreskim šumarskim referentima na području te imovne općine, ne dirajući u prava svojine. U takvom bi slučaju prešli na budžet države, resora Ministarstva šuma i rudnika, svi činovnici i službenici imovne općine, bilo aktivni bilo penzionisani, tako da bi penzije iznosile onoliko, koliko su predviđene tim zakonom o imovnim općinama. Dakle glavna načela, na kojima je nacrt zakona sastavljen, bila bi: 1. Autonomija svojine i stručne uprave u skoro istorn smislu, kakva je postajala prije naredbe Ministarstva šuma i rudnika od 4. maja 1922. br. 13.054. 2. Vrhovni nadzorni organ je banska uprava. 3. Mjere za sanaciju imovnih općina. 4. Podržavljenje stručne uprave za slučaj pasivnosti. B. Primjedbe konsultovanih nadleštava. Nacrt zakona dostavljen je svima direkcijama šuma imovnih općina, kr. direkciji šuma Sušak (g. ing. Andriji Perušiću), šumarskim odsjecima savske i dunavske banovine sa pozivom, da stručni šumarski i računarski činovnici stave na taj nacrt svoje primjedbe. Također je pozvano čuvarsko osoblje svih imovnih općina, da i ono na nacrt stavi svoje primjedbe. Primjedbe navedenih nadleštava razvrstane su prema glavnim načelima nacrta izraženim u četiri navedene točke. Ad 1. Autonomija svojine i stručne uprave. Neka konsultovana nadleštva stavila su u pitanju autonomije ili podržavljenja svojine i stručne uprave imovnih općina najprije principijelne primjedbe. No za slučaj, da se ove ne prihvate, već da se ima donijeti zakon u pravcu autonomija imovnih općina, stavila su ta nadleštva specijalne primjedbe na pojedine odredbe nacrta zakona. la. Za podržavljenje svojine, t. j . da država preuzme u svoje vlasništvo sav posjed imovnih općina, izjasnile su se u principu direkcije šuma ogulinske, gradiške i brodske imovne općine, ali sve tri uz uvjet, da se članovima imovnih općina očuvaju prava, koja sada imaju makar uz neku odštetu. Direkcija šuma ogulinske imovne općine motivira svoj stav s razlogom, što su sve njene šume na apsolutnom šumskom tlu, pa je u interesu države, da se one očuvaju. Direkcija šuma brodske imovne općine veže svoj stav uz uvjet, ako se ne prihvate pripomoći sa strane države predviđene po nacrtu zakona kao i po prijedlogu te direkcije. Ako se te pripomoći prihvate, ona je za autonomiju svojine. 611 |